Olaksano useljavanje u Kanadu
Kanada
je ublazila uslove za dobijanje iseljenicke vize za sve one koji zele
da trajno emigriraju u tu zemlju.
Novom odlukom, koju je ministar za drzavljanstvo i imigraciju Deni Koder
saopstio niovinarima u Otavi, izmenjen je zakonski akt o imigrantima
i izbeglicama koji je na snazi od juna 2002, a kojim su bili poostreni
uslovi za dobijanje useljenickih viza.
Minimalan broj potrebnih poena sada je smanjen sa 75 na 67, a zaostale
ili odbijene molbe vise od 100.000 kandidata podnete pre 1. januara
2002. bice razmatrane po manje strogim kriterijumima.
Novi uslovi narocito su pogodni za visoko obrazovane ljude. Naime, i
pored najviseg obrazovanja, odlicnog znanja engleskog ili francuskog
jezika i ispunjavanja drugih uslova "magicna" brojka od 75
poena bila je nedostupna mnogima, a narocito neozenjenim kandidatima.
Neki od stotinu hiljada kandidata cije molbe jos nisu resene ili su
odbijeni tuzili su kanadske drzavne organe smatrajuci da nisu posteno
tretirani u odnosu na kandidate koji su molbe podneli po odredbama novog
imigracionog zakona.
Kanadski federalni sud presudio je da je nezakonita odluka po kojoj
su molbe kandidata podnete pre 1. januara 2002. umesto po starom razmatrane
po novom, rigoroznijem zakonu iako je ovaj stupio na snagu tek krajem
juna iste godine.
Kanada ce ove godine primiti izmedju 220.000 i 245.000 imigranata, ali
davno proklamovan cilj od 300.000 useljenika godisnje (jedan odsto ukupnog
stanovnistva) nije ostvaren tokom pune decenije vlasti liberala i premijera
Zana Kretjena (Jean Cretien).
Prema podacima kanadskog Ministarstva za imigraciju pretprosle godine
uselilo se 250.000, a prosle 230.000 imigranata.
Tokom minule decenije (1993-2002) u tu zemlju se iz bivse SFRJ uselilo
oko 50.000 imigranata, od kojih je bar polovina dosla sa podrucja Srbije
i Crne Gore.
Najvise, 9.000 emigranata (4.700 iz bivse SRJ) uselilo se 2000. godine.
Iste godine SRJ je bila deveta medju deset drzava koje su Kanadi dale
najveci broj emigranata.
Godine 2001. sa manje od 2.800 useljenika SRJ je pala na 22. mesto,
a prosle godine, sa 1.600 emigranata, Srbija i Crna Gora zauzela je
31. mesto.
Kanadska drzavna statistika kao kriterijum "porekla" useljenika
uzima njegovo poslednje prebivaliste pre dolaska u Kanadu bez obzira
na njegovo mesto rodjenja, drzavljanstvo, nacionalnu pripadnost i druge
odrednice.
Vec sada izvesna pobeda
Pol Martin sigurno postaje novi premijer
Posle biranja delegata iz redova clanova Liberalne stranke, tokom proteklog
veoma vaznog, takozvanog super vikenda, Pol Martin je dobio takvu podrsku
da se moze reci da ce sa sigurnoscu pobediti i postati novi lider.
Iako je Sila Kops dobila prakticno samo simbolicnu podrsku, u Martinovom
timu naglasavaju da ce pravo slavlje tek doci, posle glavnog glasanja
koje treba da se odrzi 12.-15. novembra. Procenjuje se da ce, ma koliko
se sada vidi da Martin dominira, da se na stranackoj konvenciji makar
delimicno smanji njegova prednost. Kako napominju, razlog je veoma prozaican:
svaki delegat treba sam da plati troskove prevoza, smestaja i kotizaciju
za skup.
Delegati koji podrzavaju Silu Kops ne moraju da plate kotizaciju.
Za Martina se sada otvorila jos jedna varijanta, ali ovog puta odlaganja
stupanja na duznost. Naime, postoji ideja da nakon sto bude izabran
za lidera stranke i premijera, odlozi stupanje na funkciju sve do opstih
izbora, najverovatnije na prolece. U tom slucaju on bi zamolio Zana
Kretjena, ili recimo njegovog zamenika Dzona Menlija, da pokriju taj
tranzicioni period.
Sneki ovo nazivaju 'Duerova opcija' , zato sto se slicno se vec dogodilo
u Manitobi. Kada je 1988. godine izabran za stranackog lidera i premijera,
Geri Duer je odbio da stupi na duznost dok ne dobije mandat i gradjana
provincije.
Ova opcija ima svojih prednosti, normalno i mana, pa ce Martinov tim
imati zadatak da se odluci za povoljniju varijantu.
Izbori u Ontariju
Liberali povecavaju prednost
Ponovno ispitivanje raspolozenja birackog dela stanovnistva u Ontariju
ide na ruku liberalima. Podrska stranci Daltona MkGvintija povecala
se, istina za malo, ali sada tacno svaki drugi gradjanin ima nameru
da svoj glas pokloni njihovom programu.
Broj izjasnjenih za NDP takodje se povecao, i to za dva procenta, dok
su Zeleni dobili oko tri odsto glasova.
Za konzervativce u ovom trenutku se izjasnjava tek svaki treci stanovnik.
Premijer i lider torijevaca Erni Ivz ne pridaje veliki znacaj smanjenoj
popularnosti njegove stranke, uveren da oni imaju najbolju platformu,
najbolju politiku i najbolje rukovodstvo. On ponavlja da se nikada nije
rukovodio misljenjem javnog mnjenja, pa tako nece ni sada.
Analiticari Kompasa, koji je radio ispitivanje, procenjuju da su negativno
obojeni televizijski reklamni spotovi Konzervativne stranke prakticno
doprineli da se odbije jedan broj glasaca.
Ostaje da se vidi da li ce TV debata, zakazana za utorak, doneti neki
preokret. Pripreme se ubrzano vrse i dogovaraju svi detalji. Sesir je
odlucio da centralnu poziciju ima MkGvinti, sto su liberali odmah videli
kao veliku prednost.
Pamti se kako efektno je je tu istu poziciju iskoristio Haris pre cetiri
godine, gotovo okrecuci ledja MkGvintiju.
Kanadska ambasada pomaze izlozbu u Zajecaru
Kanadski ambasador u Beogradu Donald Meklenan (McLennan) danas ce u
Zajecaru potpisati ugovor o finansiranju izlozbe "Feliks Romulijana"
(Felidz Romuliana) - 50 godina istrazivanja, koja pocinje 27. okotobra.
Pomoc kanadske ambsade u iznosu od 4.800 dolara bice upotrebljena za
konzervaciju dela materijala sa izlozbe i izradu vitrina u kojima ce
predmeti biti izlozeni, navodi se u saopstenju iz kanadske ambasade.
Ambasador Meklenan potpisace ugovor o pomoci "Kanadskog fonda"
(Canada Fund) tokom susreta sa gradonaclenikom Zajecara Goranom Petrunovicem
i direktorom zajecarskog muzeja Borom Dimitrijevicem.
Parlamentarci odlucili
Homoseksualci zasticeni zakonom
Prosle nedelje clanovi Parlamenta izjasnili su se, vecinom glasova,
da se i na homoseksualce prosiri zastita po osnovu zlocina iz mrznje.
Time bi zakonom trebalo da se zabrani podsticanje genocida ili mrznje
protiv lica koja se razlikuju po boji koze, rasi, etnickom poreklu ili
seksualnom opredeljenju.
Predlog ove izmene zakona dao je Svend Robinson, prvi clan Parlamenta
koji se otvoreno izjasnjava kao homoseksualac. Posle izglasavanja, on
je istakao da je ucinjeno mnogo za jednakost u Kanadi.
Izmenu sada treba da ratifikuje Senat.
Ministar pravosudja Martin Koson pozdravio je podrsku clanova Parlamenta,
onome sto je nazvao vladinim stavom za zastitu seksualnog opredeljenja.
Hladno vreme spas od virusa zapadnog Nila
Broj ljudi zarazenih virusom zapadnog Nila u Saskacuanu premasio je
400, medjutim u nadleznoj zdravstvenoj sluzbi smatraju da se on nece
nadalje drasticno povecavati. Hladnije vreme uticace da se zaraza smiruje,
a za otprilike dve nedelje ne bi trebalo da se uopste vise javlja.
U ovoj provinciji tri osobe su umrle od posledica ovog virusa.
Alberta ima 183 registrovana slucaja, dok je u Manitobi situacija mnogo
povoljnija, buduci da je tamo registrovan svega 71 zarazeni. Gotovo
svi najnoviji zabelezeni slucajevi su iz ruralnog dela provincije.
Leverdur novi ambasador u Francuskoj
Premijer Zan Kretjen naimenovao je Kloda Laverdura za kanadskog ambasadora
u Francuskoj. Na tom mestu bio je premijerov necak Rejmond Kretjen,
sto je davalo povoda za primedbe o nepotizmu.
Laverdur odlazi u Francusku sa mesta savetnika za spoljnu politiku,
a pominje se da je on najzasluzniji za vladin stav oko iracke krize.
Ostro se protivio oruzanoj akciji i zalagao se da Kanada insistira na
mirnom resenju.
Njemu se pripisuje i Kretjenov novi ekonomski program za razvoj Afrike.
Posle vise od mesec dana pozar pod kontrolom
Posle vise od mesec dana borbe sa vatrenom stihijom u Kelovni, tek
sada se moze reci da je pozar pod kontrolom. Vatrogasci kazu da ce za
njih tu biti posla sve do prvog snega, osim ako ne bude palo mnogo kise
jesenas.
Proteklog vikenda pozar, koga je sredinom avgusta izavala munja, i dalje
je zahvatao oko 260 kvadratnih kilometara, u precniku od oko 200 kilometara.
U vatri su izgorele 234 kuce, a svojevremeno je oko 30 hiljada ljudi
bilo prinudjeno da se evakuise sa ovog prostora.
Nadlezni sada vec mogu da daju procene stete, ali i troskova gasenja
pozara. Provinciju samo gasenje kosta 344,7 miliona dolara, sto uveliko
premasuje sve slicne do sada.