SRPSKI POSLOVNI IMENIK 2008
NA SVIM NASIM MESTIMA
 

 
KANADA

Oglasavanje Marketing

OPLENAC
Dubravka_Mandic
SAMA_Erindale_Park
Bonimi
Marko_Dajic
RADNJA_NIFA_DANIJELA
KIKS BOX
California Pub and Grill
SLAVISA_GARACA
MERKATOR
ZLATAR
Prodavnica_DELICATESEN
MODULAR
Dusan Dragojevic - Takse
ZABAVISTE - SUNSHINE KIDS
VIK DEJANOVIC
VIDOVITA - HANA_VERA
Oplenac_Hall
ADVOKAT_KARAPANCEV
Advokat Dejan Ristic
Imigracija - Advokat Zoran Kostic
Toronto_Travel
Ljiljana-Zdravkovi
sweethome4yu
ZUBARI NIS

    Broj 1111, 13. jul 2007.

Ounlej sa televizije u Kvins Park
 
Ontario je dobio novog zamenika guvernera, Dejvida Ounleja, koji će biti prva osoba sa hendikepom na toj funkciji.

Posle aktuelnog Džejmsa Bartlmena, prvog predstavnika starosedelačkih naroda na toj funkciji, koji odlazi sa dužnosti poslednjeg dana jula, na to mesto je naimenovan Ounlej, koji stupa na dužnost tokom produženog vikenda za Dan Simkou.

Dejvid Ounlej, 58, poznato je lice sa TV ekrana još iz osamdesetih godina prošlog veka. Karijeru je započeo čitajući vremensku prognozu, da bi se potom bavio obrazovanjem, naukom i tehnologijom, a zatim postao i jedan od domaćina CP24 i nedeljne Home Page.

Kao dete je oboleo od paralize koja je ostavila posledice po njegovo kretanje, ali ga to nikada nije sprečilo da uvek stigne do onoga što je naumio. Završio je studije političkih nauka na Univerzitetu u Torontu, a zaljubljenik je u nauku i vasionu.

Autor je knjige Šatl: Potresna priča o nesreći u kosmosu, objavljene 1981. godine. Bavio se brojnim dobrovoljnim društvenim aktivnostima i zalagao za ista prava i mogućnosti za sve, za šta je dobio brojna priznanja za rad, između ostalog i onog koje nosi ime Terija Foksa.

Ima ženu i tri sina, čija podrška je neophodan uslov za prihvatanje dužnosti i stalni motiv za dalji uspešan rad.

Ounlej namerava da se kao zamenik guvernera pozabavi pitanjima koja on smatra važnim. Pre svega, želi da Ontario, u kome su ljudi i inače ljubazni i dobronamerni, postane još dostupnije i bezbednije mesto kako za osobe sa hendikepom i starija lica, tako i sve ostale njegove stanovnike. Odgovarajući na pitanje kako će ući u službene prostorije u Kvins Parku, koji je teško dostupan za osobe kao što je on i u koji sada može da se uđe samo kroz sporedne prostorije ili kroz kafeteriju i potom liftove, koji su često u kvaru, Ounlej je rekao da je već napravio planove.

Premijer Stiven Harper je istakao da veruje da će Ounlej i na ovoj veoma važnoj funkciji koju preuzima nastaviti da pokazuje svoju svestranost, svoje ljudske kvalitete, kao i lojalnost prema provinciji i državi, po kojima se i do sada isticao.

Bartlmen je oduševljen što je novi zamenik guvernera osoba sa tako izraženim borilačkim duhom i voljom da pomogne drugima.

Ounleju su na naimenovanju čestitali ontarijski premijer dalton Mekgvinti i lider konzervativaca Džon Tori.

Zamenik guvernera ima nekoliko osnovnih dužnosti. On zastupa britansku kraljicu u provinciji, potpisuje donete zakone, drži govore, dočekuje zvaničnike, predstavlja vladu i obavlja društvene funkcije. Pored toga, zamenik guvernera zakazuje i prekida sednice parlamenta, predstavlja planove vlade u Krunskom govoru, raspušta parlament i samim tim raspisuje izbore, postavlja premijera vlade na osnovu većinskog sastava parlamenta, ozvaničuje vladin kabinet svečanim obavezivanjem ministara, potvrđuje odluke vlade i slično.
 
   
 
U znaku Roj Hargruv kvinteta
 
Tokom 10 dana trajanja festivala, na više koncertnih prostora širom Toronta nastupilo preko 60 vrhunskih svetskih sving džez sastava. Na glavnoj koncertnoj bini Natan Filips trga nastupili su:

Peter Boyd, Manteca, Kellylee Evans, Chris Botti, Michel Donato Trio, Jean-Luc Ponty, Michael Kaeshammer, Holly Cole, Hiromi's Sincbloom, Trio Beyond, Medeski, Scofield, Martin Medeski Wood (desno), United Trombone Summit, Roy Hargrove Quintet, Delafeayo Marsalis, Joshua Redman, Jackie Greene, The Derek Trucks Band, Rebirth Brash Band i Mavis Staples.

Pored koncertnih programa, organizovane su i brojne prateće manifestacije: izložbe fotografija i slika, promocije knjiga i diskografskih izdanja.

Roy Hargrove Quintet definitvno zaslužuje sve pohvale za ovogodišnji nastup na džez festivalu. Sa svojih 36 godina Roj je lansirao sebe u grupu najpoznatijih džez trubača današnjice koristeći sve muzičke pravce kao izazov i bazu za svoju boju zvuka i muzički stil.

Tokom svog rada za izdavačku kuću Verve Roj snimio je album sa grupom najvećih džez saksofonista " With the Tenors of Our Time " i album sa gudačkom sekcijom na kojem izvodi poznate džez standarde " Moment to Moment "

2003 godine predstavlja svoj hip hop/ džez Kolektiv "The RH Factor" i odličan CD " Hard Groove " posle koga je usledio i "Strength". Roj osvaja i Gremi nagradu 1997 sa Kubanskim bendom Crisol u kome svira i legenda klavira Jesus "Ćućo" Valdes i čudo od bubnjara Horatio " El Negro " Hernandez kao najbolji džez latin bend za album Habana.

2002 zajdeno sa Herbi Henkokom i Majkl Brekerom Roj osvaja drugu gremi nagradu za najbolji džez instrumental album "Directions in Music"

Roj smatra da današnjoj publici i fanovima džeza treba ponuditi nešto novo kao midž hip hop-a i džeza sa sving ritmom koji pomera ljude s'mesta.

Nastupom u Torontu Roj je to i dokazao sa svojim kvintetom i neverovatno energicnim bubnjarem, klaviristom, saksofonistom i kontra basistom.

Publika je reagovala burnim aplauzom posle svake pesme što je podstaklo Roja na hip hop koreografije koje je izvodio tokom sviranja praveći atmosferu još lepšom i smešnijom.

Pored Roja na glavnoj bini blistali su i Trio Beyond sa današnjim ikonama džeza

Džon Skofildom gitara, Leri Goldingsom Hemond i Džek Dezonetom bubanj. Ova tri muzičara poznata su po saradnji sa svim top džez muzičarima sveta: Miles Davis, Robben Ford, Maceo Parker itd. Ovaj koncert otvorila je grupa Hiromi's Sonic Bloom zagrejavši publiku sa svojim energijom i novim zvukom mlade Japanke Hiromi (na slici desno) demonstrirajući neverovatnu tehniku i gruv na klaviru. Čuveni gitarista grupe Screaming Headlesh Torsos David Fiuczynski pratio je ovu pijanistkinju sa svojom "double neck" gitarom dodajući ekstra začin svojim čuvenim gitarskim efektima.

Možemo ga i dalje zvati Toronto džez festival centra grada ali većina stanovnika istočnog i zapadnog dela grada nisu morali da dolaze u centar da bi čuli dobru muziku.

Nekoliko bina poput Tuborg stage na Danfort i Logan raskrsnici bile su posećene velikim brojem fanova ove muzike. Mesta i klubovi poput Njhistler's, Ten Feet Tall, Black Snjan Tavern, Lolita's Lust, Chinshilla Lounge su uglavnom imala džez Di Džeja tokom 10 dana ovog festivala.

Kao i svake godine ostaje obećanje da će se održati Beathes International Jazz Festival koji će trajati od 20 do 29 jula.
 
Damir Demirović – Duff  
 
Finci odmaraju, naš kontinent radi
 
Godišnji odmor željno iščekujemo čitave godine, a onda nam se čini da proleti. Opustimo se tek dan pred povratak na posao i poželimo makar još par dana bez obaveza. I, nekako prečesto, čini nam se da su drugi bolje prošli, da su bolje iskoristili vreme ili da su dobili više odmora.

Sve u svemu, nikad zadovoljni.

Istina, to o dužim odmorima nije baš privid, makar ne kad se pogleda kako prolaze u drugim zemljama u svetu.

Dve organizacije, Centar za ekonomska i politička istraživanja (CEPI) iz Vašingtona, SAD, i Merser Human Risors Konsalting, ustanovile su da Finci najduže uživaju u odmoru. Kod njih svaki zaposleni, posle prve godine rada, dobija 30 dana godišnjeg odmora, plus 14 dana plaćenih prazničnih dana.

Na drugom mestu se nalazi Francuska, koja sa 30 dana odmora i 10 prazničnih dana, zaostaje za Finskom za četiri dana.

Ni u jednoj evropskoj zemlji, ali ni u Australiji i Novom Zelandu, plaćeni odmor nije kraći od dvadeset dana.

Najlošije prolaze zaposleni u SAD, koja je jedina od zemalja OECD-a gde poslodavci nisu u obavezi da obezbede plaćeni odmor i gde, obično, velike kompanije odobravaju 15 radnih dana i 10 plaćenih prazničnih dana zaposlenima sa punim radnim vremenom i desetogodišnjim stažom.

U Kanadi je malo drugačija priča. Ona se, zajedno sa Japanom, nalazi gotovo u samom dnu CEPI-jevog spiska od 21 najbogatije zemlje, sa zakonskim minimumom od 10 radnih dana.

Odmori se razlikuju po provincijama, pošto je dužina njihovog trajanja određena provincijskim propisima i praznicima. Samo u Saskačuanu, na primer, zaposleni dobijaju 15 dana odmora, a plaćeni praznični dani idu od pet dana na Ostrvu princa Edvarda, Novoj Skotiji i Njufaundlendu i Labradoru, do 10 u Severozapadnim teritorijama.

U Ontariju se praznuje osam praznika, uz avgustovski građanski praznik, koji zaposleni nisu u obavezi da ispoštuju.

Po Merserovoj studiji iz maja ove godine, nešto preko trećine Kanađani smatra da su uskraćeni za godišnji odmor, ali i pored toga što ima razloga za nezadovoljstvo zbog kratkog odmora, čak jedna petina zaposlenih ne iskoristi svoj odmor u potpunosti. Mnogi, poput Amerikanaca, izdele odmor na nekoliko delova, a neretko ostaju sve vreme u vezi sa kancelarijom.
 
   
 
Umro Edvin Mirviš
 
Edvin Mirviš, poznat kao 'Pošteni Ed' (Honest Ed) umro je juče ujutro u bolnici St. Majkl. Postao je poznat po diskontnoj radnji u ulici Blur, koja je aktuelna danas, posle skoro 60 godina od osnivanja, ali će svakako ostati upamćen kao čovek koji stvorio najuspešniju pozorišnu imperiju (The Royal Aledžandra Theatre, The Princess of Njales Theatre, The Canon Theatre …)u kanadskoj istoriji, a u srcima žitelja Toronta kao dobročinitelj koji je svakog Božića poklanjao na stotine đurki siromašnima.
 
   
 
Za sve je potreban trening
 
Statističari su dokazali da se ne može smatrati da se pismenost stekne jednom u životu i da se nikada ne zaboravlja, kao što je slučaj sa plivanjem ili vožnjom bicikle. Naprotiv, sa godinama svim Kanađanima, ali posebno onima iz siromašnijih slojeva, gube se veštine vezane za pismenost.

Silazna putanja počinje u 25. godini, oko 40. godine dostiže vrhunac, a potom dodatno opada oko 55. godine. Tokom života, prosečan Kanađanin će izgubiti sposobnosti vezane za pismenost otprilike u nivou koji se stiče u jednom razredu školovanja.

Kod višeg nivoa obrazovanja ove sposobnosti slabije opadaju, ali je takođe primećeno da zaposleni postižu bolje rezultate nego osobe koje ne rade. To navodi na zaključak da čitanje na poslu pomaže, ali stručnjaci naglašavaju da se ne može ni porediti sa pozitivnim efektima raznolike literature koju čitamo u slobodno vreme.

Podaci koje su statističari prikupili tokom međunarodnih istraživanja obavljenih 1994. i 2003. godine. U izveštaju je akcenat stavljen na osobe rođene u Kanadi, ali je iz drugih istraživanja poznato da imigranti izmaju veće poteškoće sa pismenošću.

Istraživanje je pokazalo da dve petine Kanađana između 16 i 65 godina starosti ima problema sa čitanjem, dok kod onih starijih od 66 godina taj postotak je oko 55 odsto. Ispod nacionalnog proseka su žitelji Njufaundlenda i Labradora, Nju Brunsvika i Nanavuta, dok su Jukon, Britanska Kolumbija, Alberta i Saskačuan iznad proseka.

U svetskim okvirima, Kanada se nalazi negde oko sredine, iza zemalja kao što su Norveška i Bermude, a ispred Švajcarske, SAD-a i Italije.

Margaret Iton, predsednik Kanadske fondacije za pismenost ABC, ističe da je na individualnom nivou pismenost povezana sa životnim standardom, angažovanjem u društvenoj sredini, zdravstvom i zaštitom na radu, i da podaci govore da su manje pismene osobe sklonije nesrećama i bolestima.
 
   
 
Mladi bez cigarete
 
Nedavno ispitivanje stručnjaka iz Statističke službe daje nadu da će omladina biti zdravija. Za samo godinu dana, procenat mladih između 15 i 19 godina koji puše smanjio se sa 18, na 15.

U prethodne dve godine nije bilo nikakvih promena, a 1999. godine je u toj starosnoj grupi bilo čak 28 odsto pušača.

Devojke su zaslužnije za ovaj pozitivan trend. Kod njih je procenat pušača smanjen sa 19 na 14 odsto, dok je kod mladića smanjen za dva poena, i iznosi 16 odsto.
 
   
 
Baka strah i trepet za medvede
 
Neustrašiva, vremešna Sesilija Smit, 87, iz Hokiz Beja, Njufaundlend i Labrador, ponovo je ubila medveda.

Za nju se čulo prošlog meseca kada je iz svoje lovačke puške ubila medveda teškog 200 kilograma, koji je došao do njene kolibe.

Ove nedelje priča je malo drugačija.

Ona je bila u svojoj bašti i postavljala nova vrata, kada je podigla pogled i videla da je medved upao u klopku koju je ona postavila.

Po njenim rečima, medved je bio manje od deset metara udaljen od nje. Odmah je potrčala u kuću, uzela pušku i ustrelila životinju.

Ovaj medved je bio za oko 50 kilograma lakši od prethodnog.

Baka Smit naglašava da su medvedi ozbiljna pretnja za sve žitelje te oblasti.

Ona, takođe, priznaje da je već u godinama i nije sigurna koliko će još moći da lovi, ali će joj za ovu jesen definitivno i dalje trebati dozvola za lov.
 
   
 

Oglasavanje Marketing

Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Fancy_Kafana
PETAR I MIRA RALEVIC
DISK ZDRAVLJE
Dragana Jovanovic
Korica Trans
Srecko Lucky Milidrag
COLUMBUS
Milan Tomasevic Advokat
TINO_BRELAK
ZLATA BIJELIC
SRPSKA TV
THREE BROTHERS
KURKIC MICA

Obradovich Law
DVC_ALUMINIM_VEDRAN_CVITANOVIC
HOROSKOP - HOROSKOPE


| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2008 "NOVINE Toronto"