KULTURA - ZANIMLJIVOSTI


Jezik svetlosti Ranka Radovica

VAJANjE ZIVOTA

Ranko RadovicKako Biblija navodi i vidje Bog svjetlost da je dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame; / Mojsije, ( Postanje ) 1.1.4. / Ovim se cinom, za svagda u nasoj svesti, kao veliki vajar svetlosti ustanovio sam Svevisnji. Ovim cinom pocela je najlepsa tragedija koju poznaje svemir, a to je zivot covekov. U ovoj tacci Starog zaveta prelomio je pesnik Ranko Radovic sve strasti ovozemaljske, ljudske, nase u svojoj najnovijoj zbirci pesama pod naslovom Vajanje svetlosti, u izdanju beogradske kuce Panteon, 2003. godine.
Tehnicki, knjiga je podeljena u osam poglavlja, a cini je 50 pesama od kojih su 23 soneta. Po snazi ovih soneta ocito je da je preovladjujuce opredeljenje kod pesnika da se iskazuje sonetom.
Svojom prethodnom knjigom Hristaniste (2002.), Ranko Radovic je ustanovio sebe u panteonu novijeg srpskog pesnistva kao vazan glas. Vec je zbirkom Vucica (1989.) bilo jasno da se radi o zrelom pesniku. Njegova najnovija knjiga, zbirka pesama o kojoj govorimo, Vajanje svjetlosti, sa jedne strane, stavlja ga medju pesnike ciji stih mora da se uvazava, a sa druge strane i ako mozda obicnom citaocu na prvi pogled neuhvatljivo, sasvim logicki nastavlja kreativni tok i svodi ka celini Radovicevu ukupnu pesnicku misao.

Hristaniste se zavrsava pesmom Psovac , na svoj nacin i vapajem, i molitvom : Vrati me Gospode meni / ako mi povratka ima ? da bi kulminiralo gorkim recima pokajnika: Umjesto Tebi u goste, / Sve sam od Tebe dalje.
Vajanje svjetlosti pak, pocinje molitvom. Pesma Slovo je molenije za spas: Sveblagi Spase spasi, kome u poslednjem redu, pesnik udara nemilosrdni zig pozivom Svevisnjem da ognjem zatre smrt: Sazigom smrt sahrani.
Ako je dakle Radovic prepoznao tacku nula u prethodnoj zbirci, kao krajnju tacku posrnuca covekovog, on se u najnovijoj zbirci vraca unazad, dalje, ka apsolutnoj tacci nula, ka onom horizontu na kome je biblijska tama nad bezdanom. Ali, ne cini on to zato sto on tako hoce, nego zato sto on to tako vidi pesnickim okom slutnje, zato sto on opipava da ovakvom covecanstvu, ako ne zastane i ne zamisli se nad sobom preti povratak istinskoj tami nad bezdanom.
Dakle, ne vraca se pesnik, vec pesnik ide ispred covecanstva i opipava pravac kome se ono u nekakvom samoubilackom magnovenju zaputilo. I tu Radovic tezi jednome, a to je uspostavljanje jasnih odnosa, uspostavljanje kontrole nad emocijama, uspostavljanju razuma i razboritosti, tu on hoce premudrosti Bozije. Otuda je tu i njegova izrazajna forma jasna, cista, stroga, bilo da se radi o sonetima ili ostalim pesmama. Ali, Radovic to nece za sebe, on svoje mudrosti sebi samom ima u obilju i to se moze videti u njegovim prethodnim zbirkama. Uzvisenu premudrost Radovic trazi od citaoca, on ga ne stedi niti ga moli pesnik zapoveda. On pise o onima kojima je dato da povire u tajnu bozanskog, u cin stvaranja coveka i da malim svojim prinosom ( slikar slikom, skulptor skulpturom, pesnik . . . ) tome i doprinesu, pise dakle i o sebi kao jednom od tih, kao jednom od sa/ucesnika u procesu stvaranja, vajanja, svetlosti, coveka.
Ovom zbirkom Radovic i potpuno ustolicava sebe kao pesnika tragedije univerzalnog ljudskog sunovrata i zauzima jasan stav. I ako ce Vajanje svjetlosti zavrsiti pesmom Krik, Hristaniste je njegov pravi krik u razotkrivanju ocaja nad svetom i svetinom, gde je i dokle dovela lepotu svestvoriteljevu. Vajanje svjetlosti je Radoviceva misao i putovodja iz raz/otkrivene luke.
Ova Radoviceva misao, ovo njegovo traganje izmedju zraka, zarova, zara svetlosti, izmedju pesme Pjesnika i pesme Gusle, izmedju Glumca i Vrelista . . . puti nas sebi kakvi smo bili i kakvi bi trebalo da budemo, ali kakvi nismo. Zavodljiva lakomislenost nase prirode posrnula je pred svetlom sunca, pa od sunca svetlo i ne vidimo, od sunca i zlata faraonskog, koje se kroz vekove samo pretace iz teleta u tele. Ne vidimo sebe, ne vidimo covecnog coveka, bice sazdano od svetlosti, vec puzimo pred necovekom koji se predomece iz titule u titulu, da bi nad covekom bio necovek. U pesmi Grana zapisace : I samrt joj je oko novo / A rana srce, covjekovo . . .
Vajanje svjetlosti koliko je vajanje sveta pod svetlom toliko je i vise vajanje coveka od samog svetla, vajanje utelesenog stvorenja koga, na ovom svetu, na svetlo najteze opominje njegova sopstvena senka.

O svetlosti, ili o coveku, je i snazna, potresna pesma - zapis - kletva, najjaca senka ove zbirke, pod naslovom Arena, zabelezena na dan bombardovanja Srbije u kojoj pesnik ironicno uzvisuje smrt recima : O smrti preblaga : o zlatna li si ! / Sve ti je od danas dopusteno.
Da tako kazem, posle tri poslednje knjige koje je sve tri napisao u jednoj i jednim naslovom : Hristaniste / Hrista niste / Hristan iste, logicno je da u luci gde nas ceka Hrist, u vremenu u kome Hrita niste, pod nebom pod kojim Hristan iste, logicno je da Ranko Radovic koji je te boli nase opevao, peva i slavi stvaranje cistog coveka - coveka - dete svetlosti, delo od svetlosti i da velica taj cin i samim naslovom Vajanja svjetlosti .
Time poezija Ranka Radovica postaje poezija proslavljanja sveuma nadnebeskog, cija je sustina ljubav sama, a koji ne prestaje da stvara coveka, spasavajuci ga sopstvenog usuda , puteci ga - puteci nas od zla sebi i kroz stihove Ranka Radovica. U suludosti danasnjeg besmisla oko nas, pesnik se jasno odredjuje prema smislu pesme : Pjesmom tvojom proslost pokopaj i srusi / Sva moja stradanja, i sve moje tajne.
Ovim Radovic ustanovljava stih i pesmu nadvajanje, nadstvaranje, ono stvaranje koje moze da sagleda i sam cin "vajanja svjetlosti" i da oslobodi od greha proslosti. Takvom poezijom pesnik ustanovljava jezik kao jezik svetlosti koji uzdize i slavi coveka, uzdize nas i odredjuje nas prema ovozemaljskom posrnucu.
Radovan Gajic

Promocija knjige Ranka Radovica
"Vajanje svjetlosti"
odrzace se
U subotu 22. novembra u 19c.
u prostorijama
Srpske bratske pomoci,
3265 Wharton Way, unit 17

 

Bora Todorovic najbolji glumac na festivalu u Monte Karlu

Glumac Bora Todorovic dobio je nagradu za najboljeg glumca za ulogu u filmu "Profesionalac" Dusana Kovacevica na nedavno zavrsenom filmskom festivalu u Monte Karlu, saopsteno je iz produkcijske kuce "Vans" iz Beograda.
"Posle festivala u Montrealu, Nju Delhiju, Monpeljeu, Zenevi, Londonu... 'Profesionalac' nastavlja proputovanje svetom i svetskim festivalima, pa ce tako ovaj film biti prikazan na festivalima u Solunu, Palm Springsu i mnogim drugim", navodi se u saopstenju.
Film "Profesionalac" je kandidat Srbije i Crne Gore za ovogodisnju dodelu nagrade "Oskar" za najbolji strani film.


Film Sjaj u ocima nagradjen na festivalu u Monte Karlu

Na filmskom festivalu u Monte Karlu, za film "Sjaj u ocima", scenarista i reditelj Srdjan Karanovic osvojio je nagradu za najbolji scenario, a kompozitor Zoran Simjanovic nagradu za muziku, saopsteno je danas iz Ministarstva kulture i medija Srbije.
U saopstenju se navodi da "Monte Karlo predstavlja poslednji u nizu festivala na kojima je film prikazan, od premijernog prikazivanja u Veneciji i posecenih projekcija u Torontu".
"Od tada je film bio prikazan u Rio de Zaneiru, Monpeljeu, Atini, Cikagu, Rimu, Ljubljani, dok ce pocetkom 2004. godine biti prikazan i u Istanbulu, Sofiji i Talinu", navodi se u saopstenju.


Otvarena multimedijalna izlozba Predraga Pajdica

U Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu u sredu je otvorena izlozba umetnika Predraga Pajdica koji trenutno zivi i radi u Londonu, rekla je Marina Martic kustos izlozbe.
"Izlozba multimedijalnih radova pod nazivom 'Blekaut' bavi se temom kojom se, kako mi se cini, do sada niko na beogradskoj likovnoj sceni nije bavio, a to je pitanje 'Zasto sam otisao iz zemlje'", rekla je Marticeva na konferenciji za novinare.
Prema njenim recima, izlozba "Blekaut" bavi se pitanjima memorije, istorije, seksualnosti, izgubljenog nacionalnog identiteta, egzila i povratka u domovinu, istrazujuci i preispitujuci razloge zbog kojih je autor napustio Jugoslaviju krajem osamdesetih.
"Napustio sam Jugoslaviju pre 15 godina, a kada sam ponovo dosao ovamo, Jugoslavija je prestala da postoji. Mnogo toga se promenilo i ja se ovde sada osecam kao potpuni stranac, sve mi je pomalo cudno", rekao je Predrag Pajdic na konferenciji za novinare.
Pajdic je rekao da je prilikom spremanja izlozbe pokusavao da osvezi svoje secanje na zivot u Jugoslaviji i prva asocijacija bila mu je pesma beogradske pop-pevacice Dragane Saric (Bebi Dol) "Lapis Lazuli" s albuma "Ruza i krv" koja je nastala 1983. godine.
"Stupio sam u kontakt s Bebi Dol i rezultat nase saradnje je remiks pesme 'Lapis Lazuli' koji je uradila sama autorka, a koju je beogradska publika premijerno cula na otvaranju izlozbe, uz prateci performans Bebi Dol", rekao je Pajdic.
Izlozba je realizovana u saradnji s Britanskim savetom, a trajace do 15. decembra. Izlozbu prati i katalog s esejima Glena Boumena, Branimira Stojanovica, Alone Pardo i Marine Martic.
Paralelno s izlozbom u Salonu muzeja savremene umetnosti, u galeriji "Haos" otvorena je i izlozba crteza i fotografija Predraga Pajdica, kojima se ovaj umetnik prvenstveno bavi.


Deseti Festival autorskog filma u Beogradu

Jubilarni deseti Festival autorskog filma "Pogled u svet" odrzace se od 22. do 29. novembra, u Dvorani Kulturnog Centra, Muzeju kinoteke i Art Bioskop Muzeju, saopsteno je na konferenciji za novinare.
"Festival ce otvoriti film ruskog reditelja Andreja Zvjaginceva (Andrey Zvyagintsev) "Povratak", pobednik Festivala u Veneciji", rekao je clan Saveta festivala, reditelj Bora Draskic.
Draskic je naglasio da ce u "okviru ciklusa 'Izbor autora', biti prikazani filmovi koje su birali sami autori".
U Muzeju kinoteke u okviru ciklusa "Retrospektiva" bice predstavljeni filmovi reditelja Alena Renea i Ermana Olmija.
Direktor i selektor Desetog Festivala autorskog filma Vojislav Vucinic je rekao da ce u glavnom programu biti prikazano dvadeset filmova, razlicitih autora.
"Ocekujemo da ce na Festival doci veliki broj gostiju. Za sada su svoj dolazak potvrdili reditelj filma 'Pistolj' Vladimir Alenikov, koji dolazi iz SAD, indijski reditelj Murali Nair, koji ce se na Festivalu predstaviti filmom 'Arimpara, prica koja pocinje s kraja', Anne Fontaine, francuska rediteljka, glumica i balerina i Pjer Paolo Freda kriticar iz Milana", rekao je Vucinic.
Vucinic je naglasio da ce od domacih reditelja Festivalu prisustvovati Zelimir Zilnik, Petar Lalovic, ciji ce film "Ta jadna stvorenja" biti prikazan u glavnom programu Festivala, Bora Draskovic, Jelena Markovic, a u Beograd je dosao i reditelj Lordan Zafranovic".
Po recima Vucinica clanovi zirija ovogodisnjeg Festivala autorskog filma bice Sinisa Dragin, pobednik proslogodisnjeg Festivala, Milena Markovic dramski pisac i pesnik, a ime treceg clana zirija "ce ostati tajna do pocetka Festivala".

 


| Redakcija | Arhiva | Pretplata | Pišite nam |

Copyright © 1996-2003 "NOVINE"