Setnja po Torontu
UNICEF-OV GODISNJI IZVESTAJ I KANADA

Nedovoljno brige o najvaznijem periodu zivota


U godisnjem izvestaju UNICEF-a se istice da bi se prve tri godine zivota deteta trebale tretirati kao najveci prioritet vlada, a u stvari se poprilicno ignorisu. Oni kritikuju lidere vlada da zanemaruju "ljudske potencijale, kolektivno poverenje svojih naroda i nadu u buducnost dece" nedovoljnim finansiranjem zastite dece u najranijem dobu. Smatraju da nemaju sluha za investiranje u nesto sto se vraca sa garancijom, ukoliko se deci obezbedi dobra polazna osnova u zivotu.
Studija je potvrdila da je najkriticnija faza decijeg razvoja upravo do trece godine, kada se formiraju misaoni procesi i ponasanje.
Oni su citirali ontarijskog naucnika iz ove oblasti Frejzera Mastarda, koji zagovara mrezu predskolskih centara za ucenje sirom provincije.
Ontarijska komisija za unapredjenje obrazovanja je, prosle nedelje, zamerila vladi sto nije postupila po Mastardovima preporukama. Ontario je trazio 30 miliona za nove predskolske programe, ali polovina mora da se sakupi iz privatnih izvora. "Bez obzira na istrazivanja koja pokazuju nesumnjive prednosti, za sada je jos uvek postoje mesta za samo 10% dece u obdanistima sa dozvolom za rad", rekla je Don Voker, izvrsni direktor Kanadskog instituta za decije zdravlje. Ona je naglasila da, bez obzira sto Kanadjani uvidjaju vaznost pravilnog decijeg razvoja, to se jos uvek nije ugradilo u politiku do one granice do koje bi bilo pozeljno. 20% dece i dalje zivi u nepovoljnim ekonomskim uslovima.
Marta Frendli, koordinator Odeljenja za izvore i istrazivanja brige o deci Univerziteta u Torontu, je pomenula da neke inventivnije zemlje vec imaju programe za najraniji uzrast. Konstatovala je da su mnoge zemlje treceg sveta vise uradile nego Kanada, gde jedino Kvebek nudi prihvatljiv smestaj za svu decu u obdanistima u mestu. Jedan od razloga sto politicari oklevaju da ulazu u programe za najmladji uzrast je sto oni ne daju brze rezultate. "Potrebne su generacije da bi se videli efekti ulaganja u u zdravlje, obrazovanje i infrastrukturu. To je, nazalost, predugi period za mnoge lidere", kaze se u UNICEF-ovom izvestaju.
Generalna skupstina Ujedinjenih nacija ce iduceg septembra odrzati specijalnu sednicu posvecenu deci, na kojoj bi trebalo da se napravi novi program.


STATISTIKA ZA 1999. GODINU

Porezi najveci izdatak

Objavljeni su podaci Statistike Kanade o izdacima gradjana u prosloj godini.
Tokom 1999. godine, Kanadjani su morali da izdvoje 22% svog prihoda na porez na dohodak. Iznos je izjednacio rekord postignut 1996. godine. Ostali veliki izdaci su bili - 19% stan, 13% transport i 11% hrana.
Ali potrosilo se i jos 4% na licnu negu, kao sto je na primer manikir, suncanje u solarijumima i kozmeticke usluge, zatim 9% na kablovske i satelitske usluge, a 6% na odecu, i to uglavnom za pripadnice lepseg pola.
Gospodin Volter Robinson, izvrsni direktor Kanadske federacije poreskih obveznika, je dao svoj komentar na ovaj izvestaj, pre svega zbog visine izdataka na porez. On je naglasio da je izvestajem obuhvacen jedino porez na dohodak, dodajuci da je ukupan iznos poreza koje gradjani izdvajaju duplo veci. "Sve dok su porezi izdatak broj 1 za porodice, sve do tada ce oslobadjanje od poreza ostati najvazniji politicki prioritet za Kanadjene", rekao je on. "Ako diskusije o zagarantovanom dohotku ili nacionalni programi za deciju zastitu i lekove, ili slicne vizije propalih socijalista pocnu da dominiraju politikom, onda su dugorocnije poreske olaksice u opasnosti", izjavio je gospodin Robinson, reagujuci na neke najave premijera za uvodjenjem zagarantovanog dohotka kao mere borbe protiv siromastva.
Federalna agencija je prikazala da najsiromasniji sloj stanovnistva polovinu svog prihoda trosi na ishranu. Nasuprot njima, oni koji najvise zaradjuju daju 25% na hranu, a 30% na porez na dohodak.
Najsiromasnija petina domacinstava je prosle godine potrosila u proseku 17.750 dolara, dok je 20% najbogatijih u proseku potrosilo 53.470 dolara, sto je za 4% vise nego godinu dana ranije.


NIKAD ZADOVOLJNI KAPITALIZAM

Nedeljno 60 radnih sati 

Zakon o radu koji dozvoljava 60-to casovnu radnu nedelju, je dobio principijelnu saglasnost ontarijske vlade. Zakon je prosao prva dva kruga citanja i sad ide na komitet, ali se ocekuje da ce iduce nedelje jos jedanput doci na zakonodavno telo. Torijevska vlada namerava da ovaj postupak okonca iduce nedelje, do kraja skupstinskog zasedanja.
U protekle dve nedelje je bilo organizovano vise protestnih okupljanja protivnika novog zakona o radu, i cinjenice da je vlada, ovog puta, resila da ne konsultuje javnost pre stvaranja zakona. Vejn Samjuelson, predsednik ontarijske Federacije rada je pozvao velike sindikate na strajk po zakonu, u znak protesta protiv donosenja ovakvog akta koji ce ograniciti prava radnicima.
Po odredbama spornog zakona, recimo, neko ko radi jedne nedelje 20 sati, sledece 35, a po 60 trece i cetvrte nedelje, nece dobiti ni dolara zarade za prekovremeni rad. Dosadasnji propis je omogucavao, u ovakvom slucaju, placanje 32 sata prekovremenog rada.
Ipak, jos uvek se razmatra mogucnost da radnik moze da odbije produzene radne sate.
Zakon 147 produzava porodiljsko odsustvo na godinu dana, sa dosadasnjih 35 nedelja.


UMETNOST I KANDIDATURA ZA OLIMPIJADU I KONTRAVEZNA ISTINA

"Ako izgubimo, mi (ipak) dobijamo!"


Umetnici Toronta se apsolutno slazu sa izjavom bivseg gradonacelnika a sadasnjeg predsednika komiteta za ponudu grada za organizaciju Olimpijade 2008.godine, Dejvida Krombija, koji kaze: 'Ako izgubimo, mi (ipak) dobijamo!"
Oni stvarno dobijaju, ako je suditi po umetnickim i kulturnim komponentama ponude za kandidaturu grada. Dobijaju materijalnu podrsku koja ce rezultirati brojnim dogadjanjima u gradu, a i sire, i jedinstvena je ocena, da bi bilo dobro kada bi stalna politika bila bar priblizna sadasnjem blagonaklonom prilazu umetnicima.
Bil Alen, iz Ministarstva za stanovnistvo, kulturu i rekreaciju, je dao Komitetu sumu od 75.000 dolara za pomoc umetnickim i kulturnim strategijama i inicijativama do 15. jula, kada se donosi konacna odluka o gradu-domacinu. Sem toga, jos 100.000 dolara ce biti potroseno za "specijalne projekte i za povecanje svesti o vaznosti umetnosti u okviru olimpijske ponude", kako je obrazlozila Meri Lu Falis, potredsednik komiteta za umetnost i kulturu.
Neke od manifestacija koje ce se odrzati u narednih sedam meseci, su festival "Ocekujuci svet", od 23. maja do 23. juna, sa raznorodnim umetnickim dogadjanjima za predstavljanje ovdasnjih stvaralaca, program edukacije napravljen da prenese tradicionalne olimpijske vrednosti sa fokusom na anti-rasizam, namenjen kanadskoj omladini, stvaranje tima ambasadora koji ce predstaviti kulturnu komponentu ponude, i tako dalje.
U slucaju da Toronto bude izabran za domacina Olimpijskih igara 2008. godine, predvidja se odrzavanje cetiri godisnja festivala, posvecena raznim temama, i to:
- 2005. godine, "Otkrij glasove predaka: Praznik zemlje", posveceno kanadskoj tradiciji;
- 2006. godine, "Otkrij glasove globalnog sela: Festival prstenova", koji ce ilustrovati evoluciju Toronta kao multikulturne sredine i povezanost njegovih stanovnika sa kontinentima predstavljenim kroz olimpijske krugove;
- 2007. godine "Otkrij glasove mladih i novih: Festival fuzije", globalna proslava mladih, novih i evolutivnih ideja;
- 2008. godine, "Deli glasove sa svetom" ce slaviti sposobnost Igara da okupi svet.
Grad ce, isto tako, ugostiti po dva predstavnika svake zemljeucesnice Igara, u okviru tradicionalnog Olimpijskog medjunarodnog omladinskog kampa.


LIBERALI I TORIJEVCI ONTARIJA

Napadi preko veb-sajta

Opozicioni liberali u vladi Ontarija su se pozalili prosle nedelje da je na prvoj strani sajta Ministarstva za komunalne i socijalne sluzbe, kao i na sajtu Majka Harisa, ostro kritikovan ovdasnji lider liberala Dalton MkGvinti. On je optuzen da okrece ledja "onima kojima je potrebna pomoc", zbog suprotstavljanja obaveznom testiranju na drogu za primaoce socijalne pomoci.
Posto su navodi iz zalbe provereni, predsedavajuci Parlamenta, Geri Ker, je rekao da sajt nije povredio privilegije clanova, ali da je bio neprikladan. "Granica je predjena kada vlada koristi veb-sajt, ili bilo koji drugi mehanizam finansiran javnim sredstvima, za provokativni napad na bilo kog clana ove kuce", rekao je on.
"Nadam se da svi clanovi jasno razumeju razliku izmedju komunikacija finansiranih iz sredstava gradjana i onih finansiranih iz politickih sredstava. Takodje, nadam se da ce ih koristiti u skladu sa tim, kada se obracaju Kanadjanima", rekao je Ker.
Nesto kasnije je dodao da ce ovo sto se dogodilo, dati primer kako ne treba da se radi. Njegov komentar je naveo torijevca Norma Sterlinga da obeca da se ovako nesto nece ponoviti.
Ministar za socijalna pitanja Dzon Berd je prosle nedelje bio misljenja da nista lose nije ucinjeno objavom na sajtu Ministarstva. U sredu je, ipak, priznao da je pomenuta veb stranica bila "na granici". On je naredio skidanje te objave sa sajta.


SPORAZUM SA BRITANCIMA

BioChem Pharma Inc., jedna od najvecih kanadskih biotehnickih firmi i svetska vodeca kompanija za razvoj tretmana za AIDS, rak i hepatitis, je pocetkom nedelje potpisala sporazum o zajednickom udelu u akcijama sa Britain's Shire Pharmaceuticals Group.
Ova kompanija iz Kvebeka je pocela da radi kao mala istrazivacka firma i razvijala se dok nije postala svetski poznata zbog otkrica 3TS komponente, koja se koristi pri lecenju od AIDS-a. Ali, Francesko Belini, osnivac i izvrsni direktor, je rekao da je vreme za promene."Takav je zivot. Ono sto mora da se uradi, mora", objasnio je on.
Smatra se da je on profitirao ovim spajanjem, ali vise nece imati izvrsne funkcije u kompaniji. To ce preuzeti Rolf Stahel, izvrsni sef Shire. Stahel je uveren da je ovaj potez pravi korak u stvaranju jedne od najsnaznijih specijalizovanih farmaceutskih kompanija u svetu.




| Redakcija | Arhiva | Pretplata | Pišite nam | Disclaimer |

Copyright © 1996-2000 Nezavisne NOVINE
POWERED by City Design 2000