1512. -
|
Turski sultan Bajazit II abdicirao je u korist sina Selima I.
|
1682. -
|
Umro je panski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo(Murillo), jedan od najznačajnijih predstavnika visokog baroka u slikarstvu.
|
1807. -
|
U selu Voganj kod Rume počela je Ticanova buna u kojoj jeučestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela rumskog i iločkog vlastelinstva. Austrijska vojska je za 10 dana uguila pobunu, a vođa Teodor Avramović Tican uhvaćen je i krajem godine streljan.
|
1897. -
|
U Beču je umro čuveni nemački kompozitor i pijanista Johanes Brams, autor brojnih simfonija, klavirskih koncerata, horskih i solo pesama. Svetsku slavu donelo mu je delo "Nemački rekvijem" napisano 1868. godine. Rodio se u Hamburgu, 7. maja 1833. u porodici muzičara.
|
1915. -
|
U Valjevu je umrla srpska slikarka Nadeda Petrović.Smatra se začetnikom modernog srpskog slikarstva, a njene slike "Resnik", Notr Dam", "Autoportret", "Bulonjska uma" svrstavaju se među najbolja dela u srpskoj likovnoj umetnosti.
|
1922. -
|
Josif Visarionovič Staljin izabran je za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije.
|
1922. -
|
Josif Visarionovič Staljin izabran je za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije.
|
1930. -
|
Ras Tafari je postao car Haile Selasije I (Selassie) odAbisinije (Etiopija).
|
1930. -
|
Rođen je nemački dravnik Helmut Kol (Kohl) kancelar Zapadne Nemačke od 1982. i prvi kancelar Nemačke posle ujedinjenja Zapadne i Istočne Nemačke 1990. Na tom poloaju je ostao 16 godina, do izbornog poraza 1998.
|
1936. -
|
Pogubljen je Bruno Hauptman (Hauptmann), otmičar i ubicasina američkog pilota Čarlsa Lindberga (Charles Linbergh), koji je prvi sam preleteo Atlantski okean. Ovaj događaj je bio povod da SAD donesu Zakon o otmici kojim je za kidnapovanje uvedena smrtna kazna.
|
1941. -
|
Mađarski premijer Pal Teleki izvrio je samoubistvo jedan dan nakon to je usvojen nemačko-mađarski plan za napad na Jugoslaviju. Teleki je bio član delegacije koja je 12. decembra 1940. u Beogradu potpisala Ugovor o večnom prijateljstvu i miru između Jugoslavije i Mađarske. Mađarska je zajedno s Nemačkom 6. aprila 1941. napala Jugoslaviju.
|
1948. -
|
Predsednik SAD Hari Truman (Harry) potpisao je Maralovplan ekonomske pomoći posleratnoj Evropi.
|
1948. -
|
Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove" u reijiBojana Stupice, otvoreno je Jugoslovensko dramsko pozorite u Beogradu. Dramski ansambl je u početku imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umetnički rukovodilac Bojan Stupica.
|
1975. -
|
Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao je svetski prvakuahu, poto je dotadanji prvak američki velemajstor Bobi Fier (Bobby Fisćer) odbio da brani titulu.
|
1979. -
|
U Pakistanu je pogubljen bivi predsednik vlade Zulfikar Ali Buto (Bhutto), koji je zbačen sa vlasti vojnim udarom 1977.
|
1991. -
|
Savet bezbednosti UN je izglasao rezoluciju o prekiduvatre u Zalivskom ratu, naloio razmetanje mirovnih snaga u regionu i zatraio od Iraka da uniti oruje za masovno razaranje.
|
1991. -
|
U vajcarskoj je umro engleski pisac Grejem Grin (Graham Greene) - "Treći čovek", "Sutina stvari", "Ministarstvo straha", "Moć i slava", "Kraj ljubavi", "Na čovek u Havani".
|
1992. -
|
Komunistički lider i predsednik Albanije Ramiz Alijapodneo je ostavku dve nedelje nakon parlamentarnih izbora, na kojima su komunisti izgubili većinu u skuptini.
|
1995. -
|
Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom ena i dece, masakrirano je u jednom selu na severoistoku Burundija.
|
1997. -
|
U avionskoj nesreći kod dubrovačkog aerodroma Čilipi poginuli su ministar trgovine SAD Ronald Braun (Brown), svi putnici (29), uglavnom članovi njegove pratnje i članovi posade (est).
|
1999. -
|
Avioni NATO bombardovali su centar Beograda, prvi put odpočetka vazdunih napada na SR Jugoslaviju 24. marta. Pogođene su zgrade republičkog i saveznog ministarstva unutranjih poslova. U Novom Sadu sruen je drugi most na Dunavu.
|
2000. -
|
Pripadnici Sfora uhapsili su na Palama jednog od ratnihlidera i visokog funkcionera bosanskih Srba Momčila Krajinika i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.
|
2003. -
|
U Strazburu je dravna zajednica Srbija i Crna Gora primljena u Savet Evrope, kao 45-ta zemlja članica te najstarije panevropske organizacije.
|