BIVŠA JUGOSLAVIJA

 

BANjALUKA

Sarovic ce pozvati ambasadora BiH pri SE na odgovornost

Predsedavajuci Predsednistva BiH Mirko Sarovic pozvace ovih dana na odgovornost ambasadora BiH pri Savetu Evrope u Strazburu Igora Gaona zbog antisrpskog lobiranja u toj evropskoj instituciji, pise banjalucki magazin "Patriot".
List navodi da je na Sarovicevu adresu stiglo niz prituzbi na Gaonovo ponasanje, odnosno, "antisrpsko lobiranje u Savetu Evrope, pri cemu Gaon ne preza ni od najtezih kvalifikacija na racun srpskog naroda u celini".
"Gaon vec dugo zastupa samo jednu stranu - bosnjacku, i to njen najekstremniji deo", navodi list pozivajuci se na neimenovane izvore i dodaje da ambasador BiH u Strazburu "ne predstavlja BiH, niti njene interese, vec deluje u skladu sa nalozima svojih mentora".


Glavni pravni zastupnik Bosne i Hercegovine Sakib Softic

Za BiH je bitnija osuda SRJ nego novac

Glavni pravni zastupnik Bosne i Hercegovine Sakib Softic izrazio je zadovoljstvo odlukom Medjunarodnog suda pravde u Hagu da potvrdi svoju nadleznost u procesu po tuzbi BiH protiv SR Jugoslavije za genocid.
"Konacno su otpale sve formalne prepreke za zakazivanje glavne usmene rasprave. Ocekujem da ce me vrlo brzo pozvati novi predsednik suda da ugovorimo termin usmene rasprave i da ce ona poceti krajem ove ili pocetkom sledece godine i trajati pet do 10 nedelja", izjavio je Softic novinarima u haskoj Palati mira, nakon sto je sud saopstio svoju odluku.
Na pitanje o visini ratne odstete koju je BiH tuzbom zatrazila od SRJ, Softic je odgovorio da su "iznosi koji se navode u medijima plod ciste spekulacije".
"Najvaznije je da se utvrdi da je SRJ, radi realizacije svog velikodrzavnog projekta, zapocela rat, u kojem je zivot izgubilo 200.000 gradjana BiH, pretezno Bosnjaka. Znaci, s odredjenih teritorija BiH potpuno su uklonjeni nesrbi i to na brutalan nacin, ubistvima, deportacijama", naglasio je Softic.
On je kazao da je "najbitnije je da se utvrdi da je SRJ pocinila genocid nad gradjanima BiH", a da je "pitanje ratne stete sporedno".
"Nama je potrebna odluka kojom se oznacava genocid, radi proslosti, ali i radi buducnosti. Mi moramo jednom ovakvom odlukom preduprijediti nove velikodrzavne projekte koji su skopcani s masovnim zverstvima. Pitanje novca je najmanje bitno", zakljucio je Softic.
Medjunarodni sud pravde u Hagu juce je odbio zahtev SRJ da ponovo razmotri svoju nadleznost za tuzbu koju je BiH podnela 1993. Jugoslovenski argument bio je da SRJ tada nije bila clanica Ujedinjenih nacija, sto je inace nuzan uslov za nadleznost najvise sudske institucije Svetske organizacije.
U juce saopstenoj odluci, Medjunarodni sud pravde je utvrdio da se cinjenica da je SRJ primljena u UN u novembru 2000. godine ne moze retroaktivno primeniti kao uslov za reviziju odluke kojom se sud 1996. proglasio nadleznim.


Glavni pravni zastupnik SR Jugoslavije Tibor Varadi

Jucerasnja odluka ne zadire u sustinu spora

Glavni pravni zastupnik SR Jugoslavije Tibor Varadi izjavio je da odluka Medjunarodnog suda pravde da potvrdi svoju nadleznost za tuzbu BiH protiv SRJ za genocid ne zadire u samu sustinu spora.
"Juce je odluceno da se sud nece vratiti na pitanje nadleznosti, jer je odlucio da ima nadleznost. Mi smo se koristili jedinim mogucim pravnim sredstvom da se pokusamo vratiti na pitanje nadleznosti. Revizija nije uspela nijednom u istoriji Medjunarodnog suda pravde, a na zalost nije uspela ni ovaj put", rekao je Varadi novinarima u haskoj Palati mira.
On je ocenio da je situacija u sporu "proceduralno izuzetno slozena", s obzirom da za odluke koje sud donosi ne postoji presedan.
"Sada predstoji rasprava o sustini spora. Sud ce odluciti za mesec-dva na koji ce se nacin pristupiti sustini - da li ce biti jos jedna razmena podnesaka ili odmah usmena rasprava. U svakom slucaju, jugoslovenski pravni tim se i u protekle dve godine pripremao paralelno i za sustinu spora i to je pred nama", kazao je Varadi.
Jugoslovenski ekspert je izrazio uverenje da rasprava o sustini spora nece biti dobra za atmosferu u regionu i da je bilo bolje da se izbegne, ali da ce SRJ slediti put koji odredi Medjunarodni sud pravde, najvisa pravna institucija na svetu.
Na pitanje mogu li procesi koji se vode pred Haskim tribunalom uticati na ishod spora u Medjunarodnom sudu pravde, Varadi je podsetio da Haski tribunal utvrdjuje individualnu odgovornost, a Medjunarodni sud pravde odgovornost drzava.
"Podatke koji se utvrde u Haskom tribunalu, strane mogu koristiti u ovom sporu, ali to ne obavezuje Medjunarodni sud pravde", zakljucio je Varadi.
Medjunarodni sud pravde u Hagu danas je odbio zahtev SRJ da ponovo razmotri svoju nadleznost za tuzbu koju je BiH podnela 1993. Jugoslovenski argument bio je da SRJ tada nije bila clanica Ujedinjenih nacija, sto je inace nuzan uslov za nadleznost najvise sudske institucije Svetske organizacije.
U danas saopstenoj odluci, Medjunarodni sud pravde je utvrdio da se cinjenica da je SRJ primljena u UN u novembru 2000. godine ne moze retroaktivno primeniti kao uslov za reviziju odluke kojom se sud 1996. proglasio nadleznim.


MAKEDONIJA

Istrazni postupak protiv rukovodstva bitoljske secerane

Istrazni sud u Bitolju pokrenuo je istragu zbog sumnji da je rukovodstvo bitoljske secerane zloupotrebilo secer iz drzavnih rezervi kako bi uticalo na rezultat predsednickih izbora 1999. godine.
Direktor bitoljske secerane Blagoj Petkovski nalazi se u pritvoru u Bitolju, pod sumnjom da je tokom predizborne kampanje 1999. godine iz drzavnih rezervi secera koji se nalazio u fabrici, izdvojio 100 tona za opstinske komitete tada vladajuce VMRO DPMNE bez nadokande.
Utvrdjeno je da je secer nakon toga podeljen biracima kako bi oni glasali za kandidata te stranke Borisa Trajkovskog koji je na predsednickih izborima 1999. godine izabran za sefa drzave.
Bivsi zastupnik drzavnog kapitala u bitoljskoj secerani Lambe Arnaudov, koji je juce trebalo da da svoj iskaz istraznom sudiji, nije se pojavio u sudu, jer mu nije urucen sudski poziv.
Arnaudov je trebalo da posvedoci da li je tacna tvrdnja Petkovskog da mu je on nalozio da stranci VMRO DPMNE izda 100 tona secera bez nadoknade.
Petkovski ostaje u istraznom zatvoru u Bitolju, dok se ne utvrditi njegova tvrdnja da je Arnaudov bio nalagodavac.
Kabinet makedonskog predsednika se do sada nije oglasio povodom te afere.

HRVATSKA

Vlada sprema alternativne oblike vracanja svojine

Hrvatski ministar za javne radove, obnovu i gradjevine Radimir Cacic najavio je juce da ce bivsim nosiocima stanarskih prava iz podrucja posebne drzavne brige biti ponudjene alternative vracanja imovine.
Cacic je tu akciju najavio na sastanku sa predstavnicima medjunarodnih institucija u Hrvatskoj sa kojima je razmatrao rezultate postignute u obnovi i povratku povratnika i izbeglica u poslednje tri godine.
Izbegli gradjani koji zive van podrucja posebne drzavne brige, kao sto su Rijeka ili Zagreb, moci ce da se ukljuce u Program podsticajne stanogradnje (POS) pod istim uslovima kao i ostali gradjani, s tim sto ce morati da zive u tim stanovima, ali ih nece smeti prodavati, rekao je Cacic.
S tim u vezi, Cacic je predlozio da se u iducih 30 dana realizuje model kako to izvesti, pri cemu je pozvao medjunarodne predstavnike da se i oni ukljuce i pomognu.
U sledecih 90 dana nakon toga, predlozio je Cacic, trebalo bi krenuti u siroku kampanju informisanja gradjana kako bi se vec 1. juna mogli podneti prvi zahtevi.
Govoreci o dosadasnjim rezultatima u obnovi i povratku povratnika i izbeglica, Cacic je izneo bitne pretpostavke koje su omogucile napredak u tom procesu.
To su, rekao je on, promena pravnog okvira, odnosno izmene i dopune Zakona o obnovi i Zakona o podrucjima posebne drzavne brige, zatim znacajna finansijska ulaganja u stvaranje odrzivih uslova povratka i razvoja ratom stradalih podrucja, kao i transparentnost sprovodjenja programa i unapredjenje saradnje s nevladinim organizacijama.
I na kraju, dodao je Cacic, to je intenzivna medjunarodna saradnja i ostvarivanje pristupa medjunarodnim finansijskim institucijama i fondovima.
Cacic je naveo da je u zadnje tri godine znacajno unapredjena dinamika i odrzivost povratka, tako da se vratilo ukupno 70.432 prognanika od kojih je cak 60 osto manjinskih povratnika.


| Redakcija | Arhiva | Pretplata | Pišite nam |

Copyright © 1996-2003 "NOVINE"