1502. -
|
panski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo)isplovio je iz panske luke Kadiz na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet. Kolumbo je umro 1506. u paniji uveren da je na svojim putovanjima stigao u Aziju.
|
1788. -
|
Britanski parlament je ukinuo trgovinu robljem.
|
1800. -
|
Rođen je Don Braun (John Brown), borac za ukidanje ropstva u SAD. Izvrio je čuveni napad na arsenal u Harpers Feriju 1859, zbog čega je optuen za izdaju i pobunu robova i osuđen na smrt veanjem. Njegovo pogubljenje 2. decembra 1859. dovelo je do zaotravanja borbe između abolicionista i robovlasnika.
|
1805. -
|
Umro je jedan od najvećih nemačkih i svetskih pesnika Fridrih iler (Friedrich Shiller). Veliku slavu stekao je dramama "Razbojnici", "Don Karlos" i "Vilhelm Tel", koje su i danas na repertoarima svetskih pozorita.
|
1850. -
|
Umro je francuski hemičar ozef Gejlisak (Joseph Gay-Lusssac), koji je utvrdio da se pritisak gasa povećava u zavisnosti od temperature.
|
1860. -
|
Rođen je kotski pisac Dejms Metju Beri (James Matthew Barrie), autor knjige o Petru Panu.
|
1877. -
|
Rumunija je proglasila nezavisnost, mesec dana nakon toje sklopila savez sa Rusijom protiv Otomanskog carstva.
|
1901. -
|
U Melburnu je otvoren prvi parlament Australije.
|
1911. -
|
Grupa oficira, učesnika u dvorskom prevratu i ubistvukralja Aleksandra Obrenovića 1903, osnovala je u Beogradu tajnu organizaciju "Ujedinjenje ili smrt" ("Crna ruka").
|
1926. -
|
Amerikanci Ričard Berd (Richard Byrd) i Flojd Benet (Floyd Bennett) prvi su preleteli avionom Severni pol.
|
1927. -
|
Kanbera je postala glavni grad Australije umesto Melburna.
|
1931. -
|
Umro je američki fizičar Albert Majkelson (Michelson),koji je pomoću rotirajućeg ogledala odredio tačnu brzinu svetlosti. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1907.
|
1936. -
|
Italija je zvanično okupirala Abisiniju (Etiopija) iitalijanskog kralja Vitorija Emanuela III (Vittorio Emanuele) proglasila abisinskim carem.
|
1945. -
|
Nemački feldmaral Vilhelm Kajtel (Wilhelm Keitel)potpisao je u Berlinu zavrni dokument o okončanju Drugog svetskog rata. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maral Georgij ukov i britanski general Artur Teder. Dokument o bezuslovnoj predaji Nemačke potpisan je 7. maja u Remsu.
|
1946. -
|
Kralj Vitorio Emanuele III je abdicirao, a Italija jepostala republika.
|
1948. -
|
Komunistička partija Jugoslavije odbacila je optube sovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Usledila je Rezolucija Informbiroa i viegodinji politički i ekonomski pritisak tadanjeg sovjetskog bloka na Jugoslaviju.
|
1950. -
|
Ministar inostranih poslova Francuske Rober uman (Robert Shuman) uputio je poziv za pomirenje Francuske i Nemačke i predloio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, prethodnice Evropske unije. umanov plan je 1951. godine potpisalo est zemalja. Ovaj datum obeleava se kao Dan evropskih integracija.
|
1952. -
|
irom Jugoslavije odrani su masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona "A" Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.
|
1960. -
|
SAD su postale prva zemlja u kojoj su legalizovane piluleza sprečavanje začeća.
|
1976. -
|
Ulrike Majnhof (Meinhof), vođa zapadno nemačke terorističke grupe "Bader-Majnhof", obesila se u zatvorskoj ćeliji.
|
1978. -
|
U parkiranom automobilu u centru Rima pronađeno je telo biveg italijanskog premijera Alda Mora, kojeg su teroristi "Crvenih brigada" oteli 54 dana ranije.
|
1986. -
|
Umro je nepalski planinar Tenzing Norgaj (Norgay), koji jes Novozelanđaninom Edmundom Hilarijem (Hillary) u maju 1953. prvi osvojio "krov sveta" Maunt Everest.
|
1993. -
|
Počeli su sukobi Hrvata i Muslimana u Mostaru koji sudoveli do podele grada na muslimanski i hrvatski deo. Muslimani i Hrvati su do tada bili saveznici u borbama protiv Srba u bosanskom ratu (1992-95).
|
1995. -
|
Na kraju trodnevne proslave 50-godinjice zavretka Drugog svetskog rata u Evropi i Dana pobede, svetski lideri pozvali su na globalno pomirenje. Centralne proslave odrane su u Parizu i Moskvi.
|
1996. -
|
Joveri Museveni (Yoweri) pobedio je na prvim predsedničkimizborima organizovanim u Ugandi posle 16 godina.
|
2001. -
|
Predsedniku SR Jugoslavije Vojislavu Kotunici u Njujorkuje uručena nagrada Instituta Istok-Zapad za svetskog dravnika godine.
|
2001. -
|
U haosu koji je na stadionu u Akri (Gana) nastao kada jepolicija bacila suzavac na razjarene navijače, 126 ljudi izgubilo je ivot.
|
2002. -
|
U eksploziji nagazne mine tokom proslave Dana pobede, ujunoj ruskoj republici Dagestanu u gradu Kaspijsk, poginulo je 42, a povređeno je 150 osoba.
|
2004. -
|
Čečenski predsednik Ahmad Kadirov i jo 24 osobe poginuli su u eksploziji bombe na stadionu u Groznom, glavnom gradu Čečenije, tokom proslave Dana pobede.
|