Nekoliko zemalja vec uvelo zabranu uvoza mesa iz Kanade
Bolest ludih krava otkrivena u Alberti
U
Alberti, najvecem kanadskom proizvodjacu i izvozniku junetine, otkriveno
je da jedna krava boluje od bolesti 'ludih krava' i odmah su sprovedene
sve moguce mere bezbednosti. Ministar poljoprivrede Lajl Vanklif naglasava
da je u pitanju samo jedno grlo i da je momentalno uklonjeno sa linije
za proizvodnju hrane.
Proveravaju se grla iz istog krda, ali i se u karantinu nalaze jos dva,
sa druga dva ranca. Ukoliko bude potrebe sve zivotinje iz njih bice
unistene, potvrdio je dr Dzordz Laterbah, veterinar iz Agencije za inspekciju
hrane.
SAD su uvele privremenu zabranu na uvoz mesa i produkata prezivara iz
Kanade do daljeg. Njihovim stopama posle su i Australija, Novi Zeland,
Juzna Koreja i Japan, a najverovatnije ce zabranu uvesti i Meksiko.
Bolest se ne prenosi sa krave na kravu, vec se zivotinje inficiraju
preko hrane. Jedini produkti kojima bolest ne moze da se prenese su
mleko i mlecni proizvodi, materijal za osemenjavanje i embrioni.
Do sada nije bilo zabelezenih slucajeva ove bolesti u Severnoj Americi.
Bolest je degenerativna i napada centralni nervni sistem stoke, pretvarajuci
celije mozga u sundjerastu masu. Kod coveka se javlja u obliku Krojcfeld-Jakobove
bolesti, koja pocinje gubitkom pamcenja, promenama raspolozenja i nedostatkom
koordinacije. U kasnijoj fazi dolazi do podrhtavanja citavog tela i
demencije, a pojedini pacijenti budu paralizovani. Veruje se da oni
koji konzumiraju meso inficirane zivotinje mogu oboleti od jednog oblika
ove bolesti, a u Evropi je od toga umrlo preko sto lica od 1995. godine.
Za ovu bolest ne postoji lek.
Premijer Zan Kretjen pokusao je da smiri paniku, naglasavajuci da Kanada
ima jedan od najpouzdanijih sistema za inspekciju hrane na svetu. On
je napomenuo da je federalna vlada reagovala munjevito cim je dobila
informacije.
Premijer Alberte Ralf Klajn izjavio je da federalna vlada mora da uskoci.
Ministar finansija Dzon Menli izjavio je da je prerano govoriti o finansijskim
posledicama i pomoci, posto se jos uvek ne mogu predvideti razmere koje
bolest moze poprimiti. Kada to bude sa sigurnoscu utvrdjeno, tada ce
se preduzeti odgovarajuce mere.
Prvo sto treba ustanoviti je da li je ta zivotinja uvezena ili iz domaceg
uzgoja. Krava je bila stara osam godina, i poslednje tri je provela
na farmi u severnom delu Alberte.
Ontario i bolest 'ludih krava'
Sta valja ciniti ako zabrana izvoza potraje
Povodom zabrane izvoza juneceg mesa u SAD zbog bolesti ludih krava
u Alberti, ontarijska vlada je resila da samostalno istupi na americko
trziste, ukoliko zabrana bude vazila duze od deset dana.
Ministarka za poljoprivredu Helen Dzons izjavila je da su proizvodjaci
bili prinudjeni da prepolove svoju proizvodnju, zato sto se veci deo
izvozi u SAD. Ako zabrana bude duze potrajala, to ce naneti veliku stetu
ne samo proizvodjacima, vec i citavoj privredi provincije, ali je za
sada rano govoriti o kompenzacijama za farmere.
Ministarka Dzons je bila zaprepascena kada je cula da su u Micigenu
nekoliko sati odbijali da prihvate otpad iz Toronta, potencirajuci navodnu
opasnost od bolesti ludih krava.
Lider NDP-a Hauard Hempton rekao je u Parlamentu da je zdravlje stanovnika
potencijalno dovedeno u pitanje zbog cinjenice da u provinciji ima svega
deset inspektora koji rade sa punim radnim vremenom. On je uporedio
taj broj sa cak 130 kvalifikovanih inspektora koji su bili angazovani
u provinciji 1995. godine, kada su konzervativci dosli na vlast.
Predsednik Sindikata radnika javnih sluzbi Lija Kaseman kaze da inspektori
sa nepunim radnim vremenom samo prolaze jednomesecnu obuku pre nego
sto pocnu da rade, sto je po njenom misljenju nedovoljno. Ona tvrdi
da niko ne moze postati strucnjak za kontrolu kvaliteta mesa u tako
kratkom vremenskom periodu.
Blazi kriterijumi za ponovno dobijanje kanadskog drzavljanstva
Ministar
za imigraciju i drzavljanstvo Denis Koder kaze da ce ubuduce biti lakse
licima rodjenim u Kanadi, koji su iz raznih birokratskih razloga izgubili
kanadsko drzavljanstvo, da ga ponovo dobiju.
Izmedju 1947. i 1977. godine Kanada nije priznavala dvojno drzavljanstvo.
U tom periodu, oni koji su se odlucivali da zadrze neko drugo drzavljanstvo
gubili su pravo na kanadsko, ali se to odnosilo i na njihovu decu. Od
1977. godine, dozvoljava se mogucnost da neko bude u isto vreme sa dva
pasosa, ali u medjuvremenu nije nista ucinjeno da se drzavljanstvo vrati
rodjenim Kanadjanima koji su ga izgubili. Po vazecim propisima, svako
zainteresovan za reviziju mora da prodje uobicajenu proceduru, istu
kao i kod onih koji po prvi put konkurisu za to. To znaci da moraju
da prvo da dobiju dozvolu boravka, zive ovde tri godine, pa se tek onda
prijave za dobijanje drzavljanstva.
Kako je ministar Koder obecao, procedura bi trebalo da ostane slicna,
s tim sto bi kriterijumi bili blazi.
Dve farme u karantinu, jedna unistena
Kao sto je vec javljeno, dve farme se nalaze pod karantinom zbog bolesti
'ludih krava'. Jedna od njih nalazi se u Saskacuanu, gde je, po svemu
sudeci, zarazena zivotinja dosla na svet, a pretpostavlja se da je jedno
vreme zivela na drugoj.
Za sada su zivotinje sa tih farmi postedjene od masovnog unistavanja,
a unistena su sva grla sa farme na kojoj se zatekla u trenutku otkrivanja
bolesti. Uzorci iz mozdanog tkiva poslati su na analizu i rezultati
se ocekuju do pocetka naredne nedelje.
Bolest ludih krava je otkrivena kod te zivotinje 31. januara. Citavi
timovi strucnjaka pokusavaju da ustanove kuda je otislo oko dve stotine
teladi koliko je prosle godine dosli na svet na farmi u Venemu i zahteva
se da svi oni budu stavljeni u karantin, mada je relativno mala verovatnoca
da se bolest prenese sa krave na tele. Najcesce se bolest prenosi putem
zarazene hrane, sacinjene od otpadaka zarazenih zivotinja.
U Kanadi jos od pre sest godina postoji zabrana da se stoka hrani preradjenim
otpacima i zabranjen je uvoz takve hrane iz zemalja u kojima je bilo
slucajeva zarazenih zivotinja.
Koliko je bolest ludih krava pogubna po privredu pokazuje nedavno britansko
iskustvo. Njihova industrija mesa zabelezila je gubitke od nekoliko
milijardi dolara, a na desetine hiljada grla je unisteno kako bi sprecilo
dalje sirenje bolesti.
U Kanadi se bolest javila svega jednom, 1993. godine, ali je za nedelju
dana sve bilo pod kontrolom.
Povoljna vest:
Evropska unija nece zabraniti uvoz mesa iz Kanade
U sveopstoj zabrinutosti zbog otkrivenog slucaja bolesti ludih krava
u Kanadi, povoljna vest je da Evropska unija ne razmatra mogucnost zabrane
uvoza mesa od nas. Tako je izjavila Beate Gminder, portparol Evropske
komisije za zastitu potrosaca i zdravlja.
Gospodja Gminder je rekla da oni imaju iskustva u vezi sa tom bolescu
i da su svesni da postoje nacini da ona bude pod kontrolom. Ona je naglasila
da sve uvezeno meso mora da odgovara evropskim uvoznim zakonima, odnosno
u ovom konkretnom slucaju to znaci da tu ne sme biti delova koji su
prenosioci bolesti - kicmena mozdina i mozak. Pod tim uslovima, kanadsko
meso je potpuno sigurno za ljudsku upotrebu, buduci da, po njenim recima,
nije zabelezen ni jedan slucaj varijante Krojcfeld-Jakobove bolesti
kod ljudi koji su konzumirali misicno tkivo u vidu snicli.
Premijer Kretjen i premijer Alberte Ralf Klajn licno su u javnosti dali
primer da ne strahuju da u zemlji postoji opasnost od bolesti ludih
krava. Naime, i jedan i drugi su, na dva kraja drzave, sa uzivanjem
pojeli telece snicle, napominjuci da je najbolja teletina upravo ona
koja dolazi iz Alberte. Premijer Klajn je rekao i da ako se on ne plasi,
niko drugi takodje ne bi trebalo da plasi.
Preti Virus zapadnog Nila
Najvaznije je unistavanje komaraca, edukacija i samozastita
Jos pre nego sto je zavrsena kampanja za borbu protiv SARS-a, zdravstveni
zvanicnici otpoceli su novu - protiv virusa zapadnog Nila.
Virus zapadnog Nila nije opasan za sve ljude podjednako. Oko cetiri
petine ljudi nemaju nikakve simptome, dok se kod najveceg broja ostalih
jave simptomi slicni gripu. Medjutim, kod osoba koje su vec bolesne,
ili kod onih sa slabim imuno-sistemom moze doci do razlicitih neuroloskih
posledica, paralize, pa i smrti. U Ontariju je prosle godine bilo potvrdjeno
da je 307 osoba bilo zarazeno ovim virusom, a 17 osoba je umrlo.
Naucnici kazu da ce se virus ovog leta rasiriti i po delovima zemlje
u kojima ga do sada nije bilo, poput Manitobe i Saskacuana.
U Kvebeku nameravaju da se ucine sve kako bi unistili komarce koji prenose
ovaj virus, dok je u Ontariju akcenat stavljen na samozastitu.
Ontarijski ministar za zdravstvo Toni Klement preporucuje da se postuje
ono sto stoji na vladinim brosurama i lecima: da svako ko aktivno provodi
vreme na otvorenom prostoru, posebno u vreme pred izlazak i zalazak
sunca, nosi odecu svetlih boja, sa dugim rukavima i nogavicama, da koristi
sredstva za odbijanje insekata koja sadrze DEET i da rascisti sve ono
sto moze biti pogodno tlo za razvoj komaraca.
Pored preporuka koje je dala ontarijska vlada, federalno Ministarstvo
za zdravlje insistira da se skrati boravak na otvorenom prostoru, posebno
u rizicnim delovima dana i da svako obavezno proveri da li vrata i prozori
na stanu, odnosno kuci, dobro dihtuju.
Nadleznom medicinskom osoblju se skrece paznja da pojacaju kontrolu
rezervi krvi i produkata na virus. Ministarstvo preporucuje i upotrebu
odgovarajucih pesticida i edukaciju stanovnistva, posto za sada ne postoji
odgovarajuca vakcina.
Ontarijska vlada je prebacila trinaest miliona u poseban fond za nabavku
larvicida za provincijskih 37 jedinica za zastitu zdravlja. Larvicidi
ce biti upotrebljeni u svim oblastima u kojima se zna da ima virusa.
Provincijska vlada ce ove godine izdvojiti ukupno 33 miliona dolara
za borbu protiv virusa zapadnog Nila.
Lastman i SARS
Gradonacelnik poziva da se izadje i uziva u gradu
Gradonacelnik Toronta Mel Lastman sastace se sa gradonacelnicima americke
Nacionalne lige gradova da bi im preneo iskustva u borbi protiv SARS-a.
Jedna od tema koje ce biti pokrivene odnosice se i na uticaj bolesti
na gradski budzet.
Trgovacka komora Toronta trebalo bi da ovih dana objavi studiju o tome
na koji nacin je SARS uticao na poslovanje malih i velikih preduzeca.
Gradonacelnik Lastman ovih dana je obisao grad, kako bi se licno uverio
da li su stanovnici grada prestali da se plase bolesti. Setajuci Danfortom,
on je naglasio da ce biti potrebno da protekne neko vreme pre nego sto
se saniraju posledice SARS-a, ali da se vide efekti poziva da treba
izaci i uzivati.
Ransiman nezadovoljan sto nema nacionalnog registra
seksualnih delinkvenata
Bob Ransiman, ontarijski ministar za javnu bezbednost, izrazio je nezadovoljstvo
sto u zemlji i dalje ne postoji registar seksualnih delinkvenata.
Njegova izjava povezana je sa istragom oko jezivog zlocina nad desetogodisnjom
Holi Dzons, koji po nekim naznakama moze imati seksualno zlostavljanje
kao podlogu.
Ransiman je napomenuo da u Ontariju vec dve godine postoji takav spisak
i policija ga koristi u rasvetljavanju ovog nezapamcenog zlocina. Medjutim,
ako je pocininilac iz druge provincije, rad policije ce biti umnogome
otezan.
Dosadasnja nastojanja ontarijskih zvanicnika da se sacini lista na federalnom
nivou nisu urodila plodom.
Ministar takodje zamera sto jos uvek nista nije ucinjeno da se prikupe
uzorci DNK osoba koja se nalaze u zatvorima upravo zbog takvih zlocina.
Antiraketna odbrana moze biti pod nadzorom NORAD-a ili Amerike
Ministar odbrane Dzon MkKalam kaze da bi Kanada morala brzo da se odluci
da li ce pristupiti vasingtonskom programu za raketnu odbranu. Rok nije
decidirano odredjen, ali se zna da je ogranicen i da, ukoliko se ovde
ne postigne saglasnost, SAD namerava da akciju nastavi sama.
SAD planiraju da ovaj sistem operacionalizuju do jeseni 2004. godine.
Kako mnogi smatraju, MkKalam je jedan od najvecih zagovornika prikljucivanja
zajednickom programu. On pokusava da svojim stranackim kolegama iz Donjeg
doma, na sastancima zatvorenog tipa, predstavi sve prednosti ulaska
u odbranu, kroz ono sto bi zemlja dobila.
Od kanadske odluke zavisi i pod cijim ce nadzorom biti sistem odbrane
od raketa. Ako budemo ukljuceni, onda bi sistem bio kod komandom bilateralnog
NORAD-a (Komande odbrane severnoamerickog vazdusnog prostora), u protivnom
on bi bio u nadleznosti Severne komande, koja je iskljucivo americka.
Zna se takodje, da je nekadasnji ministar inostranih poslova Lojd Aksvorti
zestoki protivnik kanadskog ulazenja u zajednicki sistem, koga je u
jednom nedavnom intervjuu okarakterisao kao 'nepotreban i opasan'.