K U L T U R A

Broj 1005, 27. maj 2005

KNJIGE

ANĐEO ISTORIJE - MIODRAG PERIŠIĆ

Dobrodošlica  plemiću duha

Mislim da, povodom knjige, o kojoj je ovde reč, "Anđeo istorije, dnevni poslovi", tekstovi Miodraga Perišića, neću ni malo pogrešiti ako kažem da se pred nama nalazi delo koje je i spomenik kulture i kulturni spomenik i spomenik kulturi.

Naime, ovaj zbornik kritičarskih i kritičkih tekstova Miodraga Perišića, na teme iz literature i o piscima, autorima, izuzetno je svedočanstvo preseka naše literarne svesti iz perioda 70-tih, 80-tih i početka 90-tih godina. Presek je to onoga što smo tada čitali, kao i onoga što nismo želeli da čitamo, ali je to neko drugi (bio) pročitao za nas i hrabro nam je predlagao odvažnost avanture sa tekstom koji je nudio izazove.

Bile su to godine kada je čitava plejada, da tako kažem, sada zrele generacije srpskog literarnog stvaralaštva, sa zebnjom iščekivala svaki naredni broj lista "Književne novine" da vidi ko je "za ovaj broj" izabranik mladog (tada), beskompromisnog pera, koje nemilosrdno meri, premerava, stavlja na vagu i istorije i filozofije i književne teorije i..., rasuđuje o nekom drugom tekstu i svrstava ga u neki misaoni prostor, gde će mu pripadnost tek  obezbediti večnost. Sujeta je nalagala da "nema ljutnje", čak i da se ustanovi da je kritički osvrt negativan, u svom određenju prema tekstu i autoru. (Iako je bilo onih koji to nisu uvažavali.) Važno je bilo da je, tada mladi urednik i kritičar pomenutog lista, Miodrag Perišić, obratio pažnju na književnu pojavu o kojoj piše.

Sa druge strane, kada je govorio o već utvrđenim autoritetima u literaturi i svetskoj i našoj, bilo je zanimljivo videti stanovište sa koga je i kako je Miodrag Perišić procenjivao, dopunjavao ili pak ublažavao, prevrednovao neku već utemeljenu veličinu i njeno mesto u našoj literarnoj kulturi, kako jednog Džona Apdajka tako Miloša Crnjanskog ili Margaret Etvud ; ili već mitski lik Markiza de Sada.

Govoriti o knjizi "Anđeo istorije i dnevni poslovi", o knjizi ovog vida, o zbirci književnih kritika, u svakom pogledu jeste zalaženje u prostor istorije kritike i kritike književne kritike, a to je sam rub teorije književne kritike. Otuda, ovakvo delo otvara prostor za jednu ozbiljnu analizu, a time stvara mogućnost za studiju čitavog niza pojava i fenomena, koje su i kakve su zahvatale naš literarni prostor pomenutog perioda. Na žalost, takva studija bi zahtevala i mnogo više vremena i jedan drugačiji ambijent od prikaza, predstavljanja ove knjige, pa će to biti ostavljeno u amanet nekome o mlađih zaljubljenika u pisanu reč ili posvećenika literature. Ali se mora istaći da je u osnovi pristup, koji je Miodrag Perišić primenjivao, uvek bio filosofski utemeljen i da je pre svega, svakom autoru nastojao da sagleda mesto u tom delu duhovnog življenja i iz tog duhovnog ugla. S tog razloga, počesto, čitalac ovoga štiva, pomisli da se nalazi pred kakvim filozofskim spisima.

Tok misli, sudeći po jezičkim spretnostima, izuzetno je živ, veoma pripovedljiv i sadržajno je ispunjen obiljem podataka, koji su ili predmet analize, koju Miodrag Perišić vrši ili su pak u službi argumenta analize, koja se vrši.

Sadržajno, knjiga obuhvata 107. esejističkih zapisa, koji su, svaki za sebe, važno odredište onoga autora o čijem delu raspravlja. Ovo čini knjigu nužnom i svakom ljubitelju određenog književnika, zato što time omogućava bolje razumevanje tog autora, a ovakvim predstavljanjem ga označava u duhovnom miljeu koji je svojim delom Perišić nastojao da zaokruži i odredi.

Treba pohvaliti i izuzetno uređenu i bogatu sadržajem, bibliografiju, koja sadrži blizu 500 uvoda, a koju je sačinila Gordana Đilas.




Miodrag i Žaneta Perišić

Radi se o knjizi kakva je retka svojom pojavom u našem literarnom prostoru i koja, koliko označava autora tekstova, Miodraga Perišića, sa jedne strane i Mihajla Pantića i Žanetu Đukić-Perišić, priređivače, sa te iste strane; toliko, sa druge strane označava i nas i naš kulturni trenutak, u rasponu od bezmalo dve decenije, u kojima je aktivno i burno delovao Miodrag Perišić tako da i danas u ovim esejima prepoznajemo vrednosti, koje obeležavaju i vremena koja će tek doći. Dakle prepoznajemo u reči kritičara tuđih reči, onaj smisao koji je prevladavanje apstrakcije bezvremenosti prostora, utvrđujući reč da nas svedoči u potomcima i kada o nama samo reči ostanu.

Poslužiću se nekim mislima Miodraga Perišića, da prema nekim njegovim rečenicama, iz teksta o Dragoslavu Mihajloviću,  iz obimnije analize dela ovoga autora pod naslovom "Povratak svrgnutog kralja"  poglavlje  "Posebni jezici i univerzalne duše", svedem svoje kratko razmišljanjeo ovoj knjizi. 

Poželimo dobrodošlicu izdavanju knjige "Anđeo istorije i dnevni poslovi", znajući da tom dobrodošlicom dočekujemo jedan duh plemića  Miodraga Perišića, koga nijedan kralj nikada nije mačem po ramenu utitulio viteštvom; poželimo dobrodošlicu ovom plemiću duha, koji je imao širinu da prepozna vrednosnu ravan na kojoj su i Vilijem Šekspir i Džoni Štulić i Bob Dilan i  Šarl Bodler i Bora Čorba Đorđević i...u jednom jedinstvenom univerzumu u kome se estetske forme igraju sa našim duhom, dok, uznemiren i sumnjičav duh, traga za savršenstvom, koje je skriveno u tajni višemilenijumskog uzdizanja i posrtanja čovečanstva, iz koga ono crpe svoje naredne priče i iznova nadahnjujuću poeziju.

Poželimo dobrodošlicu knjizi, da bi tako ovaj samopregorni kritički duh, Miodraga Perišića  ostao i trajao u našoj kulturi. Ne samo kao prolazna pojava, već i kao nezaobilazno i važno označenje jednog prilično obimnog perioda naše literature;  da bi tako, koliko obezbedio njoj trajanje u nama samima, toliko obezbedio i trajanje nama u njoj, a time i u potomstvu, koje će ovim trajati u našem, u svom,  jeziku. 

Tu dobrodošlicu moramo da poželimo duhu ovoga autora na njegovom jeziku, dakle jeziku na kome je Miodrag Perišić imao i obzira i razumevanja i za one koji misle drugačije, pa makar to bio jezik koji sami bogovi umetnosti počesto i nisu razumeli. Jer takva dobrodošlica označenje je principa za koji se bezpoštedno zalagao, a taj je da: " treba uvek širiti vidike", pa i bogovima umetnosti.

Da dodam, jer savršen, samo je jedan.

Radovan Gajić

Ukoliko želite da kupite knjigu javite se na tel:  416.422.5791


 

BEOGRAD

Mini-ciklus francuskog filma "Glumci" u Domu omladine

Dom omladine Beograda organizuje tokom narednog vikenda, 28. i 29. maja, mini-ciklus francuskog filma pod nazivom "Glumci".

U okviru ciklusa biće predstavljeni poznati francuski glumaci, kao što su Mišel Pikoli, Žan-Pjer Leo, Emanuel Bear, ali i oni koji tek počinju da grade glumačku karijeru, kao što su: Nataša Renje, Sandrin Kliberman, Paskal Bosie i drugi.

U subotu 28. maja biće prikazan film "Rađanje ljubavi" Filipa Garela, u kojem glavne uloge tumače Žan Pjer Leo i Lu Kastel, kao i film Katrin Korčini "Proba", sa zanosnom Emanuel Bear u glavnoj ulozi.

Narednog dana na programu su filmovi "Sve je u redu, krećemo" u režiji Kloda Murire i "Marius i Žanet" u režiji Robera Geduzijana.

Ciklus je organizovan u saradnji s Francuskim kulturnim centrom u Beogradu i francuskim kanalom TV5, a cena karata je 50 dinara.


 

BEOGRAD

Konferencija o antropologiji jugoistočne Evrope

Konferencija Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistočne Evrope (InASEA), pod nazivom "Urbani život i kultura u jugoistočnoj Evropi", održava se od 26. do 29. maja na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Na konferenciji će učestvovati 200 stručnjaka iz SAD, Kanade, Evropske unije i zemalja jugoistočne Evrope, koji će predstaviti svoje radove iz oblasti antropologije, etnologije, folkloristike, arhitekture, istorije, sociologije, komunikologije, saopšteno je s Filozofskog fakulteta.

Na svečanom otvaranju skupa, 26. maja u Atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu, učesnicima se obratio predsednik InASEA Ulf Brunbauer, prodekan Filozofskog fakulteta u Beogradu Senka Kovač i pomoćnik ministra za nauku i zaštitu životne sredine Srbije Nenad Lemajić.

Predavanje po pozivu održaće profesor Univerziteta u Hamburgu (Nemačka) Tomas Hengartner, dobitnik Lajbnicove nagrade za 2002. godinu.


 

BEOGRAD

Premijera dokumentarca "Život i smrt na reci Gang"

Dokumentarni film "Život i smrt na reci Gang" Marka i Keri Suvajdžić, koji govori o filozofiji, religiji i običajima duž te velike indijske reke, biće premijerno prikazan 31. maja u Art bioskopu Etnografskog muzeja u Beogradu.

Premijeru prati otvaranje izložbe fotografija koje su Marko i Keri Suvajdžić napravili tokom šestomesečnog snimanja filma, navodi se u saopštenju Etnografskog muzeja.

Autori su pratili reku Gang duž 2.500 kilometara njenog toka - od izvora visoko na Himalajima do ušća u Bengalski zaliv - istražujući život na njenim obalama.

Prema oceni Etnografskog muzeja, film zadire u samu srž indijske kulture; otkriva daleka i nepoznata prostranstva; "približava ih modernom evropskom čoveku koji se udaljio od predela i sfera od kojih je nekada verovatno i sam potekao".

Premijera "Života i smrti na reci Gang" je u 20 sati a nakon projekcije, u 21 sat, biće otvorena izložba fotografija.

Film će u Art bioskopu biti prikazivan do 6. juna, u terminu od 21 sat. Do tog dana će trajati i izložba.

Marko Suvajdžić je rođen u Beogradu i profesor je i šef katedre za kompjutersku umetnost i dizajn na Akademiji umetnosti BK. Takođe je osnivač te katedre.

Keri Suvajdžić je antropolog, rođena je u SAD a magistrirala je istoriju na "San Francisko stejt" Univerzitetu. Živi i radi u Srbiji.


 

BEOGRAD

Konkurs za nagradu Dimitrije Basičević Mangelos

Centar za savremenu umetnost u Beogradu raspisao je konkurs za nagradu "Dimitrije Bašičević Mangelos" koja se dodeljuje vizuelnim umetnicima, mlađim od 30 godina i nastanjenim u Srbiji.

Prijave za konkurs će se primati do 20. juna u novim prostorijama Centra, u okviru Kulturnog centra "Reks" u Beogradu, svakog radnog dana od 11 do 17 sati, saopšteno je iz "Reksa".

Prijava treba da sadrži radnu biografiju umetnika, vizuelni materijal sa kratkim objašnjenjem radova, kao i kratak opis dosadašnje umetničke aktivnosti, uz posebnu naznaku projekta na kojem autor trenutno radi.

Pod vizuelnim materijalom podrazumevaju se slajdovi, fotografije, VHS snimci, digital printovi i CD romovi, a opis umetničke aktivnosti ne bi trebalo da je duži od jedne kucane strane.

Žiri će odabrati četvoro finalista, koji će o tome biti obavešteni do 3. jula.

Nagrada "Dimitrije Bašičević Mangelos" sastoji se od tromesečnog, rezidencijalnog boravka u Njujorku, na Univerzitetu Kolumbija od septembra do decembra 2005. Po povratku iz SAD, dobitniku će biti priređena samostalna izložba u Beogradu.

Ovo priznanje se dodeljuje uz podršku Fondacije za civilno društvo (FCS) i Trasta za međusobno razumevanje (TMU) iz Njujorka.

Dimitrije Bašičević Mangelos (1921-1982) rođen je u Šidu. Bio je umetnik, istoričar umetnosti i veoma cenjen pripadnik prve generacije kritičara posle Drugog svetskog rata.

Osnivač je galerije naivne umetnosti, kao i Centra za fotografiju, film i televiziju pri Muzeju savremenih umetnosti u Zagrebu. Uređivao je magazine "Bit" i "Spot", a životni moto mu je bio: "Najbolje je ne biti prisutan".

Mangelos je pripadao neformalnoj umetničkoj grupi "Gorgona", a ostao je upamćen po natpisima na školskim tablama, sveskama i globusima koje još niko nije uspeo skroz da pročita, navodi se na sajtu Centra za savremenu umetnost u Beogradu
( www.dijafragma.com  ).


 

NOVI SAD

Izložba o Aleksandru Bloku u Biblioteci Matice srpske

Biblioteka Matice srpske u Novom Sadu priredila je izložbu povodom 125 godina od rođenja jednog od najznačajnijih predstavnika simbolizma u ruskoj poeziji, Aleksandra Bloka (1880 - 1921).

Postavka sadrži Blokova dela na ruskom i prevode na srpski, nemački, francuski, poljski, slovenački i druge jezike, literaturu o njegovom životu i radu, faksimile i fotografije, a korišćena je i građa iz zbirki Biblioteke Matice srpske, saopšteno je iz te biblioteke.

Katalog sadrži popis 107 bibliografskih jedinica koje su hronološki raspoređene u tri celine, kao i odlomke iz tekstova Andreja Belog, Radovana Lalića, Milivoja Jovanovića, Mile Stojnić, Miodraga Pavlovića, samog Aleksandra Bloka i drugih.

Celokupno Blokovo pesničko delo temelji se na postulatima poetike simbolizma, o čemu svedoče već najraniji stihovi, objavljeni u zbirci "Ante lucem" (1898 - 1900), kao i kasniji stihovi u zbirkama "Pesme o divnoj dami", "Raspuća", "Grad" itd.

Pesničkim opusom "Dvanaestorica" (1918) Blok doživljava stvaralački preporod, predstavljajući simboliku broja dvanaest kao simbol univerzuma, njegovih prostornih i vremenskih ciklusa, dvanaest kao broj koji prema hrišćanskoj tradiciji označava dovršenost.

U esejima "Narod i inteligencija", "Stihija i kultura", "Propast humanizma", "O savremenom stanju ruskog simbolizma" i drugim daje prikaz predistorije i razvoja simbolizma.

Izložba će trajati do 14. juna, a njeni autori su Ksenija Šulović i Olivera Mihajlović.


 

NJUJORK

Nepoznata drama Džeka Keruaka

Nepoznata drama u tri čina Džeka Keruaka (Jack Kerouac) pronađena je u jednom skladištu u Nju Džersiju, piše magazin "Best lajf" koji će odlomke objaviti u julskom broju.

"To je značajno delo jednog od najvećih autora u istoriji američke literature i evo ga, nikad čitanog, skoro pola veka skrivenog prašinom. To je zapanjujuće otkriće", izjavio je glavni urednik magazina Stiven Perin.

Keruak (1922-1969) je dramu "Beat Generation" (Bit generacija) napisao 1957, iste godine kada i delo "Na putu", kojim je stekao međunarodnu slavu.

Keruakov agent Sterling Lord je ispričao da je autor uzalud pokušavao da nagovori Marlona Branda da igra glavnu ulogu u komadu.

Postojanje "Bit generacije" otkriveno kada je Stiven Perin, pre nakoliko nedelja, Sterlinga Lorda pitao ima li neki neobjavljeni tekst, a ovaj mu pomenuo Keruakovu dramu koju je nedavno pronašao u jednom skladištu, prenose svetske agencije.

Integralni tekst drame biće objavljen u oktobru.


 

BEOGRAD

Izložba Teorija koja hoda i Tink performans u MPU

U Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu u četvrtak je otvorena izložba "Teorija koja hoda & Tink Performans" koja se, kako je objašnjeno, bavi scenskim prostorima za teorijske performanse, i predstavlja arhivu takvih događanja u Beogradu od 2000. do 2005. godine.

Prema rečima Ane Vujanović, jednog od autora izložbe, teorijski performans liči na umetničko, scensko događanje, ali to nije, već predstavlja teorijsku raspravu o umetnosti koja se izvodi uživo u nekoj umetničkoj instituciji - pozorištu, galeriji, muzeju, itd.

"Izložba želi da pokaže način pravljenja tih scenskih prostora, da ih dokumentuje, i da sama za sebe bude novi scenski prostor za jedan novi teorijski performans - otvaranje same izložbe", rekla je Vujanović, saradnica umetničke platforme "Teorija koja hoda".

U okviru te platforme deluje 20-tak mlađih autora, umetnika i teoretičara umetnosti, među kojima su muzikolozi Bojana Cvejić i Jelena Novak, reditelj Bojan Đorđević, slikar Siniša Ilić, teoretičar umetnosti Miško Šuvaković.

Muzej je najavio da bi izložba trebalo da funkcioniše "kao rekonstrukcija originalnih prostora postojećih projekata - opera, drama, filmova i instalacija - i kao novi scenski prostor, neobična arhiva objekata i stilskog nameštaja iz fundusa muzeja".

"Ideja izložbe je da se izložbeni predmeti shvate kao arhivska građa, a ne kao muzejski eksponati - mnogi od njih mogu se razgledati, dodirivati, pa čak i nositi kući", objasnila je Ana Vujanović, teoretičar umetnosti i autor koncepta izložbe.

Prema njenim rečima, primer će biti postavka "Hiperrealno - alegorija", sačinjena od nekoliko hiljada "eksponata" - fotokopija tekstova, fotografija, notnih zapisa, slogana A4 formata na hartiji, pausu ili foliji. "Publika ih može premeštati, nositi, gaziti po njima - šta god hoće", rekla je ona.

Deo performansa je izvođenje kompozicije "Stenvejeva ćerka" koju će izvesti njena autorka Jelena Novak, kao i koktel u rekonstruisanom "Adinom salonu" iz drame "Ekonomimezis 2003: Maska" čiji su autori saradnici "Teorije koja hoda", rekla je Vujanović.

Upitana šta znači izraz "Think performans" (Think Performance) u nazivu izložbe, Vujanović je rekla da se radi o izmenjenom terminu "teorijski performans", samo za ovu priliku. "'Tink performans zvuči bombastičnije, a zapravo je doslovno preuzet iz reklamne kampanje firme 'Li Kuper' (Lee Cooper), objasnila je ona.

Izložba će trajati do 12. juna.


 

BEOGRAD

Predavanje povodom 100. godišnjice rođenja Sartra

Narodna biblioteka Srbije i Francuski kulturni centar u Beogradu organizovala je 26. maja predavanje posvećeno 100. godišnjici rođenja francuskog pisca i mislioca Žan-Pola Sartra.

Predavanje je vodila profesor Univerziteta u Parizu Ani Koen Solal, stručnjak za Sartrov život i delo, autor više knjiga o Satru, među kojima je i njegova biografija
"Sartr 1905 - 1980", u izdanju "Galimara" 1985. godine. Učestvovala je i u radu na katalogu Francuske nacionalne biblioteke "Dictionnaire Sartre", objavljenom prošle godine.

Trenutno priprema izložbu "Sartr i Amerika", kao i novu knjigu - "Sartre, un penseur pour le XXIe siecle" (Sartr, mislilac za 21. vek), koju će objaviti "Galimar".

Predavanje je održano u Amfiteatru Narodne biblioteke Srbije, ulaz je bio slobodan, a za posetioce je bio obezbeđen simultani prevod.

Francuski pisac i filozof egzistencijalista Žan Pol Sartr rođen je 1905. godine u Parizu. Od ranog detinjstva interesovao se za književnost, a prvi delo mu je objavljeno 1923. godine.

Autor je velikog broja romana, novela, pozorišnih komada, eseja, filozofskih traktata, a među najpoznatijima su: "Mučnina", "Biće i ništavilo", "Iza zatvorenih vrata", "Prljave ruke", itd.

Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1964. godine. Umro je 1980. godine.


Copyright © 1996-2016 "NOVINE Toronto"

Zadnja promena izvrsena: 19 Apr 2012