POKRETNE SLIKE
Konja za Predsednika!
"Sibiskvit" ("Seabiscuit"), scenario i rezija:
Gari Ros,
glavne uloge: Tobi Megvajer,Dzef Bridzis, Kris Kuper, Vilijem Mejsi
Da se kojim slucajem predsednicki izbori u SAD odrzavaju ovog momenta,
Demokratska stranka bi mogla imati svog jakog kandidata u vidu jednog
konja!
Kao
ozbiljni takmac Dzordzu Busu mladjem mogao bi se suprotstaviti cetvoronozni
galoper pod imenom "Sibiskvit". Cinicni posmatraci pri tome
ukazuju na cinjenicu da ako su stari Rimljani, za vreme Kaligule, mogli
imati konja za senatora, zasto podanici danasnje najvece svetske imperije
ne bi mogli imati konja za predsednika!?
Salu na stranu, jedno je neosporno. Filmski "Sibiskvit" (u
bukvalnom prevodu: "brodski dvopek") se pretvorio u cokoladni
"donat"' za americku publiku, postavsi preko noci opstenarodni
heroj i miljenik. O tome svedoce i rezultati sa "boks-ofisa".
Za pocetni vikend prikazivanja ovaj film je u severno-americkim bioskopima
ostvario zaradu od 21,5 miliona dolara, potisnuvsi iza sebe i jednog
Arnolda Svarcenegera ("Terminator 3") holivudskog "jodlera"
koji se upravo sprema da se kandiduje za guvernera Kalifornije.
Za
svo ovo zamesateljstvo zasluzan je scenarista i reditelj Gari Ros, koji
je u svet filma usao preko Bele kuce. Izost-rivsi svoje pero kao pisac
govora za bivseg predsednika Bila Klintona, Ros je vrlo brzo spoznao
sta americke mase zele da cuju i sta godi njihovim usima.
Njegov film "Sibiskvit" pun je patriotsko-podsticajnih krilatica
o svetloj buducnosti ("Nebo je jedini limit"), usmerenih ka
takozvanom "malom co-veku", koje se redaju kao na pokretnoj
traci.
Optimisticki politicko-agitatorski citati u stilu: "U zivotu je
sve je moguce"; "Svako zasluzuje drugu sansu"; "Ne
treba odbaciti zivot ako se jednom spotaknes"; "Moras se stalno
boriti"; "Kada mali covek ne zna da je mali, on moze da ucini
velike stvari"; "Nije vazna velicina, nego srce" - zvuce
kao rani pocetak predizborne kampanje u krugovima De-mokratske stranke,
kojoj su Republikanci pre dve godine "ukrali" predsednicki
mandat.
Izasle iz Rosovog supe-rmarketa propagandnog vokabulara, sa namerom
da se ulaguju prosecnom Amerikancu, sve ove izlizane fraze o zemlji
neogranicenih mogucnosti deluju, medjutim, potpuno u neskladu sa zahuktalom
erom globalizacije. Sprega Velikog novca i tehnologije sve vise potiskuje
bilo kakvu individualnost, humanost i imaginaciju, svodeci covecanstvo
na bilionske trzisne cifre i pretvarajuci celu planetu u ogromni soping
centar.
Ros je i u svojim ranijim delima ("Plezentvil") nastojao da
sentimentalnoj publici predstavi idilu americke nevinosti, ali to vreme
je nepovratno proslo. Amerika se pretvorila u belosvetsku bludnicu,
a "mali covek" se nasao u ce-ljustima svemoc-nih korporacija.
Bilo
kako bilo, "Sibiskvit" je od dobrog dela americke filmske
kritike vec oznacen kao sigurni kandidat za "Oskara". Snimljen
po istoimenom istorijskom romanu Laure Hilenbrand, to je klasicni holivudski
film "veci od zivota" , koji je udruzio snage dva mocna studija
- "Juniverzala " i Spilbergovog "Drimvorksa". Kroz
istinitu pricu o jednom konju koji se izdigao do legende, "Sibisvit"
istovremeno na polu-dokumentaristicki nacin slika i period velike ekonomske
recesije u Americi, 30-tih godina proslog veka. Mali konj "Sibiskvit"
koji je, uprkos svim skepsama, pobedio svoje golijatske protivnike i
postao nenadmasni sampion konjickih derbija, bio je simbol nade i trijumfa
za sve male ljude koji su u vremenu nemastine i beznadja verovali da
ce jednog dana uspeti da ostvare svoje snove. Bilo je to doba kada su
autsajderi jos uvek imali nekakvu sansu.
Najvecu vrednost ovog dvoipocasovnog filma predstavljaju odlicne kreacije
sjajnog glumackog kvarteta. Decacko-melanholicni Tobi Megvajer (u ulozi
zilavog, hromog dzokeja), enigmaticni Kris Kuper (kao cutljivi trener
koji usput zaceljuje kosti svojim konjima), harizmaticni Dzef Bridzis
(kao paternalisticki biznismen sa "srcem od zlata") i urnebesno
smesni Vilijem Mejsi (u roli radio-reportera koji osim konjskih trka
voli i "dobru kapljicu") mogu se sa pravom nadati da budu
pozvani na druzenje sa "Oskarom".
Ako to ne uspe i reditelju Rosu, on svoju utehu ponovo moze da nadje
kao pisac govora, ovog puta za senatorku Hilari, kojoj se ukazuje prilika
da se sledece godine ukljuci u trku za predsednicku nominaciju Demokratske
stranke.
To bi za nju, u stvari, bila neka vrsta kompenzacije sto je tako "stameno
i odano" stajala uz Klintona, nakon svih onih njegovih famoznih
avantura na sofama Ovalne sobe.
Bojan Z. Bosiljcic
BEOGRAD
Predstavljena knjiga Ibarska magistrala - Zlocin bez kazne
Srpski pokret obnove (SPO) nastavlja traganje za istinom o ubistvu
cetvorice njegovih funkcionera oktobra 1999. godine, a tim povodom juce
je predstavljena knjiga "Ibarska magistrala - Zlocin bez kazne".
"Hronoloski poredjanim cinjenicama i dokumentima ova knjiga predstavlja
hronicara zlog vremena ubica i mafijasa. Ova knjiga je neselektivna
optuznica, i svedok i sudija. Ova knjiga kao dokumentarni film, bez
rezova i skrivanja, prikazuje drzavnu Koza Nostru Slobodana Milosevica,
koju je SPO otkrio, razotkrio i razgolitio", rekao je na predstavljanju
knjige lider SPO Vuk Draskovic.
On je porucio da knjiga "ne dozvoljava sadasnjim vlastodrscima
da poricu paktiranje sa zlocincima Milosevicevog rezima".
"Knjiga svedoci i o savezu sklopljenom posle 5. oktobra (2000.
godine) izmedju Koza Nostre i novih politickih vlastodrzaca. Umesto
da zlocinci padnu zajedno sa Milosevicem oni su postali nedodirljivi",
rekao je Draskovic.
Pre cetiri godine, na Ibarskoj magistrali kod Lazarevca poginula su
cetvorica funkcionera SPO Veselin Boskovic, Zvonko Osmajlic, Vusur Rakocevic
i Dragan Vusurovic. U nesreci, za koju SPO od pocetka tvrdi da je organizovano
ubistvo, lakse je povredjen lider SPO Vuk Draskovic.
Okruzni sud u Beogradu januara ove godine osudio je nekadasnjeg sefa
Drzavne bezbednosti Srbije Radomira Markovica na sedam godina zatvora,
a dvojicu izvrsilaca, bivsih pripadnika Jedinice za specijalne operacije
MUP-a Nenada Bujosevica i Nenada Ilica na po 15 godina zatvora zbog
zlocina na Ibarskoj magistrali. Cetvrti optuzeni, nekadasnji sef beogradskog
DB-a Milan Radonjic oslobodjen je optuzbi.
Predmet je trenutno pred Vrhovnim sudom Srbije, posto se na presudu
zalio tuzilac.
SPO od pocetka procesa tvrdi da je rec o selektivnom sudjenju i trazi
da se pred lice pravde izvedu i nekadasnji komandant JSO Milorad Lukovic-Legija,
nekadasnji policijski funkcioneri Dragisa Dinic i Branko DJuric, ali
i bivsi direktor Savezne uprave carina Mihalj Kertes, koga optuzuje
da je Drzavnoj bezbednosti dao kamion koji je izvazao nesrecu na Ibarskoj
magistrali.
Porodice ostecenih privatno gone Lukovica i Kertesa, s obzirom na to
da tuzilastvo nije pokrenulo postupak protiv njih.
Na danasnjoj konferenciji za novinare advokat Rajko Danilovic procitao
je delove pisma koje su on i njegov kolega Dragoljub Todorovic poslali
premijeru Zoranu DJindjicu 17. aprila 2001. godine u kojem traze da
se rasformira Jedinica za specijalne operacije, koju su oznacili kao
"eskadron smrti".
"Da nas je tada poslusao verovatno bi sada bio ziv", rekao
je Danilovic.
On je primetio da je borba Srpskog pokreta obnove za utvrdjivanje istine
uvek nailazila na "politicko obezvredjivanje" sadasnjih vlasti.
"Ova knjiga je skup dokumenata o drzavnom terorizmu Milosevica,
ali i nemoci jednog dela vladajuceg DOS-a, nesposobnosti i odsustva
zelje da se taj terorizam raskrinka jednom za svagda", rekao je
Danilovic.
Lider SPO Vuk Draskovic porucio je da ce jedan od prvih poteza, u slucaju
da posle novih izbora SPO udje u vladu, biti rasformiranje Bezbednosno-informativne
agencije (nekadasnje Drzavne bezbednosti).
"Svi ce dobiti otkaze i svi ce biti pod istragom", porucio
je Draskovic.