BIVŠA JUGOSLAVIJA

SAOPSTENjE MAKEDONSKIH VLASTI

Tokom vikenda nije bilo ozbiljnijih sukoba na severu zemlje

Predstavnici makedonskih vlasti saopstili su u Skoplju da tokom prethodnog vikenda u pogranicnoj zoni prema Kosovu nije bilo sukoba sa grupama naoruzanih Albanaca.
Prema ranijim procenama vlasti u Skoplju, u tim grupama bori se oko 250 albanskih ekstremista.
Portparol makedonske policije Stevo Pendarovski je, komentarisuci za sutra najavljeni "mars mira" Albanaca u Skoplju, rekao da policija prema ustavu nema pravo da zabrani skup, ali da ce blagovremeno upoznati relevantne faktore sa svojom procenom situacije. Predsednik najuticajnije politicke stranke makedonskih Albanaca i potpredsednik Vlade Makedonije Arben Dzaferi pozvao je albansko stanovnistvo da sutra u podne na glavnom trgu u Skoplju izrazi protest zbog, kako je naveo, neravnopravnog polozaja Albanaca u toj drzavi.
Savetnik za bezbednost makedonskog predsednika Nikola Dimitrov je, kometarisuci saopstenje kojim se tokom vikenda oglasila Nacionalna oslobodilacka vojska, istakao da makedonski politicki sistem dozvoljava pokretanje svih neresenih pitanja unutar sistema, ali je upozorio Albance da "oruzje i retorika o ljudskim pravima ne idu zajedno".
Ilegalna Nacionalna oslobodilacka armija zatrazila je tokom vikenda federalizaciju Makedonije, zbog navodnog krsenja ljudskih prava makedonskih Albanaca.
Portparol ministarstva odbrane DJordji Trendafilov je istakao da makedonske vlasti raspolazu podacima da je svega nekoliko stanovnika sela Tanusevci, poprista do sada najozbiljnih sukoba, na silu mobilisano u redove Nacionalne oslobodilacke vojske.



FEDERALNI PARLAMENT BIH

Novi sastav kabineta Federacije BiH

Predstavnicki dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je juce predloge kojim su izabarani clanovi novog sastava federalne vlade.
Na sednici u Sarajevu predlog su podneli predsednik Federacije BiH Karlo Filipovic (SDP) i premijer federalne vlade Alija Behmen (SDP).
Novu federalnu vladu sacinjavaju clanice "Alijanse za promene" i to kandidati iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Stranke za BiH (SBiH), Nove Hrvatske inicijative (NHI), patriotske stranke BiH (BPS), Liste za boljitak, Gradjanske demokratske stranke (GDS) i Hrvatske seljacke stranke (HS).
Poslanici Predstavnickog doma prihvatili su predlog da funkciju zamenika premijera i ministra finansija obavlja Nikola Grabovac (NHI), a da njegov zamenik bude Sefik Hafizovic (Stranka za BiH).
Takodje, prihvaceno je da funkciju ministra odbrane obavlja Mijo Anic (NHI), a za njegovog zamenika imenovan je Ferid Buljubasic (SDP). Na funkciju ministra unutrasnjih poslova Federacije imenovan je Muhamed Besic (Stranka za BiH), a za njegovog zamenika Tomislav Limov (SDP).
Novoimenovani premijer federalne vlade Alija Behmen kazao je nakon potvrdjivaja imenovanja federalne vlade, da ce prioriteti rada njegovog kabineta biti "povratak izbeglica, i to ne povratak u satore vec u njihove predratne domove".


REPUBLIKA SRPSKA - IVANIC: 

Niko nije trazio da postedimo bivsu vladu

Premijer Republike Srpske (RS) Mladen Ivanic izjavio je da niko iz medjunarodne zajednice od nije trazio od njegove vlade da pojedine funkcionere iz bivse vlasti postedi istrage o mogucim zloupotrebama sluzbenog polozaja.
"Cak obrnuto, postoje zahtevi da se dobar deo problema, to jest slucajeva, razresi do kraja, i jednom delu medjunarodnih institucija stalo je da se ti slucajevi izvrse do kraja", naglasio je Ivanic u intervjuu za banjalucki magazin "Reporter".
On je kazao da prilikom primopredaje vlasti izmedju stare i nove vlade "nije bio predstavljen veliki deo ranije definisanih obaveza iz pojedinih ministarstava".
Ivanic je naveo da ce istinski dug koji je nacinila bivsa vlada biti predstavljen u izvestaju o izvrsenju budzeta u Skupstini RS, u koji jedino nece biti ukljucen dug Direkcije robnih rezervi, u kojoj Finansijska policija jos utvrdjuje stvarno stanje.
Ministar finansija RS Milenko Vracar u petak je izjavio da budzetski deficit iznosi 330 miliona maraka.
Premijer RS jos je rekao da medjunarodne institucije smatraju da vlada ne moze davati garancije za komercijalne poslove, isticuci da bi RS mogla da bude kaznjena "ako se pokaze da je takvih garancija bilo dosta".
"Medjunarodni monetarni fond (MMF) vec je dosao do saznanja da je takvih garancija bilo, i nekih iz perioda 1998. godine. Hocu da kazem da se moze desiti da RS bude kaznjena zbog toga sto je jedno tvrdila, a drugo radila", precizirao je Ivanic.
On je jos kazao da je od predstavnika medjunarodne zajednice, koji su "snazno podrzavali prethodnu vladu, trazio da predstave efekte svega sto se u RS desavalo poslednjih godina".
Predsednik vlade RS rekao je da je njegov kabinet na racunu vlade zatekao svega 1,6 miliona maraka, ali da je uspeo da isplati dve plate svim korisnicima budzeta, penzije, kao i da nadoknadi sve neisplacene invalidnine.


PRAVOSUDJE

Metjuz imenovao sudije i tuzioca u distriktu

Supervizor za Brcko distrikta Geri Metjuz imanovao je 31 clana pravosudja distrikta.
Pravosudje distrikta sastoji se od Apelacionog suda, kao najvise istance, Osnovnog suda, Javnog tuzilastva i Kancelarije za pruzanje pravne pomoci, te pravosudne komisije.
Imenovana lica pocece da rade 1. aprila ove godine, u skladu sa statutom distrikta od 8. marta 2000. godine.
Apelacioni sud, pored predsednika ima jos pet sudija, a Osnovni sud cine predsednik i deset sudija.
Javno tuzilastvo distrikta cine tuzilac i pet zamenika.
Na celu Kancelarije za pruzanje pravne pomoci bice direktor, a sacinjavace je jos pet advokata, dok ce pravosudna komisija imati samo sekretara.
Predsednik Apelacionog suda je Srbin Damjan Kaurinovic, a Hrvat Jadranko Grcevic je predsednik Osnovnog suda u distriktu, dok je javni tuzilac Bosnjak Zekerija Mujkanovic.
Hrvatica Nada Majinovic direktor je Komisije za pruzanje pravne pomoci, a Srbin Slobodan Zobenica, dosadasnji predsednik Suda u Brckom, imenovan je za sekretara pravosudne komisije.
Sest advokata srpske nacionalnosti iz Brckog izrazili su zabrinutost "zbog razresenja dosadasnjih i imenovanja novih sudija i tuzilaca u Brcko distriktu" i zatrazili od Kancelarije supervizora da "preispita svoju odluku".
Oni u pismu supervizoru upozoravaju da su "imenovanja obavljena bez postovanja utvrdjenih kriterijuma -strucne spreme, odgovarajuceg radnog iskustva u pravosudnim organima- sto bi moglo dovesti do teskih nezeljenih posledica i uticati na buducu strucnost i efikasnost sudova i Tuzilastva".
Te sudije smatraju da je nepotrebno da se u distriktu postavljaju sudije iz drugih gradova BIH, dok lokalne sudije, sa istim ili boljim kvalifikacijama, ostaju bez posla.



IZJAVE NAJVISIH ZVANICNIKA HRVATSKE

Hrvatska poziva na reviziju Dejtona

Izjave najvisih zvanicnika Hrvatske o ukidanju entiteta i kantonizaciji BiH predstavljaju "otvoren poziv na reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma, sa opasnim posledicama", saopsteno je u Banjaluci posle sastanka najvisih predstavnika vlasti RS.
Na sastanku, kojem su prisustvovali predsedavajuci Predsednistva BiH Zivko Radisic, potpredsednik RS Dragan Cavic, potpredsednik Narodne skupstine RS Zoran DJeric i premijer RS Mladen Ivanic, ocenjeno je da zagovaranje teritorijalnog i politickog preuredjenja BiH u drzavnom vrhu Republike Hrvatske predstavlja "direktno mesanje u unutrasnju politiku BiH".
Ocenjeno je da bi to mesanje "kao takvo moralo biti sankcionisano, tim pre sto je Hrvatska kao garant potpisala Dejtonski sporazum i na taj nacin preuzela obaveze vodjenja politike koja ce osigurati njegovo sprovodjenje".
U tom pogledu, Republika Srpska (RS) je odlucna u svom opredeljenju da ocuva i sprovede Dejtonski sporazum i isti odnos ocekuje od svih potpisnika mirovnog sporazuma.
RS ocekuje od relevantnih medjunarodnih institucija i institucija BiH da reaguju na politiku "otvorenog krsenja Dejtonskog sporazuma od strane Republike Hrvatske", zakljucuje se u saopstenju vladinog Biroa za odnose s javnoscu.
Lider Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), clanice vladajuce hrvatske koalicije, Drzen Budisa, izneo je nedavno svoj predlog za resavanje krize u BiH, koji predvidja ukidanje bosanskih entiteta i kantonizaciju te zemlje.


ZAGREB

Potvrdjeno da su se sastali zvanicnici Hrvatske i BiH

Izvori iz ministarstva inostranih poslova Hrvatske potvrdili su navode hrvatske stampe da su se u subotu u Slavonskom Brodu sastali najvisi zvanicnici Hrvatske i BiH.
Hrvatska javnost nije zvanicno obavestena o tom sastanku, a o njemu je javio zahrebacki dnevnik "Jutarnji list", navodeci da je povod za njegovo odrzavanje kriza u BiH nastala odlukom Hrvatskog narodnog sabora da proglasi samoupravu na teritorijama naseljenim bosanskim Hrvatima.
Sastanku su sa hrvatske strane prisustvovali premijer Ivica Racan, njegov koalicioni partner, lider Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HS-LS) Drazen Budisa i ministar inostranih poslova Tonino Picula, a s bosanskohercegovacke predsednik Saveta ministara Bozidar Matic, predsednik Federacije BiH Karlo Filipovic i sef diplomatije Zlatko Lagumdzija.
Neimenovani izvor je za drzavnu novinsku agenciju Hina rekao da je to bio nezvanicni radni sastanak, a nije zeleo ni da potvrdi ni opovrgne da je bilo reci i o Budisinom predlogu ukidanja entiteta u BiH i stvaranju Federacije BiH koja bi imala 12 ili 14 kantona.
Isti izvor je rekao da ce o tom predlogu Tonino Picula u cetvrtak u Briselu najverojatnije razgovarati s visokim predstavnikom EU za spoljnju politiku i bezbednost Havijerom Solanom.


HAG

Milorad Dodik u Tribunalu

Bivsi predsednik vlade Republike Srpske Milorad Dodik juce je bio u poseti Tribunalu za ratne zlocine u Hagu.
Dodik je agenciji Beta rekao da je dosao da poseti optuzene sa srpske strane, a posebno bivsu predsednicu RS Biljanu Plavsic, koja je u pritvoru od 10. januara kada se dobrovoljno predala.
Kao predsednik vlade RS Dodik je posetio Tribunal 29. maja prosle godine i razgovarao sa glavnim tuziocem, predsednikom i sekretarom Tribunala.
Na kratkoj konferenciji za novinare Dodik je tada izjavio da je razgovarao o "jacanju poverenja i saradnje" sa Tribunalom.



HASKI TRIBUNAL

Del Ponte i Pantelic saglasni o sudjenju u oktobru

Glavni tuzilac Haskog tribunala Karla del Ponte i beogradski advokat Igor Pantelic izjavili su juce na konferenciji za novinare da je nakon dobrovoljne predaje Blagoja Simica sve spremno za pocetak sudjenja svim optuzenima za zlocine 1992-1993. godine u Bosanskom Samcu.
Delponteova je konferenciju otvorila recima "jos jedna dobra vest, jos jedna dobrovoljna predaja", posto se pre podne Tribunalu predao Blagoje Simic, optuzen pre gotovo sest godina, za zlocine nad Muslimanima, Hrvatima i drugim nesrpskim stanovnicima Bosanskog Samca i Odzaka, u BiH.
Glavni tuzilac je istakla da se Simic predao dobrovoljno, bezuslovno, bez pregovora i da nikakvi posebni uslovi nisu odobreni. Ona je izrazila zadovoljstvo sto su sada svi optuzeni za zlocine u Bosankom Samcu u vlasti Tribunala i sto ce se svima zajedno suditi.
Pantelic je rekao da Simic veruje da ce imati fer i brzo sudjenje. On je kazao da sudjenje treba da pocne u oktobru i da ce do tada Simic biti spreman za proces na kojem veruje da ce dokazati da je nevin.
Predaja Simica je znacajna zbog toga sto "jos jednom pokazuje da se nepristrasnost Tribunala uvazava, i da je uvazavaju i optuzeni", ocenila je Delponteova.
U odgovorima na novinarska pitanja ona je nekoliko puta ponovila da predaja Blagoja Simica nije znak saradnje SRJ sa Tribunalom vec "prvi znak" moguce saradnje vlasti Srbije. Delponteova je rekla da i dalje ocekuje da jugoslovenske vlasti delima a "posebno hapsenjem i predajom optuzenih" pokazu spremnost na saradnju.
Ona je saopstila da je u kontaktu sa vlastima u Beogradu o poseti nekoliko funkcionera Tribunalu, ali je rekla da nikakav datum nije utvrdjen.
Delponteova je stav SAD o obavezama SRJ prema Tribunalu nazvala "punom podrskom Tribunalu" i izrazila nadu da ce jugoslovenske vlasti razumeti poruku iz Vasingtona.
Pantelic je izjavio da zastupa Simica od 1996. godine i da je Blagoje Simic imao niz teskoca zbog toga sto je begunac od pravde. On je rekao da ga je Simic nazvao prosle nedelje i saopstio da je odlucio da se preda na sta je Pantelic preduzeo odgovarajuce korake.
Pantelic je rekao da je Simic odlucio da se preda zato sto veruje da moze da dokaze da je nevin, zato sto zeli da skine kolektivni teret sa srpskog naroda, vlasti Srbije i SRJ i zato sto je zeleo da prekine neizvesnost u svom zivotu.
Pantelic je rekao da je uloga vlasti Srbije bila u tome sto je Simic najpre zeleo da se preda policiji u Srbiji, sto je i ucinio, a potom je dao izjavu da zeli da se preda Tribunalu.
Na pitanje o Simicevom jugoslovenskom drzavljanstvu Pantelic je odgovorio da Simic ima dvojno drzavljanstvo - RS i SRJ. Karla del Ponte je na to primetila "prvo RS a potom SRJ" ali je Pantelic odmah reagovao sa "to je sholasticko pitanje, jer je najpre imao drzavljanstvo SFRJ".
Pantelic je izjavio da su vlasti SRJ, Srbije i RS spremne da pruze sve potrebne garantije koje eventualno mogu biti trazene, kao na primer u slucaju zahteva za privremeno pustanje na slobodu.
On je izrazio licni utisak da se Simic predao zato sto je bio pod ogromnim pritiskom koji donosi polozaj begunca od pravde. Karla del Ponte je na to dodala da se nada da takav pritisak osecaju i svi ostali optuzeni.
Predaja Blagoja Simica je druga od pocetka godine, posto je u januaru pred Tribunal dobrovoljno dosla Biljana Plavsic, jedan od najvisih lidera bosanskih Srba za vreme i posle rata u BiH.
Blagoje Simic je 36. optuzeni u pritvoru u Hagu.
Milan Simic, Simo Zaric i Miroslav Tadic, optuzeni takodje za zlocine u Bosanskom Samcu, nalaze se u tom gradu posto su prosle godine privremeno pusteni iz pritvora.

Biografije Simica, Zarica i Tadica

Prema podacima u optuznici Blagoje Simic (41), po profesiji lekar, rodjen je u Kruskovom Polju u opstini Bosanski Samac. Od 1991. do 1995. bio je predsednik Srpske demokratske stranke (SDS) Bosankog Samca. Tokom 1991, do 17. aprila 1992, kada su Bosanki Samac zauzele srpske snage, Blagoje Simic je bio potpredsednik gradske skupstine Bosanskog Samca, a od novembra 1991. do novembra 1992. potpredsednik Skupstine samoproglasene Srpske autonomne regije severna Bosna koja je posle promenila naziv u Srpska autonomna oblast Semberija i Majevica.
Otprilike 17. aprila 1992. Blagoje Simic je postavljen za predsednika srpskog Kriznog staba "srpske opstine Bosanski Samac". Oko 21. Jula 1992. Krizni stab je preimenovan u ratno predsednistvo "srpske opstine Bosanski Samac" ciji predsednik je bio Blagoje Simic.
U januaru 1993. Simic postaje predsednik opstinske skupstine Bosanskog Samca. Na toj duznosti je bio i posle podizanja optuznice u julu 1995. godine. U periodu obuhvacenom optuznicom Blagoje Simic je bio najvisi civilni funkcioner u opstini Bosanski Samac, pise u optuznici.
Kao i Milan Simic, i Miroslav Tadic je bio pripadnik takozvanog Cetvrtog odreda, jedinice teritorijalne odbrane koju je formirala JNA. U okviru Cetvrtog odreda tesno je saradjivao sa Simom Zaricem. Tadic je posle zauzimanja Bosanskog Samca, 1992, do 1995. godine bio predsednik "Komisije za razmenu" koja je, pod vidom razmene zarobljenika, sluzila za proterivanje nesrpskih stanovnika Bosanskog Samca. Kao predsednik komisije Tadic je bio clan Kriznog staba.
Simo Zaric je, prema optuznici, bio sef policije u Bosankom Samcu i agent drzavne bezbednosti. Od 1991. godine organizovao je i nadgledao odred teritorijalne odbrane poznat kao Cetvrti odred, kasnije preimenovan u peti bataljon Druge posavske brigade. Kada je odred formiran Zaric je postavaljen za pomocnika komandanta za obavestajni rad, izvidjanje, moral i informisanje. Od kraja aprila 1992. godine bio je sef sluzbe bezbednosti Bosanskog Samca i clan Kriznog staba.
Od aprila do jula 1992. godine Zaric je radio sa Tadicem na takozvanoj razmeni zarobljenika, a zapravo na proterivanju nesrpskog stanovnistva, navodi se u optuznici. Zaric je bio pripadnik VRS do 1995. godine.


| Redakcija | Arhiva | Pretplata | Pišite nam |

Copyright © 1996-2001 Nezavisne NOVINE
POWERED by City Design 2001