JUGOSLAVIJA


SUSRET KOSTUNICE I HEKERUPA

Izbori, ustavni okvir, ali i povratak izbeglica


Jugoslovenski predsednik Vojislav Kostunica izjavio je juce da je u razgovoru sa sefom misije UN na Kosovu (UNMIK) Hansom Hekerupom zakljuceno da normalizacija zivota na Kosovu podrazumeva odrzavanje izbora i donosenje privremenog ustavnog aranzamna, ali i povratak jednog broja Srba i nealbanskih izbeglica u pokrajinu.
U izjavi novinarima nakon razgovora, Kostunica je kazao da mu je Hekerup pruzio uveravanja da ce UNMIK uciniti sve sto je u njegovoj moci da se Srbi i ostali nealbanci vrate na ona podrucja u kojima postoji bezbednost za njih.
Istovremeno, Kostunica je naglasio da je jugoslovenska strana spremna da ucestvuje u izradi privremenog ustavnog aranzmana za Kosovo.
"Postoji spremnost jugoslovenske strane da se ukljuci u rad radne grupe" za izradu zakonskog okvira, kazao je on.
Hekerup je, nakon "veoma konstruktivnog" razgovora, izjavio da je vrlo vazno da se u radnu grupu koja priprema privremeni ustavni aranzman ukljuce i Srbi. "Mi cemo uciniti sve sto je za to potrebno", dodao je on.
Prema njegovim recima, radna grupa nece izlaziti "iz okvira rezolucije 1244 UN", niti van svojih ovlascenja kada je u pitanju konacni status Kosova.
Hekerup je izrazio nadu da ce sve nacionalne zajednice, a posebno Srbi, ucestvovati u pripremama za izbore, ali i u institucijama vlasti na Kosovu.
On je rekao da je u sadasnjoj bezbednosnoj situaciji povratak izbeglih Srba moguc samo u enklave u kojima sada zive.
"Veoma je vazno da se stvore bezbednosni uslovi za povratak interno raseljenih lica na Kosovo. U sadasnjoj bezbednosnoj situaciji, moguc je siguran povratak samo u bezbedne enklave. Mi cemo pokusati da stvorimo uslove da se ta mogucnost ostvari", istakao je sef UNMIK-a.
Kostunica je naglasio da je posebno tezak problem 1,300 Srba i drugih nealbanaca koji su nestali posle dolaska Kfora i UNMIK-a i dodao da je Hekerupu predao spisak nestale dece.
Govoreci o pritvorenim i nestalim osobama, Hekerup je kazao da je "veoma srecan" zbog toga sto je od Kostunice "dobio garancije da ce vrlo brzo biti reseno pitanje 'DJakovicke grupe'". "To je veoma vazan korak ka pomirenju na Kosovu", konstatovao je on.
Hekerup je ukazao na potrebu saradnje u rasvetljavanju sudbine oko 3,000 nestalih osoba na Kosovu - Albanaca, Srba i ostalih, i rekao da je neophodno sprovesti DNK testove kako bi se identifikovali posmrtni ostaci koji su u pokrajini vec pronadjeni.
Jugoslovenski predsednik je kazao da je sa sefom UNMIK razmotrio i situaciju u Kosovskoj Mitrovici, ocenivsi da je taj grad "poslednja nit koja bi mogla voditi ka multietnickom Kosovu".
Hekerup je kazao da UNMIK "podrzava ucesce kosovskih Srba u postojecim institucijama" u Mitrovici, sto je "vazno za resavanje svih problema".
"Slozili smo se da uspeh zavisi od obezbedjivanja sigurnosti za stanovnike severnog dela Mitrovice", rekao je on.
Predsednik Kostunica je precizirao da je razgovarano i "o potrebi da se odnosi izmedju UNMIK i jugoslovenskih vlasti regulisu posebnim sporazumom".
"Saradnja bi mogla biti mnogo bolja posle usvajanja takvog sporazuma. Mi smo uvereni da ce do toga doci", zakljucio je Kostunica.



PROTEST PRED PALATOM FEDERACIJE U BEOGRADU

Rodbina nestalih nezadovoljna susretom sa Hekerupom

Oko 200 clanova Udruzenja porodica kidnapovanih i nestalih lica sa Kosova i Metohije izrazilo je nezadovoljstvo zbog rezultata razgovora njihove delegacije sa sefom civilne misije UN (UNMIK) na Kosovu Hansom Hekerupom.
Protestujuci ispred Palate federacije, rodbina nestalih najavila je "jacu i radikalniju borbu u traganju za istinom o njihovoj sudbini".
Nakon razgovora sa Hekerupom, okupljenima se obratio predsednik udruzenja Ranko DJinovic i sef Saveznog komiteta za odnose sa UNMIK-om Momcilo Trajkovic koji nisu mogli da obecaju konkretne pomake u traganju za sudbinom njihovih najblizih.
DJinovic je obavestio okupljene da je Hekerup saopstio da postoji 600 neidentifikovanih leseva nepoznate nacionalne pripadnosti i da je obecao da ce, nakon otvaranja kancelarije u Beogradu, ubrzati proces njihovog identifikovanja putem DNK-a.
"Hekerup se slozio sa nasim stavom da se samo objektivnim pristupom i zlocincu i zrtvi moze doci do istine, obecavsi da ce se tim principom njegova sluzba rukovoditi u daljem radu", rekao je DJinovic.
Momcilo Trajkovic je rekao rodbini nestalih da "razgovor sa Hekerupom nije doneo istinu o sudbini njihovih najdrazih, ali da je sef UNMIK-a na Kosovu obecao da ce uciniti sve kako bi se rasvetlili ti slucajevi".
Trajkovic je pokusao da uveri okupljene, koji su burno negodovali na vesti o razgovoru sa Hekerupom, u to da jugoslovenski organi cine sve kako bi se ubrzao proces rasvetljavanja sudbina nestalih nealbanaca sa Kosova.
Rodbina nestalih reagovala je uzvicima "Izdaja, izdaja", "Dokle vise", "Primi nas Vojo", izrazavajuci negodovanje zbog izostanka konkretnih rezultata iz posete Hekerupa.
Na pitanje Trajkovica o tome sta predlazu da se ucini, okupljeni su ponovili zahtev da se obustavi oslobadjanje Albanaca u zatvorima u Srbiji, koji su "principom reciprociteta, jedina nada da ce biti oslobodjen neko od zatocenih Srba".
Prilikom Hekerupovog jucerasnjeg dolaska, oko dvesta rodjaka nestalih nealbanaca sa Kosova uzvikivalo je "Vratite nam nase", "Oteli su decu", "Hocemo istinu" i slicno.
Sa druge strane policijskog kordona, Hans Hekerup kratko je pogledao okupljene i mahnuo im rukom.


SRBIJA I HASKI TRIBUNAL

Batic trazi podizanje optuznice protiv Hasima Tacija

Ministar pravde Srbije Vladan Batic zatrazio je juce od glavnog tuzioca Haskog tribunala Karle del Ponte da podigne optuznicu protiv politickih lidera separatisticke Oslobodilacke vojske Kosova (OVK), a pre svega protiv Hasima Tacija.
"Zlocini albanskih terorista zapoceti jos 1998. godine nastavljaju se i dalje. Srbi, muskarci, zene i deca ginu svakog dana na pragovima svojih kuca, u svojoj zemlji, kao glineni golubovi. Gospodjo Del Ponte, terazije pravde moraju biti jednake za sve, jer zlocine su cinli svi - i Srbi i Hrvati, i Muslimani i Albanci", navodi se u pismu Batica Karli del Ponte.
Batic je pismo urucio sekretaru Haskog tribunala Hansu Holcijusu, sa kojim je juce razgovarao .
U pismu Karli del Ponte, ministar pravde navodi da su po principu takozvane komandne odgovornosti optuzeni iskljucivo svi politicki lideri Srba - Slobodan Milosevic, Milan Milutinovic, Radovan Karadzic, Biljana Plavsic.
"Kako to da nije optuzen nijedan poliitcki lider druge nacionalnosti. Tu nesto nije u redu. To lici na selektivnu pravdu", navodi Batic u pismu glavnom tuziocu Haskog tribunala.
Batic je izrazio uverenje da ce "ta greska vrlo brzo biti ispravljena" i da ce se "svi politicki lideri koji su naredjivali ubijanje Srba, a neki to i dalje cine, vrlo brzo naci na vasoj optuznici sa nalogom za hitno izrucenje".


PREGOVORI O OSLOBADJANjU OTETIH SRBA U MEDVEDJI

Covic ostaje pri svojoj izjavi o oslobadjanju otetih Srba

Predsednik koordinacionog tela za jug Srbije Nebojsa Covic ocenio je juce da "nije preuranjena" njegova jucerasnja izjava da ce pet otetih Srba biti oslobodjeno najkasnije do 10. aprila.
Specijalni savetnik komandanta Kfora Son Saliven juce je u Medvedji ocenio da je ta Coviceva izjava "preurenjena", te da on "mora biti pazljiviji".
"Mi ne mozemo da se obavezujemo na datume jer saradjujemo sa ljudima koji su van zakona", kazao je Saliven nakon sastanka sa Covicem i predsednikom opstine Medvedja Slobodanom Draskovicem.
"Moja izjava uopste nije preuranjena. To sto je gospodin Saliven rekao ja nemam razloga da komentarisem. Ali, oni su na proveri, tacnije njihov je autoritet na proveri. Jasno smo definisali zakljucke posle velike i teske rasprave koju smo u utorak imali. Ja mislim da oni to mogu da urade. Zahvalan sam im sto su se angazovali do sada i sto se trude. Smatram da taj problem moramo zavrsiti u onim rokovima koji su oni sami definisali", kazao je Covic na konferenciji za stampu.
Pored Salivena, u Medvedji su juce boravili i specijalni izaslanik NATO Piter Fejt i ambasador Sjedinjenih Americkih Drzava u Jugoslaviji Vilijam Montgomeri. Oni su sa predstavnicima Medvedje i Nebojsem Covicem vodili odvojene razgovore.
Montgomeri je odbio razgovor sa novinarima i nakon sastanka se uputio za Sijarinsku Banju.
Piter Fejt se takodje ogradio od Coviceve izjave, rekavsi da on nije govorio o datumu oslobadjanja Srba.
"Mi nemamo autoritet. Mi nismo obecali, ali smo rekli Albancima da nemaju uopste podrsku NATO i nase strane da te taoce zadrzavaju", rekao je Fejt.
Covic je na insistiranje novinara nakon odlaska visokih stranih delegacija odrzao konferenciju za stampu, na kojoj je sumirao rezulate posete.
On je kazao da su razgovori vodjeni o stanju u sektoru D i aktivnostima za vracanje teritorijalnog inetgriteta i suvereniteta SR Jugoslavije na teritoriji kopnene zone bezbednosti u opstini Medvedja.
"Mislim da su oni zadovoljni stanjem i ja ocekujem vrlo brze i pozitivne odluke kada je u pitanju sektor D", kazao je Covic, dodavsi da ce se ulazak Vojske Jugoslavije u taj sektor desiti "uskoro".
On je naglasio da je bilo reci i o povratku interno raseljenih Albanaca u Medvedju, rekavsi da je i po tom pitanju "optimista".
Covic je naglasio da je sa ambasadorom Motngomerijem "izrazeno slaganje u stavovima da se sektor D sto pre stavi u jos visi stepen bezbednosti".
On je naglasio da su SAD za jug Srbije izdvojile 20 miliona dolara namenjenih resavanju infrastrukturnih, ekonomskih i socijalnih problema.
Covic je jos kazao da je Piter Fejt naglasio da "mora doci do demobilizacije i demilitarizacije takozvane UCPMB, sto je znacajan korak napred".
Covic je naglasio da je danas bio planiran sastanak sa interno raseljenim Albancima iz Medvedje, ali je otkazan zbog zauzetosti albanske strane.
On je dodao da ce taj sastanak biti odrzan pocetkom sledece nedelje.


UBISTVO CETVORICE FUNKCIONERA SPO-MIHAJLOVIC:

Ubistva organizovao Radomir Markovic

Ministar unutrasnjih poslova Srbije Dusan Mihajlovic izjavio je juce da ce uciniti sve da se sa policije "skine ljaga" koju su na nju bacili pojedinci koristeci svoj polozaj za vrsenje kriminalnih radnji.
"Ne radi se ovde o revansizmu, vec o obracunu sa malim brojem kriminalaca koji su od drzave napravili svoju prciju", rekao je Mihajlovic na sednici Odbora za odbranu i bezbednost Skupstine Srbije.
Sednica odbora, koja je trajala vise od tri sata, presedan je u istoriji novog srpskog parlamentarizma, posto je to prvi put u proteklih desetak godina da su u radu Odbora za odbranu i bezbednost ucestvovali republicki ministar unutrasnjih poslova i gotovo svi visoki policijski zvanicnici.
"Ovo ministarstvo se ne bavi osvetom i politikom. Nas zadatak je sprovodjenje zakona, i novi republicki i savezni zvanicnici do sada se nijednom nisu mesali u rad ministarstva", naveo je Mihajlovic.
Ministar je na sednici podneo izvestaj o stanju bezbednosti u Srbiji a potom i izvestaj o okolnostima pod kojim je uhapsen bivsi predsednik opstine Prijedor Milomir Stakic, koji je potom izrucen Haskom trinbunalu.
Sednica je bila otvorena za javnost, pod uslovom da novinari koji su joj prisustvovali ne objave neke od saopstenih podataka koji spadaju u kategoriju sluzbene ili drzavne tajne.
Mihajlovic je rekao da je tri meseca, koliko Ministarstvo unutrasnjih poslova Srbije funkcionise u sadasnjem sastavu, "kratak period za bilo kakav ozbiljniji rad i reorganizaciju ministarstva".
Policija se, u tom periodu, prema Mihajlovicevim recima, usredsredila na resvetljavanje zlocina sa politickom pozadinom pocinjenih za vladavine bivseg rezima i pripremu za obracun sa organizovanim kriminalom. Mihajlovic je naveo da je ubistvo cetvorice funkcionera Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali rasvetljeno, i da je istraga pokazala da je njegov organizator bivsi sef Resora drzavne bezbednosti MUP-a Srbije Radomir Markovic.
"Iza toga stoje pojedinci iz drzavne bezbednosti, koji su priznali zlocin i kao organizatora oznacili Radomira Markovica", naveo je Mihajlovic, i dodao da to potvrdjuje izmedju 30 i 40 svedoka.
Prema njegovim recima, saslusane su i osobe iz drzavne bezbednosti koje su pratile novinara Slavka Curuviju do trenutka kada je ubijen, a pocinioci su, kako je pokazala istraga, regrutovani "iz podzemlja".
Mihajlovic je ocenio da ce niz slucajeva politicki motivisanih ubistava u koja su bili umesani pripadnici MUP-a i finansijske malverzacie u tom ministarstvu biti rasvetljene u roku od dva do tri meseca cak iako se svi osumnjiceni u tim slucajevima budu branili cutanjem.
Policijska istraga je, kako je kazao Mihajlovic, izmedju ostalog pokazala da je novac koji je na nezakonit nacin iz Savezne uprave carina stizao do nekadasnjih zvanicnika MUP-a i funkcionera Socijalisticke partije Srbije izmedju ostalog koriscen za "podmicivanje opozicije".
Mihajlovic je naveo da je svojevremeno saveznim poslanicima Srpske radikalne stranke, koji su potom formirali Radikalnu stranku "Nikola Pasic", za to bilo placeno 900.000 maraka.
Ministar Mihajlovic je apelovao na Skupstinu Srbije da, po ugledu na moderne evropske drzave, sto pre usvoji zakon koji bi omogucio efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala.
Ministar je naveo da je u toku stvaranje posebne policijske uprave za borbu protiv organizovanog kriminala. U tu sluzbu bice ukljuceni najsposobniji pripadnici kriminalisticke policije koji ce biti upuceni na dodatnu obuku u najprestiznije evropske policijske akademije.
Mihajlovic je izrazio ocekivanje da ce Vladi Srbije u roku od jednog do dva meseca biti dostavljen program transformacije MUP-a, koja bi, kako je naveo, trebalo da, izmedju ostalog, rezultira transformacijom Resora drzavne bezbednosti u drzavnu agenciju koja bi bila pod kontrolom vlade i parlamenta.
Potencijalna opasnost za bezbednost u Srbiji, prema Mihajlovicevim recima, preti i od velike kolicine neprijavljenog oruzja koje se nalazi u posedu gradjana.
Prema procenama MUP-a u Srbiji postoji izmedju 60 i 70 hiljada komada neprijavljenog oruzja, od cega je gotovo polovina automatsko oruzje.
Mihajlovic je upozorio i na "postojanje vise naoruzanih grupa koje se skrivaju iza politickih i parapolitickih organizacija".
Ministar unutrasnjih poslova Srbije je izrazio zadovoljstvo zbog toga sto su u procesu hapsenja bivseg predsednika Jugoslavije Slobodana Milosevica izbegnute ljudske zrtve.
U izvestaju o hapsenju Stakica, koji je 22. marta izrucen medjunarodnom sudu za ratne zlocine u Hagu, Mihajlovic je naveo da je hapsenje sprovedeno po nalogu saveznog ministra pravde koji je ocenio da nema zakonskih prepreka za njegovo izrucenje.
"Radi se o politicko-pravnoj raspravi, i o tome treba govoriti na odgovarajucim mestima - u parlamentima i vladama SRJ i Srbije", ocenio je Mihajlovic.
"Stakic je, kao strani drzavljanin, ziveo i radio u Beogradu a nema ga ni u jednoj evidenciji, sto znaci da je ovde ilegalno boravio, i kao takav je, u najmanju ruku, trebalo da bude proteran", rekao je republicki ministar policije.
Na sednici Odbora za odbranu i bezbednost Skupstine Srbije izabran je zamenik predsednika odbora - Zoran Nikolic iz Socijalisticke partije Srbije.


DRUGO OPSTINSKO TUZILASTVO

Prijave protiv Marije Milosevic i Ivkovica

Ministarstvo unutrasnjih poslova Srbije dostavilo je juce Drugom opstinskom tuzilastvu u Beogradu krivicnu prijavu protiv Marije Milosevic, kcerke bivseg jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica.
Beogradski mediji prenose da je krivicna prijava protiv Marije Milosevic podneta zbog osnovane sumnje da je izvrsila krivicno delo izazivanje opste opasnosti i neovlascenog nabavljanja, drzanja i koriscenja vatrenog oruzja.
Pomocnik ministra unutrasnjih poslova Srbije i sef Resora javne bezbednosti Srbije, general-potpukovnik Sreten Lukic najavio je 2. aprila krivicnu prijavu protiv Marije Milosevic, jer je utvrdjeno da je ona upotrebila oruzje prilikom privodjenja Milosevica u noci izmedju subote i nedelje.
Lukic je rekao da joj je oruzje oduzeto i da joj je uzeta "parafinska rukavica", koja je pokazala da su na njenim rukama pronadjene cestice baruta.
Okruznom tuzilastvu u Beogradu juce je MUP dostavio i krivicnu prijavu protiv visokog funkcionera Socijalisticke partije Srbije (SPS) Branislava Ivkovica zbog zloupotrebe sluzbenog polozaja.
Mediji su prethodnih dana izvestavali da ce protiv Ivkovica biti podneta krivicna prijava zato sto je Ministarstvo za nauku i tehnologiju, dok je on bio na njegovom celu, finansiralo SPS.
Ivkovic je u sredu agenciji Beta rekao da Ministarstvo za nauku i tehnologiju Srbije nije finansiralo tu partiju, za vreme dok je on bio ministar.
"Nikakve pare partiji nisam davao, ali jesam kao ministar za nauku i tehnologiju, koristeci svoja zakonska ovlascenja u skladu sa finansijskim planom Ministarstva i definisanim pozicijama potrosnje, vrsio raspodelu raspolozivih sredstava. Ministarstvo za nauku jeste finansiralo Fondaciju za borbu protiv narkomanije, alkohola i sekti (FONAS)", rekao je Ivkovic agenciji Beta.


IZJAVA IVKOVICA ZA "NIN"

Nova vlast nema dokaza protiv Milosevica

Potpredsednik Socijalisticke partije Srbije (SPS) Branislav Ivkovic rekao je da "dosovska vlast nema nikakve dokaze protiv bivseg predsednika SRJ Slobodana Milosevica"
"Nasi advokati tvrde da ce ovu tuzbu razbucati u paramparcad. Zato DOS vec priprema novu optuznicu, za nekakvu pobunu, terorizam. Uostalom, sve sto je radjeno u petak uvece, radjeno je mimo zakona", rekao je Ivkovic u intervjuu nedeljniku NIN.
Upitan kakva je atmosfera bila u rezidenciji Slobodana Milosevica na dan hapsenja, 30. marta uvece, Ivkovic je rekao da "su svi bili zaprepasceni".
"Niko nije znao sta se trazi od Milosevica. Poceli su da pucaju, da zauzimaju prijavnice. Trazio se kontakt sa Kostunicom, sa drugim ljudima...tek kad sam se nasao sa Cedom Jovanovicem, videlo se da imaju samo krivicnu prijavu a ne i nalog istraznog sudije, narocito ne Cavline, koji nije bio u Beogradu", rekao je Ivkovic.
"Racunali smo na Kostunicu i saveznog premijera Zorana Zizica, jer su rekli da su protiv izrucenja bilo kog gradjanina SRJ Haskom sudu", rekao je Ivkovic.


VOJISLAV KOSTUNICA:

Nije bilo opstrukcije vojske

Predsednik SRJ Vojislav Kostunica izjavio je da tokom hapsenja Slobodana Milosevica "apsolutno nije bilo" opstrukcije Vojske Jugoslavije (VJ).
"Stvar je vrlo jasna, opstrukcije Vojske apsolutno nije bilo. Medjutim, kao i u mnogim drugim stvarima, imamo problem s uskladjivanjem odredjenih struktura, novih situacija i novih ljudi u njima. Kada je rec o DOS-u, te teskoce su vidljive u odnosima savezne, republicke i vojvodjanske vlade", ocenio je Kostunica u izjavi za novi broj beogradskog nedeljnika "Vreme".
On je naveo da postoje problemi izmedju vojske i policije i na jugu Srbije, kao i da taj nedostatak koordinacije traje duze vreme. Dodao je da taj problem ne potice iz 1992. godine kada su se razisli savezni i republicki MUP, nego iz jos ranijeg perioda. Prema njegovim recima, tokom hapsenja Milosevica doslo je do problema u atipicnim okolnostima.
"VJ obezbedjuje ceo taj kompleks do nekadasnjeg Muzeja '25. maj', u cijem sastavu postoje i dva vojna objekta. To je regulisano pravilima sluzbe koja su se mogla promeniti, ali je to iziskivalo vreme, jer se ne moze usmeno prekrsiti pisana odluka ili naredba o upotrebi Vojske. U strogoj vojnoj hijerarhiji i najmanji murdarluk napravio bi haos", rekao je Kostunica.
Jugoslovenski predsednik je naveo da se u Beograd iz Zeneve vratio u petak, oko 16.30 sati, da je oko 18 sati "cuo za celu stvar", a da ga je ministar policije Srbije Dusan Mihajlovic "tek naredno jutro pisano obavestio sta se dogadja".
"Posto nije bilo vremena za drugacije postupanje te noci izmedju petka i subote, Vojska je povucena, a samo su na prijavnici ostala dva-tri vodnika. Najvise dilema imao sam bas oko njihovog povlacenja, jer je diletantizam s kojim je postupano mogao izazvati ogromne posledice", rekao je predsednik SRJ.
On je ocenio da je situacija na ulazu u Uzickoj ulici bila "zastrasujuca".
"Sa spoljne strane bili su oni neobicni policajci u farmerkama i sa carapama na glavama koji su izgledali kao da glume u nekom filmu, a sa unutrasnje su bile Miloseviceve pristalice, parapolicija, oruzje...Bojao sam se da ce, ako se otvore kapije, krenuti jedni na druge. Zato sam, trazeci najbezbolniji put, oklevao da povucem i tu dvojicu-trojicu vodnika, i verujem da je to mozda i sprecilo sukob", kaze Kostunica.
Predsednik SRJ je ocenio da takav potez sigurno nije bio opstrukcija, dodavsi da je svestan da ima dosta onih koji misle da je "bolje nesto uraditi, pa makar i naopako".
Na pitanje da li je pogresio sto je ostavio Milosevica da zivi u rezidenciji koja se tretira kao vojni objekat, on je naveo da je jos pre izbora kazao da u tu vilu nece uci.
"Mozda je Savezna vlada pitanje Milosevicevog ostanka u tom objektu mogla da resi na drugi nacin, ali je cinjenica da je postojao problem njegove bezbednosti...Sam Dusan Mihajlovic je u ranijim prilikama govorio da Milosevic mora biti cuvan, a njegov ostanak u rezidenciji je garantovao bezbednost, Uostalom, cuva se i njegova kuca u Pozarevcu u kojoj nema nikog", rekao je Kostunica.
Na pitanje kako su u rezidenciju mogle da udju Miloseviceve pristalice, a ne zvanicnici MUP-a, predsednik SRJ je kazao da je to posledica "neobicnog, ranije uspostavljenog pravila da pripadnici VJ na ulazu samo prenose policiji, koja je u rezidenciji, ko dolazi, a da onda policija odlucuje o tome ko ce uci".
"Sustina je, medjutim, u tome da je medju policijom nastalo natezanje oko tog prevodjenja u Sestu upravu, oko cetiri nova lica koja je trebalo da udju u Milosevicevo obezbedjenje, dok su neki iz tog obezbedjenja otisli. Vojska u tome nije ni luk jela, ni luk mirisala".
"Odluke su bile policijske, tamo je doslo do promena, pojavio se spor oko neka dva dela policije, a ne dva dela Vojske - pri cemu su obe strane u unutarpolicijskom sukobu bile sastavljane od 'starih' ljudi koji su odreda radili za Milosevica i njega cuvali. Ono sto se dogadjalo tamo unutra bilo je bez priziva i blesavo", rekao je Kostunica.


SKUPSTINA JUGOSLAVIJE

Uskoro izjasnjavanje o skidanju imuniteta

Istrazno odeljenje Okruznog suda u Beogradu zatrazilo je juce od Veca gradjana jugoslovenske skupstine da se izjasni o skidanju poslanickog imuniteta dvojici poslanika Socijalisticke partije Srbije (SPS) Nikoli Sainovicu i Jovanu Zebicu.
Beogradski mediji prenose da je taj zahtev vec prosledjen nadleznom Odboru za mandatsko-imunitetska pitanja. Potrebno je da se potom i Vece gradjana izjasni o tom zahtevu.
Sainovic i Zebic bili su 3. aprila u Palati pravde u Beogradu, gde su pred istraznim sudijom izjavili da se nece pozivati na poslanicki imunitet.
Sainovicev branilac Zoran Jovanovic izjavio je agenciji Beta da je njegov klijent pred istraznim sudijom izjavio da se nece pozivati na poslanicki imunitet tokom istraznog postupka.
I Zebicev branilac Nada Vacaski potvrdila je Beti da se njen klijent, bivsi potpredsednik Savezne vlade nije pozvao na poslanicki imunitet.
Sainovic i Zebic ce biti saslusani tek nakon odluke Odbora za mandantno-imunitetska pitanja Savezne skupstine i naknadne zakonom predvidjene skupstinske procedure o njihovom poslanickom imunitetu.
Oni su osumnjiceni u postupku protiv bivseg jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica.
Milosevic, Sainovic, Zebic i bivsi direktor Savezne uprave carina Mihalj Kertes osumnjiceni su da su ostetili republicki i savezni budzet za 1,8 milijardi dinara i 200 miliona nemackih maraka, cime su uskratili prava svih gradjana koji primaju platu iz budzeta.


PROPISI USTAVA SRBIJE

Procedura o parlamentarnim i predsednickim izborima

U Srbiji je u proteklih nekoliko nedelja bilo vise nagovestaja o odrzavanju prevremenih izbora i te najave uglavnom su dovodjene u vezu sa izborima u Crnoj Gori, zakazanim za 22. april i eventualnim referendumom o drzavno-pravnom statusu Crne Gore.
Poslednji parlamentarni izbori u Srbiji odrzani su 23. decembra prosle godine i na njima je dve trecine u parlamentu osvojila Demokratska opozicija Srbije, koja je i formirala republicku vladu.
Poslednji predsednicki izbori, na kojima je pobedio kandidat Socijalisticke partije Srbije i Jugoslovenske levice Milan Milutinovic, odrzani su u septembru 1997. godine.
Parlament ima mandat od cetiri, a predsednik Srbije od pet godina.
Prema Ustavu Srbije, i parlamentarne i predsednicke izbore raspisuje predsednik Skupstine Srbije.
Skupstinu Srbije moze raspustiti predsednik Republike i to na obrazlozeni predlog vlade i u tom slucaju prevremeni parlamentarni izbori moraju biti odrzani u roku od 60 dana od dana raspustanja.
Predsedniku Srbije mandat moze biti skracen ukoliko podnese ostavku ili ako bude opozvan. U tom slucaju funkciju predsednika Srbije, do izbora novog, preuzima predsednik Skupstine.
Prevremeni izbori za predsednika Srbije moraju biti odrzani u roku od 60 dana od dana kada je dotadasnjem predsedniku prestala funkcija.
Predsednik Srbije moze biti opozvan kad Skupstina oceni da je prekrsio ustav. Parlament potom porece postupak za njegov opoziv, ako se o tome izjasne dve trecine poslanika. O opozivu predsednika odlucuje se izjasnjavanjem biraca i predsednik je opozvan, ako za to glasa vecina od ukupnog broja biraca.


IZBORNE LISTE U CRNOJ GORI

Sve stranke zadovoljne mestom na listicu

Sve stranke koje ucestvuju na vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori 22. aprila zadovoljne su zrebom kojim je utvrdjen redosled na glasackom listicu.
Lider Liberalnog saveza (LS) Crne Gore Miodrag Zivkovic (na slici) izrazio je zadovoljstvo jer se ta partija nasla na prvom mestu, ocenjujuci da "i Bog vidi pravdu, pa je LS na prvom mestu" i dodao da je Demokratska partija socijalista (DPS) "dobila ono sto je zasluzila", posto je dobila trinaesto mesto na zbirnoj listi.
Predstavnik koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" Dragan Koprivica izrazio je zadovoljstvo osmim mestom predizbornog saveza Socijalisticke narodne partije (SNP), Narodne stranke (NS) i SNS na zbirnoj listi, dodajuci da je "broj osam srecan, jer simbolizuje coveka".
Koalicija Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP), "Pobjeda je Crne Gore - demokratska koalicija Milo DJukanovic" je na 13. mjestu na zbirnoj listi. Medjutim, predstavnik te koalicije Slavenko Jovanovic je, posle zrebanja, rekao da je broj 13 "srecan broj".
"To je biblijski broj, a 13. jula 1878. godine Crna Gora je na Berlinskom kongresu dobila nezavisnost", kazao je Jovanovic.
Na izborima ce ucestvovati cetiri koalicije i 12 politickih partija.
Redosled na zbirnoj izbornoj listi je sledeci;
1. Liberalni savez Crne Gore-Liberali, nego sto!
2. Srpska radikalna stranka dr Vojislav Seselj
3. LDP (Liberalno demokratska partija)-Glas za Crnu Goru
4. Osman Redza-Partija demokratskog prosperiteta
5. Demokratski savez u Crnoj Gori-Mehmet Bardhi
6. Bosnjacko-muslimanska demokratska koalicija u Crnoj Gori
7. Stranka zastite stednih uloga i socijalne sigurnosti
8. Zajedno za Jugoslaviju
9. Dr Novak KLibarda-Narodna sloga Crne Gore
10. Demokratska unija Albanaca
11. Jugoslovenska levica u Crnoj Gori
12. Stranka deviznih stedisa Crne Gore
13. Pobjeda je Crne Gore-Demokratska koalicija Milo DJukanovic
14. Komunisticke i radnicke partije-Za Jugoslaviju i vlast radnicke klase
15. Stranka prirodnog zakona Crne Gore
16. Narodna socijalisticka stranka Crne Gore- Momir Bulatovic


RESENjE ZA MITROVICU - ANTONIJEVIC :

Sporazum o severnom delu grada do 13. aprila

Predsednik Srpskog nacionalnog veca Kosovske Mitrovice Vuko Antonijevic izjavio je juce da ce sporazum sa UNMIK-om i Kforom o resavanju pitanja severnog dela grada biti usaglasen do petka, 13. aprila.
Sestoclana delegacija Srba iz Kosovske Mitrovice razgovarala je o tome, ranije juce, sa komandantom severnog sektora Kfora Alanom Tartanvilijem i predstavnicima UNMIK-a.
Antonijevic je, posle razgovora u komandi Kfora u juznom delu grada, rekao da su oni "prvi put vodjeni bez pritisaka, ucena i pretnji, u atmosferi punog uvazavanja srpskih predstavnika".
"Ono sto Srbe najvise brine je prosirenje zone poverenja. To ne dolazi u obzir i sporazum koji cemo najverovantije potpisati sledece nedelje nece pominjati te zone", naglasio je Antonijevic na konferenciji za novinare.
Prema njegovim recima, tema razgovora bila je i transformacija srpskih cuvara mosta na Ibru, koji grad deli na severni deo, nastanjen Srbima, i juzni deo, u kojem zive Albanci.
"To je neophodno, slozili su se i Srbi i predstavnici medjunarodne zajednice, ali ce transformacija biti obavljena na nacin koji budu predlozili srpski predstavnici. To znaci da ce cuvari mosta biti pod nadleznoscu Saveznog komiteta za Kosovo i Metohiju", naglasio je Antonijevic, koji je i poslanik u Skupstini Srbije.
On je kazao da nije postignut konacan dogovor, ali da ocekuje da ce stavovi biti usaglaseni do petka, 13. aprila.
"Trazili smo i da se za Srbe na severu Kosova, a posebno u Mitrovici, osigura veca bezbednost i da se Kfor i UNMIK vise angazuju na pronalazenju kidnapovanih i nestalih lica. Zahtevali smo da se u naselju Bosnjacka mahala stvore bezbednosni uslovi za opstanak Srba, jer je, od uspostavljanja bezbednosne zone, u poslednjih godinu dana u ovom naselju promenjen etnicki sastav stanovnistva, na stetu Srba", zakljucio je Antonijevic.


MEDVEDJA

Saliven i Fejt se ogradili od rokova za oslobadjanje Srba

Sef kancelarije NATO-a u SR Jugoslaviji Son Saliven i licni izaslanik generalnog sekretara saveza Piter Fejt juce su se ogradili od najave da ce petoro Srba, koje kao taoce drze albanski ekstremisti na jugu Srbije, biti oslobodjeni do 10. aprila.
Saliven je na konferenciji za novinare u Medvedji, nakon razgovora sa predsednikom drzavnog koordinacionog tela za jug Srbije Nebojsom Covicem i predsednikom opstine Slobodanom Draskovicem, izjavio da je Covic "preuranjeno" izneo krajnji datum za oslobadjanje trojice civila i dvojice pripadnika VJ.
"Morao je da bude malo pazljiviji. Ponovo ponavljam da nam je to prioritet i cinimo sve da oni budu oslobodjeni. Obavezali smo se da cemo ih osloboditi sto pre, ali ne mozemo da se obavezujemo datumima jer saradjujemo sa ljudima koji su van zakona", kazao je Saliven.
Fejt je rekao da ni u jednom trenutku nije obecao da ce zatoceni Srbi biti oslobodjeni do 10. aprila.
"Mi nemamo autoritet (nad naoruzanim Albancima) i nismo nista obecali. Mnogo radimo i rekli smo Albancima da nemaju uopste podrsku NATO-a da te taoce zadrzavaju", kazao je Fejt.
Saliven i Fejt su danas u Medvedji sa Covicem i Draskovicem razgovarali o mogucnosti povratka Albanaca koji su se iz opstine Medvedja iselili tokom i nakon napada NATO-a na SRJ.
Fejt je izneo tvrdnju da se u tom periodu iz Medvedje iselilo od tri do pet hiljada Albanaca koji su taj postupak obrazlozili strahom od srpske vojske i policije i ekonomskim razlozima.
Fejt je podrzao plan vlada Srbije i Jugoslavije za uspostavljanje poverenja na jugu Srbije, i izjavio da je "vrlo ohrabren" situacijom u Medvedji.


NAKON HEKERUPOVE POSETE BEOGRADU

Opsti izbori do kraja godine

Sef Misije UN na Kosovu (UNMIK) Hans Hekerup izjavio je juce u Beogradu da namerava da raspise opste izbore na Kosovu tokom ove godine.
"Moja namera je da imamo izbore ove godine. Jos nisam odredio datum, ali sam zatrazio od OEBS da zapocne pripreme. Te pripreme podrazumevaju registraciju Srba na Kosovu, a i interno raseljenih lica u Srbiji, koja su Kosovo napustila posle 1. januara 1998", rekao je Hekerup na konferenciji za stampu u hotelu "Hajat".
On je kazao da "ne postoji krajnji rok" za usvajanje privremenog ustavnog okvira Kosova, kao preduslova za izbore, naglasivsi, medjutim, da je vazno da se taj posao "okonca brzo". "Uskoro ocekujem osnovne elemente", rekao je Hekerup.
Prema njegovim recima, iz osnova tog ustavnog okvira koje je do sada izradila posebna radna grupa UNMIK "izbaceno je sve sto bi moglo narustiti suverenitet" SRJ.
Hekerup je kazao da ce u toj radnoj grupi pored kosovskih Srba moci da ucestvuju i eksperti koje budu odredile jugoslovenske vlasti.
Upitan sta smatra najvecim rezultatom svog razgovora sa predsednikom SRJ Vojislavom Kostunicom, on je odgovorio: "Napredak ka usvajanju zakonskog okvira na Kosovu je presudan korak u ukljucivanju Srba, Albanaca i ostalih (u proces). To bi u buducnosti moglo imati veoma vazan uticaj na bezbednost na Kosovu".
Hekerup je kazao da je presednik Kostunica "ulozio svoj autoritet" u rad na stvaranju privremenog ustavnog okvira u pokrajini i da je od njega "dobio uveravanja" da ce Srbi ucestvovati u radnoj grupi.
Na pitanje kakve mu je garancije Kostunica pruzio oko resavanja pritvorenih Albanaca iz takozvane "DJakovicke grupe", Hekerup je odgovorio: "Rekao mi je da ce to resiti pravosudje".
Govoreci o povratku izbeglica, sef UNMIK je kazao da ce "uciniti sve da stvori bezbednosne uslove za povratak", ali da "ne veruje da u ovom trenutku moguc siri povratak".
Hekerup je rekao i da vlasti SRJ "veoma podrzavaju" otvaranje kancelarije UNMIK u Beogradu, koja, prema njegovim recima, vec radi iako nije i zvanicno otvorena.


SKUPSTINA OPSTINA PRESEVO - AZIRI :

Policija ce postovatinacionalnu zastupljenost

Clan delegacije Albanaca sa juga Srbije, Naser Aziri izjavio je juce da ce u lokalnoj policiji, prema predlogu medjunarodnih predstavnika, biti postovan princip nacionalne zastupljenosti.
Prema tom predlogu, kazao je on, u Presevu bi u policiji bilo 156 Albanaca, u Bujanovcu 197, a u Medvedji 53.
Aziri, koji je predsednik Izvrsnog odbora Skupstine opstine Presevo, kazao je da je odredjena "komisija za upucivanje Albanaca u lokalnu policiju".
"U komisiji za upucivanje Albanaca u lokalnu policiju, kao predstavnici albanske strane, su komandant Lesi i komandant Spetimi", kazao je on.
Ridvan Camizi, koji se predstavlja kao "komandant Lesi" je sef delagecije Albanaca sa juga Srbije, u kojoj su i Aziri i predsednik opstine Presevo, lider Partije za demokratsko delovanje, Riza Halimi.
"Komandant Spetimi" je zamenik Sefceta Muslijua, coveka koji se predstavlja kao komandant Oslobodilacke vojske Preseva, Bujanovca i Medvedje (OVPBM), kako sama sebe naziva formacija naoruzanih Albanaca sa juga Srbije.
Specijalni izaslanik NATO za Balkan Piter Fejt izjavio je sinoc u Pristini da ce OEBS uskoro u Bujanovcu otvoriti policijsku akademiju u kojoj ce u narednih godinu dana biti obuceno oko 400 pripadnika multietnicke lokalne policije.
Fejt je, na otvaranju Nacionalne biblioteke u Pristini, rekao da ce OEBS otvoriti policijsku akademiju u Bujanovcu, dodajuci da ce prvi policajci biti osposobljeni vec za tri meseca.
On je to prethodno u bujanovackom selu Lucene bio na razgovorima albanske delegacije sa juga Srbije i delegacije vlasti u Beogradu, koju je predvodio predsednik drzavnog koordinacionog tela Nebojsa Covic.


VESTERN UNION U BEOGRADU

Trenutan transfer novca iz celog sveta za gradjene SRJ

Kompanija "Vestern union" otvorila je zvanicno svoju prvu lokaciju na trzistu SRJ cime ce Jugoslovenima omoguciti da salju i primaju novac iz inostranstva u roku od nekoliko minuta.
"Vestern union" je vodeca medjunarodna kompanija na polju elektronskog transfera novca koja posluje vec 150 godina obezbedjujuci transfer novca u vise od 190 zemalja sveta sa preko 100.000 agent lokacija, rekao je danas potpredsednik kompanije za jugoistocnu Evropu Hikmet Ersek na konferenciji za stampu u Media centru.
Ersek je kazao da ce na ovaj nacin biti dosta novca za jugoslovensku privredu jer klijent salje novac u cvrstoj valuti i dodao da su prve probne transakcije obavljene vec danas.
Jugoslovenski predstavnik "Vestern uniona", firma "Eki-transfers" sklopila je prvi ugovor sa "Jugobankom" na cijim ce se salterima korisnicima servisa "Vestern uniona" obezbediti trenutno podizanje i slanje novca.
Kompanija "Eki-transfer", koja je u 100 procentnom vlasnistvu "Vestern uniona" ima korisnicki centar u Kosovskoj ulici broj 1/4 u Beogradu koji je povezan sa celim svetom.
Onaj ko pozeli da posalje novac iz inostranstva u SRJ treba samo da ode do najblizeg predstavnistva "Vestern uniona", popuni formular i telefonira korisniku koliki je iznos i kad je poslat, da bi korisniku za vec nekoliko minuta mogla da se izvsi isplata u predstavistvu ove kompanije u Beogradu, rekao je direktor "Eki-transfera" Dragoslav Andric.
On je dodao da se ove godine ocekuje oko 110.000 novcanih transakcija sa SRJ sto znaci minimum 100 miliona maraka i naglasio da ce se transakcije odvijati iskljucivo po domacem Zakonu o deviznom poslovanju tako da se ovim putem nece izneti nikakav novac iz zemlje.
Andric je rekao da je prema sklopljenom ugovoru sa "Jugobankom" predvidjeno otvaranje oko 100 lokacija "Vestern Uniona" da bi se do kraja godine broj povecao i na 200 lokacija sirom zemlje. Predstavnistva "Vestern uniona" postoje i u Hrvatskoj, Makedoniji, Madjarskoj, Bugarskoj, Rumuniji (sa vise od 60.000 transakcija mesecno) dok se posebna ekspanzija odvija sa Albanijom, dodao je on.
Osim "Jugobanke" ocekuje se ulazak i drugih banki koje se na ovaj nacin oslobadjaju gotovine i dobijaju pare na racun, a mogu i dodatno uposliti svoje kadrove, ocenio je Andric.

| Redakcija | Arhiva | Pretplata | Pišite nam |

Copyright © 1996-2001 Nezavisne NOVINE
Hitometer
POWERED by