SVET

 

Hong Kong skinut sa spiska ugrozenih SARS-om, Toronto jos uvek na listi...

SARS Hong KongSvetska zdravstvena organizacija proglasila je juce Hong Kong efektivno oslobodjenim od SARS-a, skinuvsi ga sa spiska mesta u kojima se javljaju nove infekcije.
SZO je takvu odluku donela posto u Hong Kongu u proteklih dvadeset dana nije registrovan ni jedan novi slucaj potencijalno smrtonosnog respiratornog oboljenja, javile su agencije.
Dvadeset dana je dvostruko duze od uobicajenog perioda inkubacije pri infekciji teskim akutnim respiratornim sindromom.
SZO je pritom upozorila Hong Kong da se cuva ponovnog izbijanja sindroma, sto bi oblast vratilo na listu ugrozenih mesta.
Hong Kong se nada da mu se nece dogoditi isto sto i Torontu, gde je novi talas infekcija otkriven tek posto je najveci kanadski grad skinut sa liste SZO. Dvoje ljudi je juce umrlo od SARS-a u Torontu.
"Savetovali smo Hong Kongu da prouci (sta se dogodilo) u Torontu i nauci lekciju o tome sta se sve moze dogoditi ako paznja popusti", izjavio je portparol SZO Piter Kordingli. "Zadovoljni smo sto ce Hong Kong to i uciniti", rekao je on. Na listi rizicnih mesta koju je izdala SZO ostali su Peking, Tajvan i Toronto.
Od kada se proslog novembra prvi put pojavio na jugu Kine, od SARS-a je umrlo vise od 800 ljudi, uglavnom u Aziji.
U dvadesetak zemalja obolelo je ukupno vise od 8.400 ljudi, pre nego sto je sindrom stavljen pod kontrolu sirom sveta, izolacijom pacijenata u karantinima i kontrolom putnika na simptome kakvi su groznica, suvi kasalj i bolovi.



STRAZBUR - SAVET EVROPE

Sider osudio Ameriku zbog pritisak na clanice SE

Sajder Peter u StrazburuParlamentarna skupstina Saveta Evrope (SE) odlucila je da po hitnom postupku uvrsti u dnevni red raspravu o zahtevima SAD zemljama SE da potpisu sporazum o neizrucenju americkih gradjana stalnom Medjunarodnom krivicnom sudu za ratne zlocine u Hagu.
"Poslednjih nekoliko nedelja SAD su iskazale veliku upornost vrseci pritisak na vise balkanskih zemalja, uslovljavajuci svoju ekonomsku pomoc tim zemljama zahtevom da potpisu sporazum o neizrucivanju americkih gradjana, rekao je predsednik Parlamentarne skupstine SE Peter Sider.
On je osudio politiku SAD koje vrse pritisak na zemlje clanice SE. "Nedopustivo je da SAD uslovljavaju svoju ekonomsku pomoc potpisivanjem tog sporazuma", rekao je on i jos jednom pozvao clanice SE da odbiju potpisivanje tog sporazuma.
Medju temama koje ce se naci na dnevnom redu zasedanja parlamenta SE bice i problem trgovine belim robljem i ljudskim organima, posledice prosirenja EU na poljoprivredu, kao i izvestaj o radu Evropske banke za obnovu i razvoj u centralnoj i istocnoj Evropi.
Otvarajuci letnje zasedanje Parlamentarne skupstine SE, Sider je u osvrtu na to pitanje rekao da SE ima punu podrsku Evropske unije i da je o tom zajednickom stavu pismeno obavestio parlamente balkanskih zemalja.
Predsednik Parlamentarne skupstine SE podsetio je da je na dnevnom redu zasedanja izvestaj posvecen pravima zatvorenika u americkoj vojnoj bazi Gvantanamo, na Kubi, kao i da ce se izvestaj o postojanju smrtne kazne naci na jednoj od narednih sednica skupstine SE.
"Svestan sam da u ovim teskim vremenima, nase vlade nisu spremne da pokrecu nova pitanja koja bi izazvala nesuglasice u odnosima sa nasim prijateljima s druge strane Atlantika, ali smatram da kada su ugrozene nase osnovne vrednosti, moramo imati hrabrosti da branimo nas stav", rekao je on.
Prema njegovim recima, otvoreni dijalog predstavlja pravi put za odrzavanje dobrih odnosa sa Vasingtonom.
Sider je istakao da nema niceg "antiamerickog" u podrsci Ujedinjenim nacijama i protivljenju vojnim akcijama bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, kao ni u u odbrani integriteta Medjunarodnog krivicnog suda za ratne zlocine.
"Trebalo bi, takodje, prihvatiti i da nema niceg 'antievropskog' u odbrani suprotnih stavova, pod uslovom da su ti stavovi obrazlozeni, a ne nametnuti", porucio je Sider


Jovan Pavle drugi u RS i BiH

Papa pozvao na medjusobni oprostaj i pomirenje

Papa II JovanPoglavar Rikomatolicke crkve Jovan Pavle II pozvao je u nedelju u Banjaluci na medjusobni oprostaj i pomirenje na ovim prostorima, potvrdivsi da su zlocine cinili i neki od pripadnika Katolicke crkve.
"Iza ovoga grada koji je tokom svoje istorije pogodjen teskom patnjom i velikom krvlju, molim svemoguceg Gospoda da bude milosrdan za sve krivice pocinjene protiv coveka, njegovog dostajanstva, slobode, pa i od strane nekih sinova Katolicke crkve. Neka on u svima pobudi zelju za uzajamnim oprostajem", rekao je Papa.
Ustase, predvodjene fratrom Tomislavom Matanovicem, su 7. februara 1942. godine ispred samostana na Petricevcu krenule u pokolj Srba u banjaluckim selima Drakulic, Motike i Sargovac, gde su u jednom danu ubile 2.297 Srba, od cega 500 dece.
Prema Papinim recima, "jedino u svetlu istinskog pomirenja spomen na velike zrtve i njihove patnje nece biti uzaludan i podsticace izgradnju novih odnosa bratstva i razumevanja".
Papa Jovan Pavle II uputio je iz Banjaluke pozdrav patrijarhu Srpske pravoslavne crkve (SPC) Pavlu i svim clanovima Svetog sinoda SPC, navodeci da to sto su Katolicka i SPC u poslednje vreme na putu "medjusobnog razumevanja i postovanja i bratske solidarnosti razlog je za radost i nade za ovaj kraj".
Papa je sa svete mise pozdravio i vernike Islamske verske zajednice i Jevrejske zajednice u BiH, kao i predstavnike vlasti BiH, entiteta i Banjaluke koji su mu pripremili docek u BiH.
Poglavar Rimokatolicke crkve naglasio je da buducnost BiH zavisi od njenih gradjana i pozivao ih da ne cekaju da neko drugi umesto njih resava njihove teskoce, nego da preuzmu sami odgovornost sa svoju sudbinu.
Papa je u Banjaluci beatifikovao Ivana Merca, katolickog laika rodjenog u ovom gradu krajem 19. veka.
Prvobitno je Merc trebalo blazenim da bude proglasen u Osijeku, tokom papine poslednje posete Hrvatskoj, ali je na zahtev Banjalucke biskupije, beatifikacija odrzana u Banjaluci.
Papa je rekao da zeli da proglasenje blazenim Ivana Merca bude doprinos "miru i pomirenju".
Poglavar Rimokatolicke crkve se na banjaluckom aerodoromu sastao sa clanovima Predsednistva BiH, a nakon svete mise posetio je Banjalucku biskupiju, sastao se sa clanovima Medjureligijskog veca BiH, kao i predsednicima Republike Srpske i Federacije BiH, Draganom Cavicem i Nikom Lozancicem.



Lazar Lukajic, svedok ustaskog masakra kod Banjaluke - Papi istorija nece oprostiti!

Kako su ubijeni Srbi u Petricevcu

Jasenovac, ubijena decaZa samo nekoliko sati ustase su poklale oko 2.500 Srba, od kojih oko 500 dece. Zverski je zaklano 36 clanova porodice Djordja Stijakovica. Samostan Petricevac organizovao je, pripremio i izvrsio pokolj Srba. Posle genocida, ustase i fratri sastali se u samostanu, gde su se veselili, jeli, pili i bancili do zore.

Blagosilja li papa veliki zlocin?

Rimokatolicki poglavar papa Jovan Pavle Drugi posetio je Republiku Srpsku, gde je u franjevackom samostanu Petricevac sluzio misu na kojoj je beatifikovan (proglasiti za sveca) laika Ivana (Hansa) Merca.
Upravo na ovom mestu dogodio se jedan od najstrasnijih i najmonstruoznijih zlocina u istoriji covecanstva. Za samo nekoliko sati 7. februara 1942. godine, ustase, predvodjene katolickim kapelanom fra Tomislavom (Vjekoslavom) Filipovicem, u selima Motike, Drakulic i Sargovac i rudniku Rakovac, nadomak Banja Luke, zverski su poklale oko 2.500 neduznih srpskih civila, od kojih cak 500 dece.
Gospodin mr Lazar Lukajic (1934), diplomirani ekonomista, profesor knjizevnosti i jugoslovenskih jezika, sociolog kulture, politikolog i publicista, koji sada zivi u Novom Sadu, bio je svedok nezapamcenog masakra. Ovo je njegova ispovest za "Glas javnosti".

Fra Satana

Fra Filipovic je rodjen pod imenom Miroslav, kad je postao fratar dobio je ime Tomislav, a posle pokolja, ali i kasnijih zlocina, kad je dobio nadimak fra Satana, dobio je cin majora, postao je upravnik logora Jasenovac i uzeo je novo ime i prezime - Vjekoslav Majstorovic. U vreme masakra imao je 22 godine i najnizi fratarski cin - kapelan.
U mom rodnom Cokoru, koje je od ova tri zaklana sela udaljeno oko tri kilometra, ubrzo se proculo za stravican pokolj, pa smo se brzo sjurili u jednu dolinu, gde je bilo nekoliko plastova sena. Nas Lukajica bilo je sest porodica sa oko pedeset celjadi. S majkom Jovankom nas dece bilo je petoro - sestra i cetiri brata. Otac Milan nam je bio u ustaskom zatvoru "Kastel" u Banjaluci. Dok smo bezali od ustaskog noza, ja i dve godine stariji Luka nekako smo trckarali uz majku. ali, preostalo troje dece majka je morala da nosi.

Bekstvo od ustaskog noza

Prvo u narucje ponese dvoje, pretrci nekoliko metara, zastane, sakrije ih u sneg pa se vrati. Dok se ona ne vrati, mi deca provirujemo iz snega, vristimo, placemo, gledamo hoce li nam se majka vratiti... Ona, sirotica, tako naizmenicno, sve dok nismo stigli u tu dolinu. Stariji su nas ubrzo prekrili ponjavama i smestili u plastove. Tako scucureni, pod senom smo proveli nekoliko sati, sve dok nismo saznali da ustase nece doci.
Meni je bilo jako hladno, noge su mi se smrzavale, plakao sam i hteo da se vratim kuci. Moja starija sestra od strica Vukica nije mi dala da odem, stezala me, grlila i tesila, neprestano mi trljajuci i grejuci noge. Kasno popodne, kad smo izasli, odmah smo poceli beg ka planini Manjaca, sto dalje od Banjaluke. Saznali smo da je pokolj poceo u zoru u rudniku Rakovac, a da je zavrsen oko 14 casova u selu Motike, gde je u zaseoku Veliki Stijakovici za samo nekoliko minuta poklano cak 36 clanova familije DJordja Stijakovica.
Posle zlocina, ustase nisu dolazile u Cokore, valjda su se plasile ustanika, ali ni mi nismo smeli u selo, jer je neprestano pretila velika opasnost. U zbegu smo bili mesecima, samo su stariji povremeno dolazili da obave poljske radove.

Jedinstven pokolj u istoriji!

Ovaj pokolj je privukao moju paznju kao jedinstven masakr u istoriji ljudskog roda, gde je jedna drzava za samo nekoliko sati poklala vise hiljada svojih lojalnih gradjana. Slican slucaj nije poznat ni iz antickih vremena. Upravo ovaj fenomen posebne vrste privukao je moju paznju, mozda i vise od cinjenice da su masakrirani bili Srbi, moje komsije.

Nemci potvrdili zlocin

Prema knjizi Vase Kazimirovica "NDH u svetlu nemackih dokumenata i dnevnika fon Horstenaua", u izvestaju fon Gleza Horstenaua, pouzdanog obavestajca, predstavnika nemacke Vrhovne komande pri ustaskoj vladi, navodi se sledece: "Kako se jos javlja, u danu uoci masakra, odrzan je sastanak u samostanu Petricevac kod Banjaluke na kojem su ucestvovali Viktor Gutic (ustaski stozernik u Banjaluci u vreme pokolja, prim L. L.), bivsi veliki zupan banjalucki zupnik Nikola Bilogrivic, predsednik suda u Banjaluci Stilinovic, vise katolickih svestenika, medju kojima i izvesni svestenik Filipovic, koji je potom prisustvovao i samom klanju".
Proucavanjem ovog masakra bavim se odavno, jos od osamdesetih godina. U vise navrata sam boravio u ovim selima, gde sam skupio obimnu gradju. Ali, tadasnji partijski rukovodioci skrenuli su mi paznju da time ne bi trebao da se bavim "zbog bratstva i jedinstva", dok su mi drugi put otvoreno zapretili. Pred rat 1990. godine, poceo sam intenzivno istrazivanje i za proteklih 13 godina uspeo da prikupim brojna svedocenja prezivelih koje sam pripremio na vise od 800 kucanih slajfni teksta, u zasad neobjavljenoj knjizi "Fratri i ustase kolju".
Najveca vrednost mog istrazivackog rada je precizan spisak poklanih - 2.291 osoba. Posedujem evidenciju u kojoj su licni podaci stradale osobe - ime i prezime, imena roditelja, dan, mesec, godina i mesto rodjenja... Druga velika vrednost je sto sam uspeo da nadjem zive svedoke i da snimim njihova svedocenja o masakru u Motikama, Drakulicu i Sargovcu.
Fratri predvodili zlocince
Posebno me sablaznila cinjenica da su pokolj predvodili katolici i fratri, iduci od kuce do kuce trazeci Srbe.
Jedan od najvecih pogroma nad neduznim srpskim stanovnistvom u Drugom svetskom ratu poceo je u zoru, zaposedanjem rudnika Rakovac u kome je krampom pobijeno 37 radnika, a vrhunac monstruoznog zlocina dogodio se u skoli u Drakulicu gde je sestdesetoro dece iskasapljeno pred ocima uciteljice, koja je od pretrpljenog uzasa poludela.
Prema "Magnum krimenu" ("Veliki zlocin"), autora Viktora Novaka, koji je opisao ustaska zverstva nad Srbima za vreme Drugog svetskog rata, fratar iz samostana Petricevac Tomislav Filipovic, usao je za vreme casa u ucionicu sa 12 svojih ustasa, oponasajuci Isusa Hrista i njegovih 12 apostola. Naredio je uciteljici Dobrili Martinovic da iz klupe izvede jedno srpsko dete.
Ne sluteci sta ce biti, uciteljica je izvela lepuskastu i urednu Radojku Glamocanin, cerku uglednog domacina u Drakulicu DJure Glamocanina, koji je tada bio u zarobljenistvu u Nemackoj. Fratar je nezno prihvatio dete, podigao ga na katedru i onda polako poceo da ga kolje pred ostalom decom, uciteljicom i ustasama. U ucionici je nastala panika, uzasnuta deca su vriskala i skakala. Fratar se smireno i jezuitski dostojanstveno obratio ustasama: "Ustase, ovo ja u ime Boga pokrstavam ove izrode i vi slijedite moj put. Ja prvi primam sav grijeh na moju dusu, a vas cu ispovijediti i rijesiti svih grijeha".
Onda je fra Filipovic naredio uciteljici da svu srpsku decu izvede u dvoriste. Potom je otisao u drugu ucionicu, pa je i uciteljici Mari Sunjic naredio isto. Na utabanom snegu u dvoristu, ukrug je postavio onih 12 ustasa, pa je naredio deci da trce pored njih. Kako koje dete naleti, ustasa mu izvadi oko i ugura u proseceni stomacic, drugom odsece uvo, trecem nos, cetvrtom prstic, petom obraze...
I sve tako dok deca nisu popadala. Onda su ih ustase dotukle na snegu. Za "koljacko krstenje" ustasama su za prvo klanje najcesce podmetana deca. Uciteljica Mara Sunjic kasnije je svedocila da je u njenu skolu dosao fra Filipovic sa grupom ustasa i naredio joj da razdvoji decu po nacionalnosti. Zatim je izvadio kamu i rekao: "DJeco, gledajte!".
Poceo je klati pravoslavnu decu. Neke je prorezao, pa su okrvavljena pocela trcati ukrug i vristati. Poluzaklanu decu, izbezumljenu od bolova, ustase su docekivale i tukle drskama od pistolja i ubijale.
U Petricevackoj zupi pomesana su katolicka i pravoslavna naselja unutar tri sela, a u Petricevcu je jos od 1925. godine bio ustaski ideoloski centar i steciste ustasa. Ovaj samostan je ujedno bio i najustaskiji samostan u citavoj Bosni i Hercegovini. Za vreme Drugog svetskog rata u Petricevcu je bilo osam fratara. Fra Satana je bio glavni, brzo se povezao sa ustasama u Banjaluci, koju je ustaski poglavnik Ante Pavelic planirao za sediste "Nezavisne drzave Hrvatske". Samostan Petricevac je bio centar ustaskog pokolja, jer je organizovao, pripremio i izvrsio pokolj nad Srbima, najmonstruozniji u "Nezavisnoj drzavi Hrvatskoj".
I ostali fratri iz samostana Petricevac bili su neposredno i posredno ukljuceni u pokolj. U knjizi Goja Riste Dakina "Budi katolik ili umri" zabelezeno je i sledece: Kada je posle zlocina izvesni Marko Lipovac pitao gvardijana (najveci fratarski cin, staresina) samostana Petricevac Antu Perkovica da li postoji mogucnost da se spasu Srbi koji su slucajno preziveli pokolj, on mu je odgovorio: "Nas Poglavnik (misli na Antu Pavelica) radi sve sa Bozijom dozvolom i sve sto je napravljeno ono je crkva blagoslovila i nikome se nece upisati u grijeh, te prema tome, svima onima koji su ostali nema nista drugo nego sto je bilo i ostalima, koji su se zadesili u selu na dan pokolja".
Gvardijan Perkovic je posle pokolja obavestio provincijala Franjevacke provincije Bosne fra Anjela Kaica, a on je 12. maja 1942. godine detaljno obavestio Svetu stolicu o pokolju i ucescu fra Tomislava Filipovica u njemu. Posle pokolja katolici i muslimani zestoko su se sporili oko toga ko ce naseliti na posede poklanih Srba. U svojoj tuzbi upucenoj Svetoj stolici, muslimani su opisali kako su se ustase i fratri posle pokolja sastali u samostanu Petricevac i veselili se, jeli, pili i bancili sve do zore.
Vatikan je nalozio nadbiskupu Alojziju Stepincu u Zagrebu da ispita slucaj. Zna se da je bilo vise istraga, ali Sveta stolica ni nadbiskup Stepinac nikada nisu objavili rezultate.
Povreda starih rana
Vatikan i Katolicka crkva koji su tada znali, a narocito dobro znaju danas za sve zlocine svog monstruoznog fratra, ali i hiljade drugih katolickih svestenika, nikad se nisu ogradili od njih i njihovih zlocina, niti su eskomunicirali fra Satanu, pa se implicitno podrazumeva da odobravaju i podsticu takve postupke svojih pastira. Bilo bi bogougodno i covekougodno delo da je papa dosao u Petricevac na poklonjenje nevinim zrtvama.
To bi bio pravi i veliki doprinos ekumenizmu. Ovako, neumesnom i nesmotrenom posetom Petricevcu i drzanjem svete mise na tom mestu, papa Jovan Pavle Drugi blagosilja veliki zlocin koji se tu desio i u verski fanaticno konfrontiranoj zemlji povredjuje stare rane. Jos jednom zabada noz u srca i duse i prst u oko pravoslavaca, uz likovanje katolika u Petricevcu.
Time on cini jos jedan veliki zlocin, potpiruje vatru nove mrznje i novih sukoba i tako indukuje nove zlocine na ovom prostoru. To mu istorija nece oprostiti.

Petar Pasic


AUSTRIJSKI PRESE O PAPINOJ POSETI

Teska misija pomirenja

Nada pape Jovana Pavla Drugog da ce dolaskom u Banja Luku moci da smanji razdor izmedju rimokatolicke i Srpske pravoslavne crkve (SPC) dozivela je neuspeh, ocenjuje becki dnevnik "Prese".
"Papa je u Banja Luci krocio na politicko minsko polje koje je dvostruko eksplozivno. Pred manastirom Petricevac, gde je bio oltar za misu, komandosi su jos samo pre nekoliko nedelja uklanjali mine i granate iz Drugog svetskog rata".
"Medjutim, opasnije od toga bila je proslost ovog mesta. U tom manastiru ziveo je Tomislav Filipovic, monah koji je upravljao koncetracionim logorom Jasenovac. To sto je on izbacen iz manastira i sto ga se crkva odrekla nije sprecilo Filipovica da u monaskoj mantiji ubija ljude", pise Prese.
Austrijski list podseca da je 1942. godine oko 2.300 Srba ubijeno u masakru u kojem je ucestvovao i ovaj monah.
"Na drugoj strani, hrvatski katolici se radije prisecaju da su srpski general Ratko Mladic i njegove paravojne jedinice sravnile 1995.godine ovaj manastir", navodi Prese.
Becki dnevnik istice da je Papa pozvao na oprastanje grehova katolika, ali dodaje da je srpski patrijarh Pavle zbog mesta odrzavanja mise kategoricno odbio susret sa Papom. "Cak je i mitropolit bosanski Nikolaj odbio da se vidi sa visokim gostom i poslao je svog predstavnika", zakljucuje list.


MAKEDONIJA

Parvanov i Crvenkovski na biznis forumu

Bugarski predsednik Georgi Parvanov i makedonski premijer Branko Crvenkovski pozvali su juce biznismene dve zemlje da prodube kontakte kako bi se ubrzao ekonomski razvoj dva suseda.
"Samo cemo biti na dobitku, ako stavimo akcenat na ekonomske odnose i ekonomsko otvaranje", rekao je Parvanov u govoru na bilateralnom biznis - forumu, koji je organizovala opoziciona Bugarska socijalisticka partija (BSP).
Tom skupu prisustvovuje vise od 100 privrednika, od kojih oko 30 iz Makedonije.
"U razlicitim periodima bilateralnih odnosa bilo je razlicitih spornih pitanja, vezanih za istoriju i druge probleme. Ostavimo ih strucnjacima", porucio je Parvanov, koji je, inace, istoricar.
On je pozvao biznismene "da prestanu sa gledanjem unazad i da se koncentrisu na buducnost".
Makedonski premijer Crvenkovski je rekao da ne postoji veci nacionalni interes i prioritet od "bitke protiv siromastva, nezaposlenosti i za ekonomski porast i socijalnu pravdu".
"Mi smo saveznici u toj borbi i svaki vas uspeh, bice i nas", porucio je Crvenkovski.
Robna razmena izmedju Bugarske i Makedonije je, u periodu od 1992. do 2002. godine, belezila rast od sedam odsto. Ta razmena je lane iznosila 143,9 miliona dolara, receno je na skupu.


OEBS preporucuje

Hrvatskoj jacanje uloge ombudsmana

Visi savetnik Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) preporucio je Hrvatskoj unapredjenje uloge ombudsmana kao kljucne institucije za ljudska prava u Hrvatskoj, saopstila je danas Misija OEBS-a u Zagrebu.
Visi savetnik OEBS-a Dzon Haker, bivsi glavni advokat Komisije za ljudska prava Kanade od 1988. do 2002, koji je obavio strucnu analizu uloge ombudsmana u Hrvatskoj i o tome napisao izvestaj, u svojoj je ekspertizi preporucio korake koje bi trebalo preduzeti kako bi se ojacala i poboljsala efikasnost te institucije.
Haker preporucuje izmene postojeceg Zakona o ombudsmanu, u cilju jacanja njegovih mandata u oblasti ljudskih prava. Na kraju, Haker naglasava vaznost bolje saradnje javne uprave s ombudsmanom, istice se u saopstenju OEBS-a.


SAD mogu da zaustave dodatnu vojnu pomoc

Ucenjena i Bugarska

Americki ambasador u Sofiji Dzejms Perdju juce je izjavio da SAD mogu da "ne dodele dodatnu vojnu pomoc u iznosu od 20 miliona dolara zbog bugarskog stava prema Medjunarodnom krivicnom sudu (MKS)", javio je bugarski drzavni radio.
Perdju je rekao da odluka o zaustavljanju pomoci jos nije doneta, ali da je 1. juli krajnji rok kada ce Vasington doneti svoju odluku. On je dodao da se zajedno sa bugarskom vladom radi na tome kako bi se izbeglo zaustavljanje pomoci i objasnio da americki predsednik Dzordz Bus ima pravo da napravi izuzetke, odnosno "da dodeli pomoc".
Bugarska je u petak u okviru samita EU u Grcoj saopstila da se prikljucuje stavu EU o MKS, odnosno da nece potpisivati posebni sporazum sa SAD, koji bi pokrenuo MKS, a koji bi izuzeo americke vojnike i drzavljane od krivicnog gonjenja.
"Mi smo manje razocarani zbog bugarske odluke, nego izuzetnog pritiska, koji je na nju izvrsila EU", rekao je Perdju novinarima na konferenciji pod nazivom "Pripajanje Bugarske NATO-u - mogucnosti za trgovinu i investicije".
Ministar odbrane Bugarske Nikolaj Svinarov je istovremeno izrazio optimizam za dobijanje dodatne americke vojne pomoci.
"Osnov za to nam daju razgovori sa predsednikom Busom, ministrom odbrane SAD Donaldom Ramsfeldom i drzavnim sekretarom SAD Kolinom Pauelom", rekao je Svinarov.
Zamenik ministra inostranih poslova Ljubomir Ivanov nije bio toliki optimista. On je dopustio mogucnost o suspendovanju te dodatne vojne pomoci do pripajanja Bugarske NATO-u, koje je predvidjeno u prolece 2004. godine.


Belgija POD PRITISKOM IZMENILA zakona o ratnim zlocinima

Amerika preti da ce premestiti sediste NATO iz Brisela

Pod americkim pretnjama da ce premestiti sediste NATO iz Brisela, belgijska vlada pristala je da promeni zakon o ratnim zlocinima, koji je iskoriscen i protiv predsednika SAD Dzordza Busa, kao i drugih istaknutih Amerikanaca.
Tim amandmanima bice umanjene globalne ambicije ovog zakona i ogranicena ovlascenja sudova samo na slucajeve koji su direktno povezani sa Belgijom, na primer kada su zrtve ili optuzeni belgijski drzavljani ili nastanjeni u toj zemlji.
Zvanicnici u Briselu su rekli da ce tako biti spreceni novi slucajevi, poput nedavnih tuzbi protiv Busa, britanskog premijera Tonija Blera, americkog drzavnog sekretara Kolina Pauela, ili ranije tuzbe protiv izraelskog premijera Arijela Sarona, koje su izazvale gnev u Izraelu.
"Nije na Belgiji da odluci da li je njeno pravosudje bolje od americkog, izraelskog ili evropskog", izjavio je ministar spoljnih poslova Luj Misel. "Izmenili smo zakon da bismo izbegli zloupotrebe".
Nije jasno da li ce promene umiriti Vasington koji je insistirao da zakon bude odbacen.
Uveden 1993. godine, taj jedinstveni belgijski zakon prvi put je primenjen 2001. godine, kada je osudjeno cetvoro drzavljana Ruande, optuzenih za genocid pocinjen 1994. godine. Od tada, aktivisti kampanja za ljudska prava, politicke grupe i pojedinci koristili su ga za podnosenje tuzbi protiv istaknutnih medjunarodnih figura.
Tuzbe protiv Amerikanaca umnozile su se proteklih nedelja, po zavrsetku irackog rata. Tuzeni su Bus, Pauel, americki drzavni sekretar Donald Ramsfeld i drugi visoki americki zvanicnici.
Odgovarajuci na ranije zalbe koje je podneo levicarski advokat protiv americkog komandanta u Iraku generala Tomija Frenksa, Ramsfeld je 12. juna zamrznuo fond od 352 miliona dolara namenjenih novom sedistu NATO-a u Briselu. On je upozorio da bi SAD mogle i da bojkotuju postojece sediste alijanse u glavnom gradu Belgije.
Cak i pre Ramsfeldovih pretnji, belgijska vlada je uvela neke promene u zakon kojima je vladi omoguceno da blokira slucajeve protiv gradjana cije zemlje imaju fer pravosudni sistem.
Koristeci te promene, brzo su odbaceni slucajevi protiv americkih zvanicnika. Vasington, medjutim smatra da je potrebno jos toga da bi se sprecilo i podnosenje tuzbi.
Belgijski zvanicnici rekli su da ce nove izmene ublaziti americku zabrinutost ogranicavanjem na slucajeve u koje su umesani Belgijanci i da ce dovesti do daljih ogranicenja kojima bi se obezbedilo brzo odbacivanje tuzbi protiv gradjana demokratskih zemalja.
Misel je rekao da ce promene okoncati "naporne tuzbe koje su pogresno uperene na figure iz partnerskih zemalja". Sef belgijske diplomatije i sam je meta tuzbe opozicione grupe povodom prodaje oruzja Nepalu.
Belgijska skupstina, u kojoj liberalna i socijalisticka partija imaju vecinu, najverovatnije ce usvojiti nove amandmane.
Belgijski premijer Gi Verhofstad odbacio je optuzbe da je vlada izmenila zakon pod pritiskom SAD. On insistira na tome da su izmene odgovor na nedavne politicke zalbe.
"Nije u pitanju americki pritisak. To bi cak imalo suprotan efekat", rekao je on. "Zeleli smo da nadjemo resenje koje ce nam omoguciti da zadrzimo zakon".
Verhofstad je rekao da zlocini u Ruandi i Kongu, obe zemlje su bivse belgijske kolonije, pokazuju na potrebu odrzavanja zakona u izmenjenom obliku.


IRAK

Eksplozija na naftovodu prema Siriji

Na irackom naftovodu u blizini granice sa Sirijom juce je doslo do eksplozije, samo dva dana posto je izvrsena sabotaza na gasovodu u blizini Bagdada, saopstili su predstavnici irackog ministarstva za naftu.
Zvanicno nisu saopsteni nikakvi detalji o eksploziji, a predstavnici americke vojske su rekli da se radi na proveri tog izvestaja.
Tokom rata u Iraku naftovod prema Siriji je zatvoren posle bombardovanja jedne pumpne stanice, pa je zaustavljen izvoz oko 200.000 barela (1 barel = 159 litara) dnevno.
SAD jos nisu najavile da ce taj naftovod biti ponovo otvoren, posto je Sirija proglasena za "zastitnika terorista".
Sirijski naftovod je druga iracka prekogranicna izvozna veza posle severnog naftovoda kojim se povezuju nalaziste Kirkuk i turska mediteranska luka Cejhan.
Juce je Irak obnovio izvoz nafte prvom posleratnom isporukom iz terminala u Cejhanu, a ocekuje se da ce sredinom jula proraditi naftovod Kirkuk-Cejhan.

 



| Redakcija | Arhiva | Pretplata | Pišite nam |

Copyright © 1996-2003 "NOVINE"