|
Oglasavanje Marketing
|
Broj 1096, 23. mart 2007.
| Zagorec - tajna torbe sa draguljima |
| |
Bivšeg zamenika hrvatskog ministra odbrane i penzionisanog generala Vladimira
Zagorca, osumnjičenog za zloupotrebu položaja, prošle nedelje je u Beču
uhapsila austrijska policija na osnovu poternice koju je raspisao zagrebački
ured Interpola.
Poternica je raspisana 10. marta nakon što se Zagorec nije odazvao pozivu za
istražnu raspravu na kojoj je trebalo da objasni svoju ulogu u nestanku
dragulja vrednih pet miliona američkih dolara iz sefa Ministarstva obrane.
 Zagorca,
koji od sredine 90-ih godina ima čin generala iako u životu nijedan dan nije
proveo na ratištu, hrvatsko pravosuđe sumnjiči da je, odlazeći s funkcije
pomoćnika ministra obrane 2000. godine, iz sefa Ministarstva odneo torbu punu
dragulja.
Dragulje je 1993. godine Zagorcu predao nemački trgovac oružjem Jozef Rotičner
kao garanciju za iznos od pet miliona američkih dolara koje je Ministarstvo
obrane uplatilo na njegov račun na ime kupovine oružja, jer je Hrvatska u to
doba bila pod embargom.
Torba sa draguljima tada je misteriozno nestala i ni danas se ne zna gde je, a
ceo slučaj postao je zanimljiv kada je kontroverzni hrvatski biznismen, usko
povezan sa kriminalnim miljeom, Hrvoje Petrač, nakon hapšenja u Grčkoj i
izručenja Hrvatskoj početkom prošle godine, spornu torbu spomenuo u istražnom
postupku.
Osim priče o torbi sa draguljima, tada je ponovno aktualizovan još uvek
nerešen problem više tajnih računa, koje su početkom 90-ih godina u
inostranstvu otvarali pojedini uticajni političari i sumnjivi biznismeni pod
patronatom tadašnje hrvatske vlasti i uz znanje bivšeg predsednika Franje
Tuđmana.
Na te su račune, pokazalo se kasnije, iz raznih izvora, a delom i iz donacija
prikupljenih u dijaspori, uplaćivani veliki novčani iznosi za koje se nikada
nije precizno utvrdilo ko s njima ima pravo da raspolaže i u koje su svrhe
utrošeni.
Nakon smrti Tuđmana, ali i bivšeg ministra obrane Gojka Šuška, tim se računima
izgubio svaki trag, a deo medija tada je upozoravao kako je većina tog novca,
obzirom da je s tim računima raspolagalo svega nekoliko osoba, završila u
privatnim džepovima.
Iako je predsednik Stjepan Mesić, pa i nekolicina najviših političara,
apelovao na pravosudne organe da pokrenu istragu i utvrde šta je s tim
računima i gde je novac koji je na njih bio uplaćen, hrvatska vlast nikada
nije pokazala stvarnu političku volju da reši to pitanje.
Sam Mesić je, povodom hapšenja generala Zagorca, izjavio da ga mnogo više od
toga zanima ko je raspolagao novcem na tajnim računima u inostranstvu i kako
su završili ti transferi.
"Mene ne zanima ovaj konkretan slučaj, mene zanima da vidimo zašto su novci
išli napolje, ko je njima raspolagao i kako su ti transferi na kraju završili.
Pojedinac me ovde ne interesuje jer je pljačka bila u sistemu. Dakle, to je
pljačka uz prisustvo vlasti", rekao je Mesić.
On je dodao da bi se ta priča sada konačno morala okončati jer je "Hrvatska
danas pravna država".
Aludirajući na činjenicu da su i nakon formalnog osamostaljenja Hrvatske tajni
računi otvarani u inostranstvu a ne u domovini, te da su ih otvarali oni koji
su tada bili "poplaveli od hrvatstva i tukli se u hrvatske grudi", Mesić je
indirektno potvrdio da su Zagorec i njemu slične osobe u to vreme obavljali
ilegalne poslove i sumnjive novčane transakcije pod patronatom i uz odobrenje
najvišeg političkog vrha.
Zagrec je u hrvatskim poslovnim krugovima do sada bio poznat i kao vrlo
uspešan biznismen, iako nije jasno kako je na radnom mestu geodete na kojem je
radio početkom 90-ih godina, za samo 15-ak godina stekao golemo bogatstvo i
otvorio brojne međunarodne investicione kompanije.
Državno tužilaštvo nedavno je krenulo u kontrolu njegovih prihoda i poslovanja,
jer se osnovano sumnja da se u svojim poslovima sporni general služio i vrlo
sumnjivim transakcijama. Prema nezvaničnim informacijama koje su nedavno
objavljivali neki hrvatski mediji, investicije kompanija s kojima je Zagorec
direktno povezan prelaze 70 miliona evra. |
| |
Sandra Carić-Hercog
Zagreb |
|
| |
| Oduzeto 367 državljanstava BiH |
| |
Državna komisija za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana u BiH
donela je odluku o oduzimanju 367 državljanstava osobama afro-azijskog porekla
koje su taj status stekle u periodu između 6. aprila 1992. i 1. januara 2006.
godine.
Kako piše sarajevsko "Oslobođenje", imena osoba koje su državljanstvo BiH
stekle na nezakonit način, kao i imena zvaničnika BiH koji su potpisali
nezakonita rešenja, u izveštaju su zaštićena "pečatom državne tajne".
 Komisija
za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana BiH zaključila je da je
od 6. aprila 1992. do 1. januara 2006. godine u državljanstvo BiH primljeno
ukupno oko 16.000 osoba, od kojih 1.500 osoba kojima je zemlja porekla izvan
područja bivše SFRJ.
"Oslobođenje" navodi da MUP Kantona Sarajevo nikada nije dostavio Komisiji
podatke o prijavi i ođavi prebivališta za osobe koje su predmet revizije, a
nalaze se na njegovom području, iako im je taj zahtev upućen još u martu
prošle godine.
Za ukupno 367 osoba kojima je oduzeto državljanstvo, utvrđeno je da su u
većini slučajeva do državljanstva došli, a da nisu imali nikakve stvarne veze
sa BiH, prijavljeno prebivalište u BiH, niti su podneli zahtev za izdavanje
lične karte BiH.
Državljanstvo je još oduzeto osobama koje su do njega došle prevarom, lažnim
informacijama ili skrivanjem bilo kakve relevantne činjenice.
Komisija je utvrdila i da su pojedine ambasade BiH i konzularna predstavništva
dodeljivala državljanstva osobama bez potrebne kompletne dokumentacije.
Manjkavosti u radu pronađene su i u Ministarstvu civilnih poslova BiH, gde je
utvrđeno da se ne vodi uredna evidencija o preuzetim predmetima, a nije poznat
ni tačan broj predmeta koji se nalaze u arhivi tog ministarstva.
Najviše rešenja za oduzimanje bosanskog državljanstva, čak 72, Komisija je
donela u slučaju revizije građana Turske.
Oduzeto je i državljanstvo BiH od 31 građanina Egipta, 30 Alžira, 27 Tunisa,
23 Sudana, 21 Sirije, 20 Rusije, 14 Jordana, 11 Ukrajine, kao i po 10 Iraka i
Saudijske Arabije.
Među oduzetim državljanstvima BiH koje su posedovali, bio je i po jedan
građanin Severne Koreje, Etiopije, Indije, Malija, Moldavije. |
| |
| |
|
| |
| Diplomati BiH određen pritvor |
| |
Diplomati Predragu Domazetoviću sa Pala određen je jednomesečni pritvor zbog
sumnje da je učestvovao u organizovanju kriminalne grupe koja je isplanirala
ubistvo vlasnika diskoteke sa Pala, saopšteno je iz suda za suzbijanje
organizovanog kriminala u Banjaluci.
On je uhapšen u ponedeljak po nalogu Specijalnog tužilaštva Republike Srpske
zbog osnovane sumnje da je sa više osoba organizovao kriminalnu grupu radi
ubistva Srđana Đurića 7. februara na Palama.
Domazetović je zaposlen u Konzulatu BiH u Berlinu, a u Ministarstvu inostranih
poslova BiH radi od 1999. godine.
Ranije je zbog ubistva Đurića, koji je bio vlasnik diskoteke na Palama,
uhapšen Slobodan Janković. |
| |
| |
|
| |
|
Oglasavanje Marketing
|
