Jezik svetlosti Ranka Radovica
VAJANjE ZIVOTA
Kako
Biblija navodi i vidje Bog svjetlost da je dobra; i rastavi Bog svjetlost
od tame; / Mojsije, ( Postanje ) 1.1.4. / Ovim se cinom, za svagda u
nasoj svesti, kao veliki vajar svetlosti ustanovio sam Svevisnji. Ovim
cinom pocela je najlepsa tragedija koju poznaje svemir, a to je zivot
covekov. U ovoj tacci Starog zaveta prelomio je pesnik Ranko Radovic
sve strasti ovozemaljske, ljudske, nase u svojoj najnovijoj zbirci pesama
pod naslovom Vajanje svetlosti, u izdanju beogradske kuce Panteon, 2003.
godine.
Tehnicki, knjiga je podeljena u osam poglavlja, a cini je 50 pesama
od kojih su 23 soneta. Po snazi ovih soneta ocito je da je preovladjujuce
opredeljenje kod pesnika da se iskazuje sonetom.
Svojom prethodnom knjigom Hristaniste (2002.), Ranko Radovic je ustanovio
sebe u panteonu novijeg srpskog pesnistva kao vazan glas. Vec je zbirkom
Vucica (1989.) bilo jasno da se radi o zrelom pesniku. Njegova najnovija
knjiga, zbirka pesama o kojoj govorimo, Vajanje svjetlosti, sa jedne
strane, stavlja ga medju pesnike ciji stih mora da se uvazava, a sa
druge strane i ako mozda obicnom citaocu na prvi pogled neuhvatljivo,
sasvim logicki nastavlja kreativni tok i svodi ka celini Radovicevu
ukupnu pesnicku misao.
Hristaniste se zavrsava pesmom Psovac , na svoj nacin i vapajem, i
molitvom : Vrati me Gospode meni / ako mi povratka ima ? da bi kulminiralo
gorkim recima pokajnika: Umjesto Tebi u goste, / Sve sam od Tebe dalje.
Vajanje svjetlosti pak, pocinje molitvom. Pesma Slovo je molenije za
spas: Sveblagi Spase spasi, kome u poslednjem redu, pesnik udara nemilosrdni
zig pozivom Svevisnjem da ognjem zatre smrt: Sazigom smrt sahrani.
Ako je dakle Radovic prepoznao tacku nula u prethodnoj zbirci, kao krajnju
tacku posrnuca covekovog, on se u najnovijoj zbirci vraca unazad, dalje,
ka apsolutnoj tacci nula, ka onom horizontu na kome je biblijska tama
nad bezdanom. Ali, ne cini on to zato sto on tako hoce, nego zato sto
on to tako vidi pesnickim okom slutnje, zato sto on opipava da ovakvom
covecanstvu, ako ne zastane i ne zamisli se nad sobom preti povratak
istinskoj tami nad bezdanom.
Dakle, ne vraca se pesnik, vec pesnik ide ispred covecanstva i opipava
pravac kome se ono u nekakvom samoubilackom magnovenju zaputilo. I tu
Radovic tezi jednome, a to je uspostavljanje jasnih odnosa, uspostavljanje
kontrole nad emocijama, uspostavljanju razuma i razboritosti, tu on
hoce premudrosti Bozije. Otuda je tu i njegova izrazajna forma jasna,
cista, stroga, bilo da se radi o sonetima ili ostalim pesmama. Ali,
Radovic to nece za sebe, on svoje mudrosti sebi samom ima u obilju i
to se moze videti u njegovim prethodnim zbirkama. Uzvisenu premudrost
Radovic trazi od citaoca, on ga ne stedi niti ga moli pesnik zapoveda.
On pise o onima kojima je dato da povire u tajnu bozanskog, u cin stvaranja
coveka i da malim svojim prinosom ( slikar slikom, skulptor skulpturom,
pesnik . . . ) tome i doprinesu, pise dakle i o sebi kao jednom od tih,
kao jednom od sa/ucesnika u procesu stvaranja, vajanja, svetlosti, coveka.
Ovom zbirkom Radovic i potpuno ustolicava sebe kao pesnika tragedije
univerzalnog ljudskog sunovrata i zauzima jasan stav. I ako ce Vajanje
svjetlosti zavrsiti pesmom Krik, Hristaniste je njegov pravi krik u
razotkrivanju ocaja nad svetom i svetinom, gde je i dokle dovela lepotu
svestvoriteljevu. Vajanje svjetlosti je Radoviceva misao i putovodja
iz raz/otkrivene luke.
Ova Radoviceva misao, ovo njegovo traganje izmedju zraka, zarova, zara
svetlosti, izmedju pesme Pjesnika i pesme Gusle, izmedju Glumca i Vrelista
. . . puti nas sebi kakvi smo bili i kakvi bi trebalo da budemo, ali
kakvi nismo. Zavodljiva lakomislenost nase prirode posrnula je pred
svetlom sunca, pa od sunca svetlo i ne vidimo, od sunca i zlata faraonskog,
koje se kroz vekove samo pretace iz teleta u tele. Ne vidimo sebe, ne
vidimo covecnog coveka, bice sazdano od svetlosti, vec puzimo pred necovekom
koji se predomece iz titule u titulu, da bi nad covekom bio necovek.
U pesmi Grana zapisace : I samrt joj je oko novo / A rana srce, covjekovo
. . .
Vajanje svjetlosti koliko je vajanje sveta pod svetlom toliko je i vise
vajanje coveka od samog svetla, vajanje utelesenog stvorenja koga, na
ovom svetu, na svetlo najteze opominje njegova sopstvena senka.
O svetlosti, ili o coveku, je i snazna, potresna pesma - zapis - kletva,
najjaca senka ove zbirke, pod naslovom Arena, zabelezena na dan bombardovanja
Srbije u kojoj pesnik ironicno uzvisuje smrt recima : O smrti preblaga
: o zlatna li si ! / Sve ti je od danas dopusteno.
Da tako kazem, posle tri poslednje knjige koje je sve tri napisao u
jednoj i jednim naslovom : Hristaniste / Hrista niste / Hristan iste,
logicno je da u luci gde nas ceka Hrist, u vremenu u kome Hrita niste,
pod nebom pod kojim Hristan iste, logicno je da Ranko Radovic koji je
te boli nase opevao, peva i slavi stvaranje cistog coveka - coveka -
dete svetlosti, delo od svetlosti i da velica taj cin i samim naslovom
Vajanja svjetlosti .
Time poezija Ranka Radovica postaje poezija proslavljanja sveuma nadnebeskog,
cija je sustina ljubav sama, a koji ne prestaje da stvara coveka, spasavajuci
ga sopstvenog usuda , puteci ga - puteci nas od zla sebi i kroz stihove
Ranka Radovica. U suludosti danasnjeg besmisla oko nas, pesnik se jasno
odredjuje prema smislu pesme : Pjesmom tvojom proslost pokopaj i srusi
/ Sva moja stradanja, i sve moje tajne.
Ovim Radovic ustanovljava stih i pesmu nadvajanje, nadstvaranje, ono
stvaranje koje moze da sagleda i sam cin "vajanja svjetlosti"
i da oslobodi od greha proslosti. Takvom poezijom pesnik ustanovljava
jezik kao jezik svetlosti koji uzdize i slavi coveka, uzdize nas i odredjuje
nas prema ovozemaljskom posrnucu.
Radovan Gajic
Promocija knjige Ranka Radovica
"Vajanje svjetlosti"
odrzace se
U subotu 22. novembra u 19c.
u prostorijama
Srpske bratske pomoci,
3265 Wharton Way, unit 17
Bora Todorovic najbolji glumac na festivalu u Monte
Karlu
Glumac Bora Todorovic dobio je nagradu za najboljeg glumca za ulogu
u filmu "Profesionalac" Dusana Kovacevica na nedavno zavrsenom
filmskom festivalu u Monte Karlu, saopsteno je iz produkcijske kuce
"Vans" iz Beograda.
"Posle festivala u Montrealu, Nju Delhiju, Monpeljeu, Zenevi, Londonu...
'Profesionalac' nastavlja proputovanje svetom i svetskim festivalima,
pa ce tako ovaj film biti prikazan na festivalima u Solunu, Palm Springsu
i mnogim drugim", navodi se u saopstenju.
Film "Profesionalac" je kandidat Srbije i Crne Gore za ovogodisnju
dodelu nagrade "Oskar" za najbolji strani film.
Film Sjaj u ocima nagradjen na festivalu u Monte
Karlu
Na filmskom festivalu u Monte Karlu, za film "Sjaj u ocima",
scenarista i reditelj Srdjan Karanovic osvojio je nagradu za najbolji
scenario, a kompozitor Zoran Simjanovic nagradu za muziku, saopsteno
je danas iz Ministarstva kulture i medija Srbije.
U saopstenju se navodi da "Monte Karlo predstavlja poslednji u
nizu festivala na kojima je film prikazan, od premijernog prikazivanja
u Veneciji i posecenih projekcija u Torontu".
"Od tada je film bio prikazan u Rio de Zaneiru, Monpeljeu, Atini,
Cikagu, Rimu, Ljubljani, dok ce pocetkom 2004. godine biti prikazan
i u Istanbulu, Sofiji i Talinu", navodi se u saopstenju.
Otvarena multimedijalna izlozba Predraga Pajdica
U Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu u sredu je otvorena
izlozba umetnika Predraga Pajdica koji trenutno zivi i radi u Londonu,
rekla je Marina Martic kustos izlozbe.
"Izlozba multimedijalnih radova pod nazivom 'Blekaut' bavi se temom
kojom se, kako mi se cini, do sada niko na beogradskoj likovnoj sceni
nije bavio, a to je pitanje 'Zasto sam otisao iz zemlje'", rekla
je Marticeva na konferenciji za novinare.
Prema njenim recima, izlozba "Blekaut" bavi se pitanjima memorije,
istorije, seksualnosti, izgubljenog nacionalnog identiteta, egzila i
povratka u domovinu, istrazujuci i preispitujuci razloge zbog kojih
je autor napustio Jugoslaviju krajem osamdesetih.
"Napustio sam Jugoslaviju pre 15 godina, a kada sam ponovo dosao
ovamo, Jugoslavija je prestala da postoji. Mnogo toga se promenilo i
ja se ovde sada osecam kao potpuni stranac, sve mi je pomalo cudno",
rekao je Predrag Pajdic na konferenciji za novinare.
Pajdic je rekao da je prilikom spremanja izlozbe pokusavao da osvezi
svoje secanje na zivot u Jugoslaviji i prva asocijacija bila mu je pesma
beogradske pop-pevacice Dragane Saric (Bebi Dol) "Lapis Lazuli"
s albuma "Ruza i krv" koja je nastala 1983. godine.
"Stupio sam u kontakt s Bebi Dol i rezultat nase saradnje je remiks
pesme 'Lapis Lazuli' koji je uradila sama autorka, a koju je beogradska
publika premijerno cula na otvaranju izlozbe, uz prateci performans
Bebi Dol", rekao je Pajdic.
Izlozba je realizovana u saradnji s Britanskim savetom, a trajace do
15. decembra. Izlozbu prati i katalog s esejima Glena Boumena, Branimira
Stojanovica, Alone Pardo i Marine Martic.
Paralelno s izlozbom u Salonu muzeja savremene umetnosti, u galeriji
"Haos" otvorena je i izlozba crteza i fotografija Predraga
Pajdica, kojima se ovaj umetnik prvenstveno bavi.
Deseti Festival autorskog filma u Beogradu
Jubilarni deseti Festival autorskog filma "Pogled u svet"
odrzace se od 22. do 29. novembra, u Dvorani Kulturnog Centra, Muzeju
kinoteke i Art Bioskop Muzeju, saopsteno je na konferenciji za novinare.
"Festival ce otvoriti film ruskog reditelja Andreja Zvjaginceva
(Andrey Zvyagintsev) "Povratak", pobednik Festivala u Veneciji",
rekao je clan Saveta festivala, reditelj Bora Draskic.
Draskic je naglasio da ce u "okviru ciklusa 'Izbor autora', biti
prikazani filmovi koje su birali sami autori".
U Muzeju kinoteke u okviru ciklusa "Retrospektiva" bice predstavljeni
filmovi reditelja Alena Renea i Ermana Olmija.
Direktor i selektor Desetog Festivala autorskog filma Vojislav Vucinic
je rekao da ce u glavnom programu biti prikazano dvadeset filmova, razlicitih
autora.
"Ocekujemo da ce na Festival doci veliki broj gostiju. Za sada
su svoj dolazak potvrdili reditelj filma 'Pistolj' Vladimir Alenikov,
koji dolazi iz SAD, indijski reditelj Murali Nair, koji ce se na Festivalu
predstaviti filmom 'Arimpara, prica koja pocinje s kraja', Anne Fontaine,
francuska rediteljka, glumica i balerina i Pjer Paolo Freda kriticar
iz Milana", rekao je Vucinic.
Vucinic je naglasio da ce od domacih reditelja Festivalu prisustvovati
Zelimir Zilnik, Petar Lalovic, ciji ce film "Ta jadna stvorenja"
biti prikazan u glavnom programu Festivala, Bora Draskovic, Jelena Markovic,
a u Beograd je dosao i reditelj Lordan Zafranovic".
Po recima Vucinica clanovi zirija ovogodisnjeg Festivala autorskog filma
bice Sinisa Dragin, pobednik proslogodisnjeg Festivala, Milena Markovic
dramski pisac i pesnik, a ime treceg clana zirija "ce ostati tajna
do pocetka Festivala".