19. decembar 2003.
Nagomilani problemi u Ontariju
Dugodisnja glavobolja zbog deficita u budzetu
Ontarijski ministar finansija Greg Sorbara predvidja da ce deficit
u provincijskm budzetu godinama izazivati glavobolju.
Sagledavsi sve nagomilane probleme, pocevsi od deficita koji se procenjuje
da iznosi preko pet milijardi dolara, zatim mogucnosti da Ontario Ponjer
Generation toj cifri doda jos oko dve milijarde zbog svojih dugova,
kao i bolnica i sireg javnog sektora, on je izjavio da se sve to sakupljalo
godinama, pa ce zato i biti potrebno vise vremena da se sve vrati na
normalu.
Sorbara je takodje optuzio prethodnu, konzervativnu vladu da je rasprodavala
imovinu i da se previse oslanjala na sredstva koja su pristizala iz
federalnog budzeta.
Ministar finansija je napomenuo da se bez promene u politici i sprovodjenju
programa moze ocekivati da se deficit samo uvecava iz godine u godinu.
On je rekao da ce se odluka o nacinu prevladavanja deficita u provincijskoj
kasi doneti tek nakon zavrsetka sirokih javnih konsultacija koje ce
vlada sprovesti.
Opzicija medjutim smatra da liberali namerno prikazuju veci deficit
od stvarnog, kako bi odlozili ili potpuno izbegli pocetak sprovodjenja
u delo svojih nerealnih i skupih predizbornih obecanja.
Pre Sorbarinog obracanja Parlamentu, premijer MkGvinti je odbacio mogucnost
povecavanja poreza, jer smatra da nikako ne bi bilo u redu da gradjani
snose posledice neodgovornog ponasanja konzervativaca. On je takodje
zamolio za strpljenje i razumevanje zbog odlaganja predizbornih obecanja.
U svom govoru, pak, Sorbara je pomenuo da razmatra povecanje vanporeskih
prihoda, mada nije precizirao na sta se to odnosi.
Kao moguca scenarija za saniranje deficita, pominju se smanjivanje potrosnje
za dve milijarde naredne fiskalne godine, protezanje manjka u budzetu
do 2007. godine (s tim da bi to bilo protivno Aktu o zastiti poreskih
obveznika), odlaganje obecanja iz kampanje i redizajniranje vlade.
Menli nije prihvatio poziciju ambasadora u Americi
Doskorasnji ministar finansija Dzon Menli nije prihvatio ponudu premijera
Pola Martina da postane ambasador u Americi. Svoje odbijanje obrazlozio
je licnim i porodicnim razlozima.
Menli, naime, ima tri cerke koje se jos uvek skoluju, pa se pretpostavlja
da to moze biti jedan od pomenutih razloga.
Procene, medjutim, kazuju da on smatra da ce mu cinjenica da nije deo
Martinovog kabineta ostaviti veci operativni prostor ukoliko se bude
odlucio da se kandiduje za lidera liberala u buducnosti.
Takodje, veruje se da Menli zeli da prihvati neki od profitabilnijih
poslova koji su mu ponudjeni otkako je proslog meseca objavio svoju
odluku da se povlaci iz politike.
Premijer Martin ce sada morati da potrazi novu pogodnu licnost za ambasadora
u SAD-u, buduci da je jedan od njegovih prioriteta upravo uspostavljanje
boljih odnosa sa juznim susedom. Kako se saznaje, jedan od kandidata
je i Alan Rok, koji je naimenovan za kanadskog predstavnika u Ujedinjenim
nacijama.
Sto se tice Menlija, on je premijeru Martinu ponudio pomoc pri realizaciji
pojedinih kanadsko-americkih projekata, u kojima bi njegovo iskustvo,
ali i veze sa zvanicnicima iz Bele kuce, bili dragoceni.
Menli na celu komisije
Oformljena komisija za sagledavanje buducnosti OPG-a
Ontarijska vlada je naimenovala Dzona Menlija, doskorasnjeg ministra
finansija, za predsedavajuceg komisije koja ce se pozabaviti buducnoscu
kompaniji Ontario Ponjer Generation.
Naime, ova kompanija je za ovu i narednu godinu iskazala manjak od oko
jedne milijarde dolara, sto ce dodatno opteretiti provincijski budzet.
Stoga je provincijski ministar za energetiku Dvajt Dankan nalozio novom
savetu kompanije da sacini potpuni finansijski i operativni izvestaj.
Rok za podnosenje izvestaja je pocetak naredne godine.
Uz to, oformljena je i troclana komisija koja bi trebalo da sagleda
ulogu OPG-a na provincijskom trzistu elektricne energije, kakva bi trebalo
da bude struktura kompanije i sta raditi sa nuklearnom elektranom Pikering,
tj. da li je isplativa opravka postrojenja ili ne. Komisija svoj izvestaj
treba da podnese do 15. marta 2004. godine.
Pored Menlija, u komisiji se nalaze i Piter Gudsou, predsednik Scotiabank
i Dzejk Ep, nekadasnji federalni ministar za energetiku, nedavno postavljen
za predsednika prelaznog saveta direktora u OPG-u.
Uspeh NDP-a
NDP dobio status parlamentarne stranke
Telefonski razgovor izmedju ontarijskog premijera Daltona MkGvintija
i lidera NDP-a Hauarda Hemptona napokon je doneo razresenje za problem
koji muci sedam predstavnika NDP-a u Parlamentu. Njih dvojica dogovorili
su se da i ova stranka dobije neke povlastice, koje joj inace po broju
osvojenih mesta ne pripadaju. Pre svega, to znaci da ce oni dobiti 775
hiljada dolara za osoblje i istrazivanja, kao i da ce imati priliku
da postavljaju pitanja svakodnevno, kao i ranije, odnosno da u sustii
dobiju status parlamentarne stranke.
Zakonodavno telo treba da izjasni po ovom sporazumu, ali se vec cuju
reci podrske za ovaj potez liberala. Ima istina i onih koji veruju da
je novac bio glavno pitanje a da su ostala bila mnogo manje znacajna.
Predstavnici NDP-a nikako ne opovrgavaju da ce sredstva koja su sada
dogovorena uticati na to da na njihovu stranku moze da se racuna u terminima
za postavljanje pitanja, ali naglasavaju da ce sansa za ucestvovanje
u tom segmentu doprineti punijem i kvalitetnijem radu Parlamenta.
Izmena u Ontariju
Od sada ce se pricekati na krstenicu
U Ontariju ne moze vise da se dobije izvod iz maticne knjige rodjenih
istog dana kada je zahtev i podnet. Ministar Dzim Votson objasnio je
da se sigurnost sistema dovodi u pitanje ukoliko se izvod izdaje istog
dana i da je preporuka da se tako ne radi stara vec godinu dana.
Proslog decembra je zaista bivsi RCMP komesar Norman Inkster, provincijski
savetnik za sigurnost i obezbedjenje, dao preporuku da se ova usluga
ne zavrsava u roku od jednog dana, ali je prethodna vlada torijevaca
zanemarila njen znacaj.
Ministar Votson tvrdi da ova odluka nema nikakve veze sa ovonedeljnim
navodima da su ljudi dobijali ovaj dokument bez ikakvog dokaza o identitetu
i naglasava da se sve informacije brizno proveravaju pre izdavanja izvoda.
Sada ce u normalnim okolnostima morati da se ceka sest do sedam nedelja
na izvod iz knjige rodjenih, a ako se trazi ubrzani postupak, onda ce
se potvrda dobiti za deset dana.
Neobican oglas
Besplatno dve nedelje u Australiji za donatore sperme
U studentskim novinama Univerziteta u Kalgariju izasao je neobican
oglas u kome se pozivaju zdrave osobe muskog pola, starosti od 18 do
40 godina, da budu dobrovoljni davaoci sperme. Uslov je i da su spremni
da daju svoju krv i spermu na analizu, a zauzvrat, oni dobijaju besplatne
avio-karte do Australije, smestaj i placene sve troskove za dvonedeljni
boravak na zelenom kontinentu.
U Australiji je odnedavno mnogo teze naci donatore sperme, otkako je
stupio na snagu novi zakon koji nalaze da oni ne mogu vise ostati anonimni.
Njihov identitet mora da bude zabelezen u poverljivim dokumentima, mada
oni i dalje nemaju nikakve zakonske obaveze prema deci zacetoj vestackom
oplodnjom.
Ideja da se angazuju donatori iz Kalgarija, potekla je od jednog zaposlenog
na Klinici za reproduktivnu medicinu u Alburiju, Novi Juzni Vels, koji
je poreklom iz Kalgarija.
Voce i povrce veoma vazni za prevenciju protiv raka
Studija ontarijske agencije Cancer Care pokazuje da imamo mnogo vecu
odgovornost za svoje zdravlje nego sto bi to verovatno bilo ko od nas
zeleo da prizna, a mozda i da prihvati. Naucnici posebno potenciraju
da sebi mozemo da pomognemo ukoliko vodimo racuna o svojoj tezini, o
tome sta jedemo i koliko smo fizicki aktivni, jer postovanje ovih faktora
moze da spreci pojavu raka u istoj meri kao i prestanak pusenja.
Tokom 2001. i 2002. godine strucnjaci ove agencije ispitali su preko
tri hiljade gradjana Ontarija, kako bi utvrdili njihove navike i nacin
zivota i povezali sa rizikom oboljevanja od raka.
Podaci dobijeni u anketi ne daju previse optimisticku sliku. Gotovo
polovina anketiranih ima vecu tezinu od normalne, a dvanaest odsto je
gojazno. Zatim, nasa ishrana ne sadrzi dovoljno voca i povrca, a kao
trece, fizicka aktivnost je zanemarena. Razlike izmedju polova su neznatne,
s tim da su muskarci nesto fizicki aktivniji, a zene se malo raznovrsnije
hrane.
Posto stanovnistvo Ontarija cini oko dve petine ukupnog broja stanovnika
Kanade, racuna se da rezultati ove studije mogu biti pokazatelj stanja
u citavoj zemlji.
Strucnjaci kazu da su nase sanse da izbegnemo rak za jednu trecinu vece,
ako se pridrzavamo nekih, ne preterano zahtevnih principa zdravog zivota.
To bi, pored odrzavanja normalne telesne tezine, znacilo da svakodnevno
unesemo izmedju pet i deset razlicitih vrsta voca i povrca i da nedeljno
provedemo bar 3,5 sati u nekoj vrsti fizicke aktivnosti (pola sata dnevno).
Istrazivanje je potkrepljeno i konkretnim preporukama da je za prevenciju
raka usta, zdrela, jednjaka, zeluca, debelog creva, rektuma, pankreasa,
larinksa, pluca i besike bitan unos voca i povrca. Izbalansirana telesna
tezina ima udela u sprecavanju raka jednjaka, debelog creva, rektuma,
materice, dojki i bubrega, dok fizicka aktivnost moze da doprinese u
borbi protiv raka debelog creva, rektuma, dojki, materice i prostate.