Mali oglasi ClassifiedsInfo kalendar- Calendar InfoPoslovni imenik - Business Directory

  | NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |
  
  
Novine Toronto

 
 


Google
     
 PSIHOLOG VAM ODGOVARA     
 

 

Dijagnoza - zaljubljenost


Pitanje

Draga Divna

Molim Evo pokušaću "ukratko" da objasnim svoj problem jer mi se zaista čini da mi treba savet psihologa. Najpre imam odvratnu naviku da preterano razmišljam o svemu. Kada me jedna stvar optereti ne mogu da se skoncentrišem ni na šta drugo. Trenutno me muči jedan M. Upoznali smo se nedavno na studijama. Do sada nisam imala teškoća u ljubavi. Prilično sam škrta na emocijama, uđem u neku priču i kada je ta osoba na vrhuncu emocija, meni više nije interesantno i povučem se. Taj M. ume sa mnom. Viđali smo se danima za redom, i ja sam shvatila da je on psihički dosta jači od mene i da bih lako mogla da se zaljubim. Ušli smo u priču ali ja sam ubrzo skontala da mi sve to puno znači i iz straha da bih mogla biti povređena rešila sam da se malo distanciram. Nakon toga smo se više puta sreli "slučajno", ponašali se drugarski iako je hemija još uvek prisutna.

Problem je što ja ne znam kako da se postavim. U jednom trenutku sam sigurna da mu je mnogo stalo do mene, više puta je rekao da ne želi da me izgubi jer sam drugačija od drugih devojaka. Ja se bojim da sam se zaista zaljubila jer konstantno mislim na njega i to me nervira. Pitam se da li i on misli bar upola kao ja. To je valjda zaljubljenost, ne znam ni sama.Ako imate kakvo logično objašnjenje za moje probleme, savete ili bilo šta drugo, bilo bi mi od velike pomoći. Ja se zaista osećam loše, samu sebe bacam u depresiju jer ne vidim kako da se rešim tog napornog osećanja.


Odgovor

Draga citateljko,

Kada je neko zaljubljen on stalno misli na osobu u koju je zaljubljen. Znači što se tog dela tiče vaše ponašanje i osećanja su potpuno normalni. Ljudi obično vole stanje zaljubljenosti i sa čežnjom se kasnije sećaju vremena kada su bili na sedmom nebu, kolena im klecala, misli se mutile pri susretu sa njihovim M. Međutim, za vas to predstavlja problem jer se izgleda plašite da ćete biti povređeni te se radije distancirate. Pretpostavljam da se plašite da M. neće uzvratiti na isti način te da ćete se osećati obmanuto, prevareno, glupo, poniženo. Niko vam ne može garantovati da će to biti ljubav za ceo život, ali ako provedete nekoliko meseci ili nekoliko godina u srećnom druženju sa M. onda ste obogatili i svoj i njegov život. Ljudi se zaljubljuju i sazrevanjem menjaju potrebe te menjaju i interesovanja za ljude. U pubertetskim godinama može da bude dovoljno što neko ima plave oči pa da se osoba zaljubi, kasnije su zajednička interesovanja ta koja privlače a još kasnije druge vrednosti kao što je odgovoran odnos prema životu, karakter, radna sposobnost itd. To ujedno znači da to što vas privlači kod M. može postati manje važno kroz nekoliko godina, a to važi i za njega, mogu se i njegovi kriterijumi promeniti, što ne bi značilo da vas je prethodno obmanjivao.

Kažete da ste škrti na emocijama i da ste u prošlosti napuštali vezu kada bi osoba sa kojom ste se zabavljali bila na vrhuncu emocija. I kažete da niste imali teškoća u ljubavi, verovatno zato što niste bili zaljubljeni. Ako je šema koju opisujete, da napuštate vezu kada je osoba na vrhuncu emocija, onda verovatno imate strah od bliskosti, kao da za vas biti zaljubljen znači izgubiti sebe. Naprotiv, posmatrajte zaljubljivanje kao zajednički projekat obogaćivanja života a ne opasnost da će neko nekoga nadigrati.

Ljudi stiču stavove o životu i bezbednosti u bliskim odnosima pre svega u svojoj porodici, a zatim i kroz druge značajne interakcije sa ljudima. Vaša rezervisanost u odnosima i rekla bih nepredvidivost u ponašanju možda potiču od poruka da se ljudima ne može verovati, što ste mogli steći rano u životu, može biti rezultat teškoća adaptacije ili nešto sasvim lično što samo vi možete znati. Mislim da bi odlazak u psihološko savetovaliste na fakultetu ili negde drugde mogao da vam koristi jer biste kroz seriju razgovora mogli da steknete bolji uvid u pozadinu svoga straha i da ga prevaziđete. Takođe vaša osobina da «preterano razmišljate o nečemu» i «da ne možete ni na šta drugo da se skoncentrišete» može ukazivati na izvesnu opsesivnost, čemu bi takođe savetovanje ili psihoterapija mogli da pomognu. Vi zaslužujete da živite vedrijim životom, bez nepotrebnog opterećenja.
 

 


Copyright © 1996-2016 "NOVINE Toronto"

Promena izvrsena: 20 Apr 2012