Razgovor Martina sa studentima
Komisija za kontrolu u citavom svetu
U ponedeljak je Pol Martin, ministar finansija, obracajuci se studentima politickih nauka na univerzitetu Saint Mary u Halifaksu, izjavio da neophodno da svet ojaca medjunarodnu "komisiju direktora" za kontrolu svega, pocevsi od radnih standarda do kontrole bolesti i rizika upadanja u globalnu anarhiju.
On je upozorio da je svetu preostalo svega jos 15 godina da oformi globalnu strukturu vlasti, ili ce se suociti sa globalnom anarhijom.
U sirem razgovoru sa studentima o globalizaciji, on se zalozio za:
- novi medjunarodni tribunal, nalik Svetskoj trgovinskoj organizaciji, koji bi regulisao radne standarde u citavom svetu;
- novo internacionalno telo koje bi regulisalo standarde za okruzenje, sa mogucnoscu podizanja sankcija prema zemljama koje krse te standarde;
- standardizaciju medjunarodnih bankarskih pravila kojima bi se sprecile monetarne krize kakve su se dogodile u Meksiku i Aziji u poslednjoj deceniji;
- ojacanu G-20 grupu koja ce napraviti mrezu medjunarodnih sporazuma za sve, pocevsi od borbe protiv AIDS-a do poboljsanja obrazovanja u zemljama treceg sveta.
On je predvideo da Kanada predvodi proces globalizacije, posto je Evropa usredsredjena na svoju ekonomiju, a SAD su toliko velike da misle da mogu da se odupru svakoj globalnoj ekonomskoj sili. Kanada je i dala inicijativu za formiranje G-20, sto je bio vazan prvi korak prema svetskom nacinu upravljanja.
Martin je upozorio da ce privrede Kine i Indije, i verovatno Rusije i Brazila, nadmasiti americku za 20 godina.
Ukoliko se novi medjunarodni trgovinski sporazumi, zatim zdravstveni i socijalni programi ne stvore do tada, po njegovim recima svetska ekonomija ce biti destabilizovana.
On je primetio da nove strukture vlasti nece imati vise moci od nacionalnih, zato sto nacije nece preneti suverenitet na globalnu grupu. One ce delegirati svoje predstavnike u organizacije kao MMF ili Svetska banka, rekao je on.
Martin je trazio da novi sistemi osiguraju da mocne ekonomije ne preuzmu nove strukture i da se omoguci siromasnim zemljama da imaju osnova da pregovaraju u novim medjunarodnim tribunalima.
On se suprotstavio misljenju da globalizacijom dobijaju samo bogati, navodeci da su, u stvari, siromasne zemlje i prosecni Kanadjani ti koji su na dobiti od stabilnih privreda.
Predlog katoliCkog sveStenika
Ekskomuniciranje Roka zbog abortusa
Otac Alfons de Volk, urednik casopisa Catholic Insight, je pozvao kanadske biskupe da ekskomuniciraju Alana Roka, ministra zdravlja iz Katolicke crkve, zbog pozicija sa kojih on zastupa pravo zene na abortus. U jednom intervjuu, on je rekao da, kada bi biskupi ozbiljno shvatili njegov predlog, onda Rok ne bi bio jedini politicar na koga bi se ekskomunikacija odnosila.
Tokom poslednje predizborne kampanje, i Kretjen i Dzo Klark, lider konzervativaca, su branili pravo da zena odlucuje o abortusu, iako su obojica katolici.
Klark je dao svoj komentar na tu pretnju, govoreci da takvo misljenje nema veliki broj pristalica medju katolicima.
Otac de Volk kaze da njegova crkva abortus smatra "neopisivim zlocinom", i dodaje da Kodeks o kanonskom zakonu, smatra automatski odbacenim od crkve svakoga ko ima udela u nasilnom prekidu trudnoce.
Ipak, ne misle svi crkveni dostojnici tako. Otac Emanuel Butigeg, teolog, kaze da je ekskomunikacija veoma ozbiljan cin koji podrazumeva ozbiljno krsenje morala i dogme. On je rekao da to ipak nije isto kao i ubiti, jer "kao stanovnici ove drzave mi treba da postujemo Ustav, po kome je definicija osobe onaj koji je van uterusa".
Kvebek dobija novog premijera
Londri jedini kandidat
Bernar Londri je sada siguran da ce biti imenovan za lidera Parti Kvebekva i novog premijera Kvebeka, 28. po redu, tokom iduce godine. U ovo nije ni bilo previse sumnji proteklih nekoliko nedelja, ali je postalo sigurno kada je postalo izvesno da njegov jedini protivnik nije uspeo da pribavi dovoljan broj potpisa neophodnih za kandidaturu.
Londri, zamenik premijera, ministar finansija i borac za nezavisnost provincije citavog svog zivota, ce biti zvanicno postavljen na mesto lidera partije na specijalnoj ceremoniji u petak uvece. Ocekuje se da ce on tom prilikom govoriti oko 30-45 minuta i da ce se to moci videti na televiziji.
Procenjuje se da ce Londri poloziti zakletvu kao premijer 8. marta, nakon sto ga Tibolt formalno ovlasti da formira novu vladu. Moze se desiti da i nova vlada bude tada predstavljena.
Slinavka i Sap - nova opasnost
Kontrola avionskih putnika i prtljaga
Kanadski carinici i sluzbenici za kontrolu hrane su preduzeli sve neophodne mere za inspekciju svih letova na slinavku i sap. Ova zaraza je aktuelna u Britaniji, pa se vrsi kontrola da slucajno ne bi neki zarazeni proizvodi od mesa usli u zemlju i rasirili zarazu.
Isto tako je Kanadjanima, koji putuju u Britaniju, preporuceno da ne idu na farme, a ako ipak odu, onda da operu cipele i hemijski ociste odelo posle toga, a pre polaska na put.
Klod Lavinj, zamenik direktora za zdravlje zivotinja pri Kanadskoj agenciji za inspekciju hrane, je rekao da se moze desiti da neko donese domacu kobasicu, "koju je mama napravila", i ako ih neskuvane da svinjama, eto zaraze. Tako se prosirila zaraza sapa i slinavke 1952 godine u Saskacuanu.
OsuDJen policajac predvodnik bande
Pljackali dilere droge
Policajac iz Toronta, Darin Kuper, je je osudjen na devet godina zatvora, zbog ucestvovanja u seriji kriminalnih radnji kada su on i njegova grupa pljackali preprodavce droge i planirali semu prodaje ekstazija. Pet clanova grupe je dobilo od jedne do sest godina zatvora.
Na sudjenju je priznao da je koristio policijske izvore da bi pratio kretanje nekih vecih dilera droge. Takodje je clanovima svoje bande obezbedio policijske znacke, sluzbene pistolje i pancire. Njihove akcije su pocele decembra 1999. godine.
Kuper se sa njima upoznao u gimnastickoj sali, i zblizilo ih je interesovanje za bodi-bilding i koriscenje steroida. Tu su i napravili plan da, uz pomoc ukradenog novca, uvezu ekstazi u vrednosti od 6 miliona.
Kuperu se sudilo po ukupno 29 optuzbi.
Sudija Vilijam Gorevic, je pre izricanja presude rekao da je Kuper okaljao cast profesije i poljuljao poverenje gradjana u policiju. On je nagovestio da je u zatvoru moguca osveta clanova bandi koje su pljackali.
Njegov advokat je rekao da je njegova depresija u kombinaciji sa steroidima koje je koristio dovela do drasticne promene u njegovom
ponasanju.
Alkohol i droga menjaju ponaSanje
Sukob sa zakonom cesci pod uticajem stimulanasa
Nedavno su objavljeni rezultati istrazivanja koje su inicirali sefovi policija, a koje se bavilo povezanoscu kriminala i koriscenja stimulanasa. Rezultati su dobijeni na osnovu ankete sa 2.765 uhapsenih, izvrsene maja 2000. godine, u 26 naselja sa populacijom preko 100.000 stanovnika. Upitnici s u popunjavani i u oblastima sa vecom i manjom stopom kriminala. Komentari policajaca su, takodje, bili uzimani u obzir.
Na osnovu dobijenih podataka doslo se do zakljucka da su kriminalne radnje u 53% slucajeva pocinila lica pod dejstvom alkohola ili neke od droga. Jedna trecina uhapsenih za kriminalne radnje kao sto su ubistvo, napad, provala, prevara, trgovina drogom, su, po sopstvenom priznanju, bili pod dejstvom alkohola, 10% je bilo pod uticajem droge, a sledecih 10% je bilo pod uticajem i droge i alkohola. Po iskazima policajaca, stanje je nesto drugacije - cetvrtina uhapsenih je koristila alkohol, 15% jednu ili vise droga, a 15% i jedno i drugo. Medju korisnicima droge, policija je nasla da je 34% koristilo kanabis, i isto toliko kokain.
Otprilike jedna petina je pocinila ozbiljan zlocin.
Smatra se da je ovo prva analiza koja se bavi procenom proporcije pocinjenih zlocina potpomognutih upotrebom ili preteranom upotrebom psihoaktivnih supstanci, kakve su alkohol, kokain, kanabis i heroin.
Beri King, sef policije u Brokvilu, je prokomentarisao da je ovo jasan pokazatelj da strategija borbe protiv droge mora ponovo da se stavi na nacionalni dnevni red.
"Mi imamo strategiju, ali ona nije dovoljno primetna i nije dovoljno finansijski potpomognuta, a pritom, mi ne govorimo samo o materijalnoj potpori policijskim sluzbenicima. Zeleli bismo da imamo dovoljno sredstava za 'pokrivanje' preprodaje, uvoza i prozvodnje,", istakao je King. On je, inace i na celu Komiteta za prekomernu upotrebu droge, Kanadske asocijacije sefova policije.
PAD FINANSIRANjA
SKOLOVANjA...
Lose finansiranje skolstva dovodi do odliva mozgova
Predsednik torontske Dominion Banke Carls Bale je izjavio da Kanada moze da zahvali "sokirajucem padu" finansiranja skolovanja sto dolazi do sve veceg odliva mozgova, u smislu nedovoljno pametnih, obrazovanih studenata koji ce potpomoci razvoj zemlje.
"Mi ne samo da dopustamo da se nasa pamet odliva ka jugu, mi cak imamo i manje visokoskolaca sada nego pre deset godina, u odnosu na broj stanovnika. Ontario nema vise doktoranata nego 1991. godine, kada je u provinciji bilo milion stanovnika manje nego sada, a privreda mnogo manje zavisila od znanja i sposobnosti", izjavio je on.
Ovo je bio neuobicajeni govor biznismenima, koji je odrzao predsedavajuci druge po velicini kanadske banke. On se zalozio da univerziteti moraju biti inkubatori "intelektualnih pionira", da im pomazu u otkricima, razvijanju teorija, stvaranju novih kompanija i ucvrscivanju postojecih. Zamerio je da je izdvajanje za univerzitet opalo za 30% po studentu, dok, na primer u SAD-u, je povecano za 20% u poslednje dve decenije.
Bale je naglasio da vlada treba da trosi vise novca na obrazovanje i javnu infrastrukturu, kao sto su univerziteti, putevi i podzemna zeleznica, a da u isto vreme treba da da nastavi sa smanjivanjem poreza za pojedince i eliminisanjem kapitalnih poreza koji imaju tendenciju da ometaju razvoj vecih korporacija.
Takva politika bi pomogla da kanadske kompanije ojacaju, tako da budu konkurentnije na medjunarodnom planu.
Po Baleovim recima, obrazovanje nije samo dobra ekonomska politika, ono je i dobra socijalna politika.
Inace, 1990. godine, Kanada je bila cetvrta po zivotnom standardu medju Organizacijama za ekonomsku kooperaciju i razvoj, ali je do 1999. godine pala na sedmo mesto. Ispred nje su sada i Japan, Norveska i
Danska.
Zbog ludih krava interesantniji konji
Povecan izvoz konjetine
Evropski strah od bolesti ludih krava, doveo je do neverovatnog povecanja izvoza malo poznatog, ali profitabilnog kanadskog izvoznog atrikla - konjskog mesa. Bouvry Edzports Calgary Ltd, jedan od najvecih proizvodjaca konjskog mesa u severnoj Americi, je profitirao zbog straha od konzumiranja zarazenog mesa.
Klod Bovri, vlasnik kompanije, je rekao da je potraznja povecana od decembra i oni sada proizvodi oko dva miliona porcija od 100 grama nedeljno.
Na veb sajtu Agriculture Canada se nedavno pojavio napis o povecanom interesovanju za konjetinu, u kome je naznaceno da izvoz nadmasuje uobicajene nacine distribucije te vrste mesa. Kanada izvozi 160 tona konjskog mesa Francuskoj i Nemackoj nedeljno, a Belgija, Italija i Japan takodje potrazuju odnedavno. Meso se transportuje komercijalnim avio-linijama, medjutim posto su avioni na uobicajenim letovim nedovoljni, jedan domaci prevoznik je u tu svrhu uposlio i jedan 747 za prevoz iz Toronta u Evropu.
U ovo doba godine, avioni su obicno prevozili jastoge, ali je potraznja opala zbog slabog evra.
Neki podaci govore da je potrosnja govedine opala cak za 40%, tako da se u supermarketima u Nemackoj, na primer, sada moze kupiti konjsko i kengursko meso.
Vejn Vajt, analiticar Agriculture Canada za pitanja zivotnih namirnica, je rekao da je konjsko meso bilo tradicionalno smatrano za jeftinu zamenu za govedje meso. Evropljani ga sada smatraju za bezbednu
zamenu.
Oporavak posle smrzavanja
Samo cudo spasilo devojcicu
Samo cudo je spasilo malu devojcicu iz Edmontona od smrzavanja. Ne zna se koliko dugo je ona bila u basti, tokom noci, na temperaturi od -20 stepeni Celzijusovih, posto se iskrala iz kreveta. Kada je majka pronasla u 3 sata ujutro, ona je lezala sklupcana u snegu, zamrznutih prstiju na rukama i nogama i zaledjenih usana.
Odmah je prebacena u bolnicu, gde su lekari hteli da je prikljuce na vestacko srce i pluca, da bi na taj nacin zagrejali njeno telo, posto joj je telesna temperatura bila 16 stepeni. Medjutim, njeno srce je samo pocelo da radi.
Dr Kan, lekar koji je te noci pomogao da se devojcica ozivi, je rekao da je to bilo cudo, kao da je neko ili nesto pomogao devojcici.
Ona se oporavlja, ali se jos uvek ne moze sa pouzdanoscu reci kakve ce posledice od svega ovoga biti. Bice potrebne nedelje i meseci da se oporavi od promrzlina. Za sada mozdane funkcije deluju normalno, ali ce, kako odrasta,.biti potreban monitoring.
Dr Piter Koks, lekar iz Decje bolnice u Torontu, je objasnio da se, pri padu telesne temperature, metabolizam u organizmu usporava. Pad aktivnosti znaci da je telu potrebno manje kiseonika za prezivljavanje i odrzavanje mozga u funkciji. Sa smanjenjem telesne temperature, procentualno se smanjuje i kolicina kiseonika potrebnog organizmu. Uz to, devojcica je bila u komi izazvanoj hladnocom, sto je stanje slicno onome koje lekari koriste pri nekim vrstama operacija na
srcu.