JUGOSLAVIJA


SRJ I RS - KOSTUNICA:

Sporazum uvazava realnost Dejtona

Predsednik SR Jugoslavije Vojislav Kostunica ocenio je sinoc na beogradskom aeroderomu po povratku iz Banjaluke, gde je potpisan Sporazum o specijalnim odnosima, da je taj Sporazum konstitutivni element Dejtonskog sporazuma, neophodan za ravnotezu u odnosima Beograda i Banjaluke. On je pritom podsetio da je slican dokument vec ranije potpisan izmedju Federacije BiH i Hrvatske.
"Sporazumi ove vrste jako su potrebni za nesto sto se ne tice samo SRJ i RS, vec mira i stabilnosti u regionu. U onoj meri u kojoj ima ovakvih sporazuma, u onoj meri u kojoj se oni stvaraju, suzbijaju se druge, veoma opasne, iz dana u dan sve opasnije i zloslutnije teznje, poput bujanja albanskog terorizma na Kosovu, na jugu Srbije a sad i u Makedoniji", rekao je Kostunica.
Ukazavsi da je bilo spekulacija o punovaznosti tog sporazuma, Kostunica je podvukao da je on radjen uz "maksimalno uvazavanje realnosti Dejtonskog sporazuma i danasnjih medjunarodnih odnosa".
"Sporazum je postepeno pripreman u saradnji naseg Ministarstva inostranih poslova i onoga iz RS, uz konsultacije sa MiP-om BiH i naravno Visokim predstavnikom Volfgangom Petricem. To isticem zato sto je bilo spekulacija oko validnosti tog sporazuma. Otvorene su cetvore oci, on je u svemu valjan i moci ce brzo da se primenjuje", rekao je jugoslovenski predsednik.
Sporazum o specijalnim odnosima, prema njegovim recima, predstavlja osnovu i okvir za dalje konkretne sporazume, kako u oblasti ekonomije, tako i u drugim oblastima, poput kulture, nauke i vojne saradnje. "Sporazum ce omoguciti institucionalnu saradnju izmedju nasih tela i RS, znaci skupstina, vlada, pojedinih ministarstava u donosenju niza konkretnih sporazuma", dodao je Kostunica.
Prema njegovim recima, vaznost potpisanog Sporazuma potvrdjuje i to sto je u okviru jugoslovenske delegacije u Banjaluci boravio veci broj privrednika, koji su razgovarali sa partnerima iz RS.
Kostunica je rekao da je u Banjaluci razgovarao i sa nizom najvisih zvanicnika tog entiteta, medju kojima i sa predsednikom Mirkom Sarovicem, premijerom Mladenom Ivanicem, predsednikom Skupstine Draganom Kalinicem i predsednicima parlamentarnih stranaka, kao i sa predsednikom Predsednistva BiH Zivkom Radisicem.


DHSS - BATIC:

Uskoro razgovori sa predsednikom Haskog tribunala

Ministar pravde Srbije Vladan Batic najavio je danas da ce "visoka delegacija" Savezne vlade i Vlade Srbije razgovarati sa predsednikom Haskog tribunala Klodom Zorda.
"Narednih dana ocekuju se vidljiviji pomaci u saradnji sa Haskim tribunalom", rekao je Batic na konferenciji za novinare, ali nije precizirao kada ce predstavnici vlada razgovarati sa predsednikom Haskog tribunala.
Batic, koji je i predsednik Demohriscanske stranke Srbije (DHSS), ponovio je kritike na racun Socijalisticke narodne partije (SNP) Crne Gore da je "kocnica" za donosenje zakona o saradnji SRJ sa Haskim tribunalom.
On je ocenio da SNP-u "smeta stav koji znaci priblizavanje Hagu" do parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 22. aprila i da se "otopljavanje" odnosa sa Haskim tribunalom moze ocekivati nakon tih izbora.
Batic je izrazio nadu u skori pocetak pregovora izmedju predstavnika vlasti u Beogradu i Albanaca sa juga Srbije i da ce u tim pregovorima biti pronadjeno resenje za krizu na jugu Srbije.
"Nije moguce da se pregovara van Srbije, sto traze albanci, vec samo u Srbiji, koja ima puni suverenitet nad svojom teritorijom", rekao je Batic.
On je rekao da je prihvatljiv predlog albanske strane da sastav policije na podrucju Bujanovca, Preseva i Medvedje ubuduce bude srazmeran nacionalnoj strukturi stanovnistva, ali je dodao da "u obzir dolaze samo ljudi koji su odsluzili vojni rok", navodeci da to znaci da su lojalni drzavi.
Batic je najavio da ce clanovi republicke vlade obici naredne nedelje sve vece gradove u Vojvodini, gde ce govoriti o polozaju pokrajine.


TAMPON ZONA PREMA MAKEDONIJI?

Trajkovski u kontaktu sa Rusijom i NATO

Predsednik Makedonije Boris Trajkovski razgovarao je sinoc telefonom sa predstavnicima Rusije, NATO-a i zemalja jugoistocne Evrope i ponovio zahtev da se formira tampon zona na granici Kosova i Makedonije.
U razgovoru sa predsednicima Rusije i Ukrajine, Vladimirom Putinom i Leonidom Kucmom, Trajkovski je rekao da Makedonija trazi od Saveta bezbednosti UN da donese odluku o formiranju tampon zone od pet kilometara u dubinu teritorije Kosova.
Isti zahtev, sef makedonske drzave ponovio je i na sastanku sa predstavnikom NATO-a Danijelom Spekardom, koji je odrzan kasno popodne.
Najavljeno je da ce se Trajkovski damas u 16 sati obratiti naciji, a uvece u Skoplju ponovo zaseda makedonski drzavni, politicko-bezbednosni vrh.
Predsednik Makedonije danas je razgovarao i sa sefom poslanicke grupe Demokratske partije Albanaca Zamirom Dikuom, kao i sa liderom opozicione Socijaldemokratske stranke Borisom Crvenkovskim.
Povodom informacija americkih snaga pri Kforu da se grupe Albanaca povlace ka selu Debelde na Kosovu, gde odbacuju uniforme i oruzje i oblace civilnu odecu, portparol Ministarstva odbrane Makedonije Georgi Trandafilov nije iskljucio mogucnost da albanski ekstremisti iz Tanusevca, skidajuci uniforme, pokusavaju da izadju iz regiona.
Prethodnih dana, na kosovsko-makedonskoj granici izbili su zestoki sukobi makedonskih snaga bezbednosti i naoruzanih grupa Albanaca. U sukobima su poginula tri makedonska vojnika.
Ministarstvo odbrane te drzave je, takodje, saopstilo da je u danasnjim borbama, u kojima na makedonskoj strani nije bilo gubitaka, unisteno sest snajperskih i dva mitraljeska polozaja u selu Tanusevci.
Makedonsko ministarstvo odbrane procenilo je danas da se u okolini Tanusevaca nalazi izmedju 150 i 300 naoruzanih Albanaca, koji su mahom dosli iz obliznjeg kosovskog sela Debelde.
Makedonske vlasti su navele i da su naoruzani Albanci iz rejona sela Malino i Tanusevce "ispalili granatu na karaulu Tanusevce", ali projektil nije pogodio cilj. Dva projektila su ispaljena i na karaulu Kodra Fura, takodje, bez posledica. Na makedonske snage bezbednosti otvarana je vatra i iz snajpera i automatskog naoruzanja.
Predstavnik ministarstva Georgi Trendafilov je potvrdio da ministarstvo odbrane vrsi delimicnu mobilizaciju vojske. U Makedoniji je jos juce pocela i mobilizacija rezervnog sastava policije.


DEMOKRATSKA STRANKA SRBIJE - PRAVDIC:

Neprihvatljivi pregovori sa naoruzanim Albancima

Za vlasti u SRJ i Srbiji neprihvatljivi su zahtevi iz platforme Albanaca sa juga Srbije da u pregovorima o resenju krize u tom podrucju ucestvuju predstavnici naoruzanih Albanaca, kao i da pregovori budu odrzani van teritorije Jugoslavije, izjavio je danas potpredsednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Aleksandar Pravdic.
Pravdic je na konferenciji za novinare rekao da je za srpske i jugoslovenske vlasti neprihvatljiva i tacka iz te platforme u kojoj je navedeno da se ustavnopravni polozaj Albanaca u Presevskoj dolini i politicko resenje ne moze traziti u postojecim ustavnopravnim i institucionalnim okvirima Srbije.
On je kazao da ti delovi albanske platforme ne idu u prilog zalaganju vlasti u Beogradu da kriza bude resena mirnim putem, navodeci da se jugoslovenske i srpske vlasti zalazu za "predusretljivost, a ne konfrontaciju", kao i za to da kriza u Presevskoj dolini bude tretirana kao njoj slicne krize u svetu.
Pravdic je ocenio i da oruzani napadi ekstremnih Albanaca na makedonske vojnike sa kosovske strane jugoslovensko-makedonske granice svedoce o tome da Albanci nisu onakvi kakvima su se predstavljali u medjunarodnoj zajednici, vec da zele da destabilizuju region i realizuju "plan o velikoj Albaniji".
On je pozvao medjunarodnu zajednicu da se njene snage pridrzavaju Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti, uz ocenu da je upravo nepostovanje te rezolucije na Kosovu uzrok eskalacije nasilja na jugu Srbije i na jugoslovensko-makedonskoj granici.
Pravdic, koji je i potpredsednik Vlade Srbije izrazio je zadovoljstvo zbog danasnjeg potpisivanja sporazuma o specijalnim vezama izmedju Republike Srpske i Jugoslavije, uz ocenu da to svedoci o stavu novih jugoslovenskih vlasti da se pridrzavaju medjunarodnih dogovora, odnosno Dejtonskog sporazuma.
Upitan da prokomentarise najavu glavnog tuzioca Haskog tribunala Karle del Ponte da ce od Saveta bezbednosti UN zahtevati da Jugoslaviji uvede kaznene mere ukoliko do 31. marta ne zapocne saradnju sa Tribunalom, portparol DSS Milorad Jovanovic kazao je da "niko od relevantnih faktora" nije postavio rok Jugoslaviji da do 31. marta pocne saradnju sa Tribunalom, te da je to "licni pritisak" Del Ponteove.
On je rekao i da je Karla del Ponte "medjunarodni cinovnik" i da ona mora da vrsi pritisak kako bi "opravdala svoja visoka primanja".
Kazao je i da Jugoslaviji nije preceno kaznenim merama, dodajuci da 31. marta americki Kongres treba da odluci da li ce odobriti pomoc od 100 miliona dolara za SRJ, kako je to odlucila prethodna americka administracija, te da bi odbijanje Kongresa da uputi tu pomoc SRJ eventualno moglo da utice i na pomoc drugih medjunarodnih organizacija, pre svega Medjunarodnog monetarnog fonda.
Na pitanje da li ce Predsednistvo Demokratske opozicije Srbije saciniti novu platformu o buducim odnosima izmedju Srbije i Crne Gore kako su najavili neki lideri DOS-a, Pravdic je kazao da o tome ne moze nista da kaze jer nije clan Predsednistva DOS-a.


VECE GRADJANA - MICUNOVIC

Medjunarodna zajednica nema strategiju za Kosovo

Predsednik Veca gradjana Saveznog parlamenta Dragoljub Micunovic ocenio je danas da medjunarodna zajednica nema strategiju za resavanje kosovskog pitanja.
"Oni zele da se Kosovo pacifikuje kako ne bi buknulo u neki veci poraz, da ih to manje kosta, i to je sve", izjavio Micunovic na medjunarodnoj konferenciji o socijalno-politickim promenama u Jugoslaviji, koja se odrzava u beogradskom hotelu "Metropol".
Prema njegovoj oceni, jedini pravi put za resavanje problema Kosova jeste hitno otpocinjanje dijaloga izmedju vlasti u Beogradu i politickih predstavnika Albanaca sa Kosova, uz ucesce medjunarodnih organizacija kao sto su Ujedinjene nacije i OEBS.
Micunovic je naglasio da je medjunarodna zajednica onog trenutka kada su Srbi pokusali da se sa svojim teritorijama odvoje od Hrvatske i BiH prestala da podrzava princip samoopredeljenja naroda za nezavisnost, i da sada insistira na principu nepromenjivosti granica.
On je ocenio da zato pitanje Kosova i juga Srbije ima znatno vece medjunarodne implikacije nego unutrasnje.
"Nece Albanci zauzeti Vranje, stici do Nisa, i cela ta prica je stvaranje bauka kako bi se potpuno podstaklo imobilisano javno mnjenje da bude ksenofobicno i paranoidno", ocenio je Micunovic.
On je izrazio uverenje da integracija albanskog stanovnistva na jugu Srbije, kao osnova za resavanje krize u toj oblasti, moze da uspe, ali i dodao da ce resavanje pitanja Kosovo biti daleko slozenije.
Micunovic je osudio one intelektualce koji kritikuju nove vlasti Srbije i Jugoslavije, nazvavsi ih "politickim voajerima", i pozvao ih da na sebe preuzmu deo odgovornosti i ukljuce se u proces obnove drustva.
Primer Poljske i Bugarske je, podsetio je Micunovic, primer kako prolaze postkomunisticke vlasti koje nisu uspele da uspostave strukture sposobne da izvrse krupniji drzavni preobrazaj.
Prema njegovim recima, DOS zato nastoji da rekonstruise institucije i u obnovu drustva ukljuci sto sire narodne slojeve, a narocito intelektualce.
"Pravi istorijski napredak jeste onaj koji se odvija u dubinama drustva. Svi, ukljucujuci i ove voajere, moraju ozbiljno da shvate svoje drustvene uloge i da se ukljuce u tu ulogu da bi drustvo bilo drugacije i bolje", rekao je Micunovic.
On je kazao da unutar DOS-a postoji apsolutna saglasnost po pitanju saradnje sa Haskim sudom za ratne zlocine i stvaranja pravnih osnova za ostvarivanje te saradnje.
"Uvek sam smatrao da je najveci Milosevicev zlocin taj sto nije sudio zlocincima. Stanoviste je DOS-a da se mora odgovarati za zlocine, da se mora istraziti ta proslost, a da je pitanje da li ce se Milosevicu suditi ili ne stvar konkretnih istraga i optuzbi, i gde ce mu se suditi stvar razgovora, pragmatizma i prakticnosti", rekao je Micunovic.
Na konferenciji, koja je sinoc zatvorena generalnom debatom, ucestvuju filosofi i teoreticari drustva iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Organizatori konferencije su Institut za filozofiju i drustvenu teoriju Univerziteta u Beogradu i nemacka Fondacija "Fridrih Ebert".



PATOLOG ZORAN STANKOVIC: 

Manipulacije u NATO i u Haskom tribunalu

Specijalista sudske medicine Zoran Stankovic optuzio je Haski tribunal da je u pojedinim slucajevima, "oklevanjem" da se pokrenu istrazni i sudski procesi, "manipulisao brojem zrtava i dokumentacijom" o zlocinima pocinjenim nad Srbima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
On je izjavio za danasnji broj "Politike" da se brojem zrtava i dokumentacijom o njima "manipulisalo u medijima, medjunarodnoj zajednici, NATO alijansi i na odredjen nacin, oklevanjem da se pokrenu istrazni i sudski procesi, u pojednim slucajevima i u Haskom tribunalu".
On je naveo da je "krajem 1991. godine Hrvatska potvrdila da su Srbi u Vukovaru pobili 36.000 Hrvata. Kasnije je taj broj smanjen na deset hiljada, da bi u tuzbi Medjunarodnom sudu pravde Hrvatska zvanicno navela da je u Vukovaru stradalo 1.700 ljudi raznih nacionalnosti".
Stankovic je kazao i da su pojedini svedoci, tokom ekshumacije tela 24 zrtve u Gospicu, naveli da je jos stotinu Srba ubijeno 16. oktobra 1991. godine i da su njihovi lesevi baceni u Velebitske jame, o cemu je obavesten i Haski tribunal.
Prema recima Stankovica, ta dokumentacija je kasnije nestala.
"Jedna zena sa detetom, koja je bila u podrumu sa desetak Srba sto su u noci 16. oktobra odvedeni, svedocila je da je Mirko Norac, nemaskiran, sa svojim oruznicima Srbe odveo... Ovoj zeni je omoguceno da napusti Hrvatsku i ode u 'zemlju u koju zeli'. Na taj nacin je jedan od svedoka sklonjen", rekao je Stankovic.
On je dodao da je Haskom sudu predata i dokumentacija o stradanjima Srba u Hercegovini i podaci o 28 logora kroz koje je proslo vise od 5.000 Srba, ali da ni za taj slucaj nije podignuta optuznica.
Stankovic je ocenio da je "jasno zasto to nije ucinjeno" i dodao da "nekome nije odgovaralo da se Alija Izetbegovic" optuzi pred Haskim sudom.
On je rekao da "postoje svedoci koji su videli Izetbegovica kada je posetio jedan od logora za Srbe".
Stankovic je ocenio da je Izetbegovic odgovoran i za pogibiju vojnika u Dobrovoljackoj ulici u Sarajevu, prilikom povlacenja nekadasnje Jugoslovenske narodne armije iz kasarne u Lukavici.
Kao jednu od "najvecih manipulacija u politickom i medijskom smislu", on je naveo "slucaj Racak".
Stankovic je rekao da izvestaj finskih patologa, koji je predat Haskom sudu, nije objavljen, iako "postoje indicije da nema dokaza da je nad poginulima izvrsen zlocin".
Dodao je da je od glavnog tuzioca Haskog tribunala Karle del Ponte, od sedam pitanja koje joj je postavio, dobio odgovor samo na poslednje - da Haski tribunal nema nista protiv ucesca strucnjaka iz SRJ u procesu ekshumacije grobnica na Kosovu.
On je rekao da mu Karla del Ponte nije odgovorila na pitanja o "slucaju Gospic, o Medackom dzepu, 'Oluji' i optuznici protiv hrvatskog politickog vrha, slucaju srpskih logora u Hercegovini, masovnoj grobnici 'Lab' u Sarajevu, optuznici za Aliju Izetbegovica i upotrebi municije sa osiromasenim uranijumom".


FRANCUSKA STAMPA O...: 

NATO u zamci albanskih separatista

Kada su postavljali uslove jugoslovenskim vlastima za prekid kampanje bombardovanja 1999. godine, generali NATO nisu mogli ni da zamisle da ce se samo godinu dana kasnije jedna jednostavna odredba okrenuti protiv interesa Alijanse, pise danas francuski dnevni list "Figaro".
"Figaro" pise da je u okviru Vojno-tehnickog sporazuma iz Kumanova, odredba o uspostavljanju zone kopenene bezbednosti na jugu Srbije, uz administrativnu granicu sa Kosovom, imala za cilj da zastiti medjunarodne snage na Kosovu (Kfor) "od svakog eventualnog iznenadnog napada jugoslovenskih snaga na pokrajinu".
Medjutim, zvanicno demilitarizovana Oslobodilacka vojska Kosova (OVK) "brzo je shvatila" kako da iskoristi zonu bezbednosti na jugu Srbije, posto je u jesen 1999. godine Kfor doneo odluku o demilitarizaciji te oruzane grupe.
OVK je, kako se navodi u komentaru lista, odlucila da svoje aktivnosti premesti u presevsku dolinu na jugu Srbije i da "za potrebe cilja" postane nova "oslobodilacka vojska" sada pod imenom Oslobodilacka vojska Preseva, Bujanovca i Medvedje.
List pise da su Amerikanci u vreme kada je Slobodan Milosevic bio predsednik SRJ, u zelji da ga oslabe, "zatvarali oci pred prelascima naoruzanih Albanaca i gerilaca u juznu Srbiju", posto su tada kontrolisali deo Kosova koji se granici sa presevskom dolinom.
Sa dolaskom demokratskih snaga na vlast u SRJ koje podrzavaju resavanje problema mirnim putem, na terenu je vec bilo kasno posto su se "na stotine gerilaca OVK-a smestile u demilitarizovanoj zoni".
List pise da su Britanci, "izuzetno iritirani nadmetanjem OVK od dolaska Kfora", predlozili formiranje kombinovanih patrola NATO i Vojske Jugoslavije koje bi patrolirale u zoni bezbednosti.
U samom NATO-u, medjutim, postoje razmimoilazenja izmedju evropskih zemalja i SAD o odlucnijem resavanju situacije na jugu Srbije, navodi pariski dnevnik.
Oklevanje SAD se objasnjava planovima nove administracije za postepeno povlacenje americkih snaga iz mirovnih operacija i straha da se ne izgubi polpularnost medju albanskim stanovnistvom na Kosovu, zakljucuje "Figaro".


MIRJANA MARKOVIC UMESANA U ATENTAT NA GLIGOROVA - "Spigl":

Ako Milosevic progovori u Vasingtonu ce biti zemljotres

Supruga bivseg jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica i predsednica JUL-a, Mirjana Markovic imala je odlucujucu ulogu u atentatu koji je oktobra 1995. izvrsen na tadasnjeg makedonskog predsednika Kiru Gligorova, pise magazin "Spigl".
U eksploziji bombe postavljene pod Gligorovljev automobil, bivsi makedonski predsednik je tada tesko povredjen.
Magazin ne navodi izvore za tvrdnju o umesanosti Mirjane Markovic u atentat.
"Spigl" pise da je Gligorov postao meta atentata u cijoj je pripremi navodno ucestvovala i Mirjana Markovic zato sto je "nameravao da prekine put sverca cigareta i droge u kojem je Marko Milosevic (sin Milosevica i Markoviceve) imao kljucnu ulogu".
Reporter nemackog nedeljnika bavi se u opsirnom tekstu umesanoscu porodice Milosevic-Markovic u politicke atentate proteklih godina.
Izmedju ostalog se navodi da je bivsi zamenik ministra unutrasnjih poslova Srbije Radovan Stojicic-Badza ubijen samo nekoliko sedmica nakon sto je osmario Marka Milosevica, jer je ovaj u saobracajnoj kontroli blizu Pozarevca "jednom policajcu stavio pistolj na slepoocnicu i opalio".
Prema pisanju "Spigla", Slobodan Milosevic je "cutke prihvatio samar upucen sinu zbog ovog ubistva", dok je majka Mirjana Markovic "zapretila osvetom". "Samo nekoliko nedelja posle toga je Stojicic likvidiran u restoranu 'Mama mia'", navodi "Spigl".
Magazin konstatuje da doduse "postaje tesno za bivsi vladarski par Milosevic-Markovic", ali se ne upusta u spekulacije o tome da li ce se i koliko brzo sef bivseg rezima u Jugoslaviji pojaviti pred Haskim tribunalom.
Tvrdi se da je, na primer, vodja bosanskih Srba Radovan Karadzic, takodje optuzen za ratne zlocine i jos uvek na slobodi, "jos 1997. preko jednog crnogorskog atomskog fizicara stupio u pregovore sa Tribunalom i americkom administracijom".
"Ako ja odem u Hag, drhtace Amerika", rekao je svojevremno Karadzic, podseca nemacki magazin. 
"Milosevic, partner Vasingtona u potpisivanju Dejtonskog sporazuma, smatra se zrtvom americkih intresa. Ako on progovori sta zna, predvidjaju Milosevicevi nekadasnji partijski drugovi, u Vasingtonu ce biti zemljotres", pise "Spigl".


BEOGRADSKA STAMPA O BIVSOJ DRZAVNOJ BEZBEDNOSTI

Suvakovic dve godine bio specijalni savetnik u RDB

Visoki funkcioner Socijalisticke partije Srbije (SPS) Uros Suvakovic bio je zaposlen kao specijalni savetnik u Resoru drzavne bezbednosti (RDB) Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP) Srbije od 1. decembra 1988. godine do kraja oktobra prosle godine, proizilazi iz dokumenta o njegovom zaposljavanju, ciji je faksimil danas objavio list "Politika".
Demokratska stranka (DS), clanica vladajuce koalicije, ocenila je da time "konacno obelodanjena 'tajna veza' izmedju vrha SPS i RDB, u vreme dok je tu sluzbu vodio sada uhapseni Rade Markovic".
"Objavljivanjem ovog faksimila padaju u vodu sve price iz vrha SPS da se oni nisu mesali niti kontrolisali rad RDB", ocenila je DS i zatrazila da se istraga o finansijskim malvrazacijama u zemlji i politickim ubistvima za vreme vladavine socijalista prosiri i na vrh te partije.
Suvakovic je u RDB presao sa radnog mesta u Glavnom odboru SPS, a dokument o njegovom preuzimanju potpisali su tadasnji generalni sekretar SPS Gorica Gajevic i ministar unutrasnjih poslova Vlajko Stojiljkovic, takodje visoki funkcioner bivse vladajuce partije, proizilazi iz dokumenta koji je objavila "Politika".
Krajem oktobra prosle godine, dvadesetak dana posle demokratskih promena u zemlji, Suvakovic se sa radnog mesta u RDB-u vratio u GO SPS.
Taj novi dokument o njegovom preuzimanju od 30. oktobra potpisali su, pored Suvakovica, rukovodilac strucne sluzbe organa SPS Milan Jovanovic i, u ime RDB, pukovnik Mioljub Nikolic, pomocnik nacelnika resora, pise "Politika".
List pise, pozivajuci se na izjavu nedakasnjeg inspektora RDB-a Vladimira Nikolica, da je Suvakovic radio u "odseku za analitiku" i da je bio zaduzen za "povratne informacije (iz RDB-a) Glavnom odboru i rukovodstvu SPS".
Nikolic, koji je proveo vise od godinu dana u zatvoru, nakon sto je napustio RDB i zaposlio se u gradskoj skupstini, nedavno je izjavio da je bio pritvoren jer se nije slagao sa koncepcijom RDB-a koja je podrazumevala i zaposljavanje Suvakovica.
Suvakovic je vise puta negirao da je radio u RDB.
Poslednjih dana, on je ucestvovao na protestima pristalica SPS u Uzickoj ulici, organizovanim povodom nagovestaja o hapsenju bivseg predsednika SRJ i lidera SPS Slobodana Milosevica.


IZMENE I DOPUNE PRAVILA SLUZBE

Vojska priprema povratak svestenika u jedinice VJ

Nacelnik Uprave za moral Generalstaba Vojske Jugoslavije (GS VJ) general-potpukovnik Milen Simic rekao je da Vojska "privodi kraju izmene i dopune Pravila sluzbe koje ce definisati nacin realizacije verske sluzbe u VJ i nacin organizacije svestenicke sluzbe" u vojnim jedinicama.
General Simic je nakon promocije zbornika radova "Vojska i vera" u Domu VJ novinarima kazao da ce u 11 gradova u vojnim formacijama biti smesteni i svestenici. Prema njegovim recima, u manjim sredinama Vojska ce se oslanjati na pomoc lokalnih svestenika. "Normalno je da cemo se oslanjati na lokalne svestenike u realizaciji tih sadrzaja, i verske sluzbe i u edukativnom smislu", rekao je nacelnik Uprave za moral GS VJ. Dodao je da bi sa realizacijom programa bilo moguce krenuti "kroz dva-tri meseca".
On je najavio da ce pri GS VJ biti organizovana "organizacijska jedinica" koja ce se baviti pitanjem regulisanja verske sluzbe u vojnim formacijama.
General Simic je kazao da Vojska nije dovoljno ekonomski jaka da gradi verske objekte u kasarnama, tako da ce se uglavnom oslanjati na postojece verske objekte u mestima sirom SRJ.
Prema njegovim recima, pri uvodjenju verske sluzbe u VJ bice postovana puna prava svih verskih zajednica koje zive u SRJ, ali ce u jedinicama biti samo svestenici Srpske pravoslavne crkve.
"Pripadnicima ostalih verskih zajednica bice omoguceno da ili u mestu sluzbovanja ili na drugim mestima potpuno ravnopravno ispoljavaju svoja verska osecanja i sprovode obicaje prema svojoj veroispovesti", rekao je general Simic.
Episkop sumadijski Sava ocenio je najavu povratka svestenicke sluzbe u Vojsku kao "izvanredan potez". Dodao je da je i u "vunenim vremenima" Crkva od drzavnih institucija najbolje saradjivala sa Vojskom.
"Vojsku sluze nasa deca. I u svakom vojniku i milicioneru mi vidimo nase dete. Tako da je ovaj potez izvanredan, jer ce veronauka oblagoroditi duse tih vojnika, jer nije lako sluziti vojsku. To ce pomoci vojnicima da obavezu prema otadzbini lakse izvrse, da ih pomogne kada su u nekoj krizi", rekao je episkop sumadijski.
On je kazao da je SPC vec pripremila svestenicki kadar koji ce boraviti pri jedinicama. "Nama ce za sada biti potrebno 11 kapelana, a dogovoreno je sa GS da to budu visokokvalifikovana lica, svestenici koji su zavrsili Bogoslovski fakultet. Oni ce raditi samo sa vojskom, jer je nemoguce vrsiti vise sluzbi", rekao je episkop Sava.
Prema njegovim recima, vec je odredjeno vise kasarni u kojima ce postojati kapele i u kojima ce se vrsiti bogosluzenja nedeljom i praznicima. Episkop Sava nije mogao da precizira u kojim ce se gradovima na taj nacin organizovati svestenicka sluzba, ali je naveo da ce se to desiti "na nekoliko mesta u Beogradu, Kragujevcu, Nisu, Novom Sadu".
Ideju povratka svestenicke sluzbe u VJ pozdravio je i beogradski rabin Isak Asiel. On je kazao da je jevrejska zajednica "veoma mala" i da "u internom dogovoru sa Vojskom moze da resava sve slucajeve pojedinacno".
Asiel je naveo da je jevrejskoj zajednici prvenstveno vazno da njeni pripadnici na odluzenju vojnog roka dobijaju slobodne dane u vreme najznacajnijih verskih praznika.
Na promociji zbornika radova "Vojska i vera" govorili su i jugoslovenski ministar vera Bogoljub Sijakovic, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti Dejan Medakovic. Skupu je prisustvovao veci broj svestenih lica i visokih oficira VJ.


AMBASADOR SAD U SR JUGOSLAVIJI

Montgomeri bio u Vladi Srbije

Ambasador SAD u SR Jugoslaviji Vilijam Montgomeri sinoc je vidjen kako izlazi iz zgrade Vlade Srbije, neposredno uoci pocetka sastanka Predsednistva vladajuce koalicije DOS.
Za sada nije poznato sa kim je i o cemu Montgomeri razgovarao u Vladi Srbije. Novinari su videli kako Montgomeri izlazi iz zgrade Vlade Srbije oko 19 sati.
Mediji su proteklih dana izvestavali da je Montgomeri bio na visednevnim konsultacijama u Vasingtonu, gde je od najvisih americkih zvanicnika dobio instrukcije da jugoslovenskim i srpskim vlastima prenese poruku da do kraja marta ispune trazene uslove ili ce Srbija i SR Jugoslavija ostati uskracene za pomoc iz SAD.
Kao jedan od prioritetnih uslova, SAD traze od SRJ punu saradnju sa Haskim tribunalom, ukljucujuci "predaju i transfer optuzenih za ratne zlocine ili pomoc u njihovom hvatanju", kako su to preneli mediji. Uz to, americka administracija zahteva od Beograda i preduzimanje koraka na "primeni politike koja ce odrzavati prava manjina i vladavine zakona".
Ukoliko to Beograd ne ispuni do 31. marta, postoji mogucnost da SRJ ne dobije obecanu pomoc od 100 miliona dolara.


PRITISCI NA ZDRAVSTVO - OBREN JOKSIMOVIC : 

Ako padnem ja, pada i DJindjic

Ministar zdravlja Srbije Obren Joksimovic izjavio je da mnogi zele da izdejstvuju njegovo smenjivanje i ocenio da bi u tom slucaju pala i vlada Srbije.
"Ako padnem ja, ako me obore, tvrdim, pada i (premijer Zoran) DJindjic", izjavio je Joksimovic listu "Novi Ekspres".
On je rekao da se "iznedrio veliki broj ljudi iz Jugoslovenske levice i Socijalisticke partije Srbije, preplivao u druge stranke, osnovao razne sindikate, udruzenja, koja sada kidisu na zdravstvo".
Joksimovic je kazao da se ispred njegove kancelarije "samo smenjuju pojedinci i grupe", bune se protiv odredjenih kandidata koje je predlozio za direktorska mesta u zdravstvenim ustanovana i lobiraju za druge.
"Svi me pritiskaju, zovu sa raznih strana", rekao je Joksimovic i ocenio da se to dogadja zato sto on ne dozvoljava da te grupe i pojedinci upravljaju zdravstvom.
Prema njegovim recima, razlog tih pritisaka je novac.
"Kidisu iz jednog jedinog razloga. Znaju oni dobro da se u zdravstvu okrece najveci novac, tu je najdublja kasa, ili najbogatija banka, kojom bi da upravljaju", rekao je Joksimovic i dodao da zdravstvo, medjutim, nikada nije bilo siromasnije, jer su ga "pojeli procenti i, blago receno, neodgovorni ljudi".
On je ocenio da u zdravstvu zato ima mnogo posla za istrazne organe i policiju.


URANIJUM 

Povecava se broj obolelih od balkanskog sindroma

Komanda Trece armije Vojske Jugoslavije (VJ) u Nisu apelovala je na nadlezne drzavne organe da definisu strategiju medicinskog zbrinjavanja za "sve masovnija oboljenja od 'balkanskog sindroma'". U saopstenju se anavodi da su sve brojnija lica obolela od "balkanskog sindroma", kao i da je njihov porast primetan medju profesionalnim pripadnicima Trece armije.
Armija ocenjuje da se nijedna kompetentna medicinska ustanova u zemlji nije precizno odredila prema stvarnim zdravstvenim posledicama upotrebe radioaktivne municije tokom NATO bombardovanja, kao i da se svaki tretman osoba obolelih usled izlozenosti tim supstancama "svodi na puku improvizaciju".
U saopstenju se predlaze da Vojno-medicinska akademija u Beogradu i Vojna bolnica u Nisu postanu referentne ustanove za definisanje strategije za dijagnostikovanje i lecenje takvih bolesnika, ali i istice da je "poznato da su za takvu akciju potrebna velika finansijska sredstva".
Clan Komiteta Savezne vlade za pracenje posledica efekata osiromasenog uranijuma i sef ambulante za kontrolu rizicnih osoba u Institutu "Dr Dragan Karajovic", Snezana Milacic, rekla je da u toj ustanovi nije registrovana nijedna osoba obolela od "balkanskog sindroma" ili od posledica usled izlozenosti osiromasenom uranijumu.
Ona je rekla i da joj nisu poznati podaci Trece armije VJ o "sve vecem broju vojnih obveznika obolelih od balkanskog sindroma".
Savezni ministar zdravlja i socijalne politike Miodrag Kovac izjavio je 23. februara da "nadlezne drzavne ustanove preduzimaju sve mere za pracenje i preventivu posledica izazvanih upotrebom radioaktivne municije tokom NATO bombardovanja".
On je istakao da kompetentne jugoslovenske ustanove prate efekte koriscenja osiromasenog uranijuma, kao i mere koje primenjuju.
"Ne treba paniciti zbog glasina o 'balkanskom sindromu'", rekao je Kovac i dodao da se ne mogu poistovetiti posledice bombardovanja radioaktivnim materijama u Jugoslaviji sa efektima iz Zalivskog rata.


KOLASIN - BULATOVIC: 

Ako clanstvo zahteva, bicu predsednik NSS

Bivsi predsednik Socijalisticke narodne partije (SNP) Momir Bulatovic izjavio je da ne zeli nikakvu funkciju u novoosnovanoj Narodnoj socijalistickoj stranci (NSS), ali da ce na "na kongresu NSS uciniti sve sto clanstvo od njega bude trazilo".
Bulatovic se u Kolasinu prvi put pojavio na skupu NSS-a, partije koju su registrovale njegove pristalice i ciji je predsednik Dusko Jovanovic.
On je to protumacio "posebnom potrebom da Kolasincima objasni sukob dvojice Bulatovica".
Bivsi lider SNP-a Momir Bulatovic i njegov naslednik na celu te najjace crnogorske opozicione stranke Predrag Bulatovic su rodom iz Kolasina.
Momir Bulatovic je juce rekao "da njegovo pojavljivanje ne treba shvatiti kao licnu agitaciju, vec kao zelju da pomogne ocuvanju Jugoslavije".
On je rekao da bi se njegov dolazak na skup NSS-a mogao shvatiti i kao "okajavanje nekih njegovih grehova".
Bulatovic je rekao da su raskol u SNP-u izazvala trojica potpredsednika koji su "zbog ministarskih i ambasadorskih mesta, kao i zbog stanova koji im se nude u Beogradu, preko noci bacili svoja uverenja pod noge".
"Oni ruse Jugoslaviju i diskredituju jednu casnu i plemenitu ideju. Kako moze neko da pretenduje da stane na celo jugoslovenskog bloka, kada ne moze da ispostuje ni volju sopstevnog clanstva," zapitao je on.
Bivsi savezni premijer i bivsi lider SNP-a je ocenio da je "kongres SNP-a bio obicna farsa i da je to svima jasno'.
"Pred nama je tezak put, boricemo se protiv hiljadu neistina. To ce nam pre svega raditi dojucerasnji prijatelji. Njima savetujemo da se suoce sa sobom i da vide zbog cega su stavili pod noge sva ubedjenja koja su nas vodila prethodnih godina", ocenio je Bulatovic.
Bivsi predsednik stranke koja je do septembarskih izbora bila u koaliciji sa Socijalistickom partijom Srbije, Jugoslovenskom levicom i Srpskom radikalnom strankom i koja je sa SPS-om i JUL-om kandidovala Slobodana Milosevica na predsednickim izborima prosle godine, rekao je da je novo rukvoodstvo SNP-a "sada instrument razbijanja Jugoslavije, a da mozda toga nije ni svesno".
Osnivackoj skupstini NSS-a u Kolasini prisustvoavli su i bivsi funkcioneri SNP-a Dusko Jovanovic, Emilo Labudovic, Borivoje Cetkovic i Novo Vujosevic.
Skup je odrzan u hotelu "Bjelasica", a prisustvovalo mu je oko 300 simpatizera, medju kojima su bili i osnivaci NSS-a u Podgorici, Danilovgradu i Niksicu.
Opstinsku vlast u Kolasinu ima SNP.


ODRZAN SKUP "Cetinjski forum"

Strucnjaci obuducnosti Crne Gore

Predsednik Crne Gore Milo DJukanovic otvorio je juce skup "Cetinjski forum", na kojem je deset strucnjaka iz raznih oblasti predstavilo ideje o buducnosti te republike.
DJukanovic, koji je bio inicijator i pokrovitelj skupa, rekao je na otvaranju da je rec o "novoj praksi dijaloga" u Crnoj Gori, uz poruku da "misliti zajedno i misliti novo - znaci stvarati novo".
Predsednik Crne Gore samo je otvorio i zatvorio Cetinjski forum i dao nekoliko napomena i ocena o znacaju stvaralaca, "vesnika novog doba". DJukanovic se pozvao na sintagmu koja angazman stvaralaca oznacava kao buru i na verovanje primoraca da "tri martovske bure donose lepo vreme".
On je zakljucio da je martovski Cetinjski forum "jedna od bura izazova koje Crnu Goru cekaju u narednim mesecima".
Direktor Centra za studije evropske politike Danijel Gros rekao je da se ne postavlja pitanje moze li nezavisna Crna Gora ekonomski preziveti i naveo primere Luksemburga i Malte - dve najmanje i privredno najperspektivnije evropske zemlje.
Sociolog i profesor prava Dragan Vukcevic rekao je da je ulaganje u razvoj mlade elite crnogorskog drustva najpreci zadatak drzave.
Prema njegovim recima, crnogorska drzava je sredstvo za stvaranje novog crnogorskog drustva, a ne cilj za sebe. Ekonomista i menadzer Petar Ivanovic ustvrdio je da je "nezavisna Crna Gora mala drzava, a ako bi ostala zajedno sa Srbijom, bila bi jos manja".
Crna Gora, prema Ivanovicevim recima, ima resurse za samostalan ekonomski zivot i prosperitet. On je kao najvazniji potencijal oznacio mlade ljude i strucnjake koji su spremni da misle i rade na nov nacin. Doktor fizickih nauka Jovan Mirkovic predlozio je skracene studije za talentovane mlade strucnjake.
Diplomata Igor Luksic rekao je da "Crna Gora nece da cami u nekakvom cosku Evrope, uvijena u cebe sa vizantijskim sarama".
Istoricar iz Kanade Srdja Pavlovic upozorio je da "i crnogorski unitaristi i independenisti manifestuju visak emocija" i zalozio se za pomeranje drustva od etnickog ka gradjanskom.


BRANKO LUKOVAC: 

SRJ nema mandat na diplomatsko predstavljanje Crne Gore

Crngorski ministar inostranih poslova Branko Lukovac izjavio je da diplomatska predstavnistva SR Jugoslavije u svetu "nemaju mandat" da zastupaju interese Crne Gore.
Lukovac je za beogradski "Blic" rekao da Crna Gora sada ima deset predstavnistava u inostranstvu i da planira da ih do kraja godine otvori jos toliko, sto bi bio "optimalan broj i velicina mreze" predstavnistava koje bi Crna Gora mogla da finansira.
"U slucaju dogovora sa Srbijom o savezu dve suverene drzave, poverili bismo Srbiji da zastupa nase interese u ostalim zemljama, gde bi Srbija imala diplomatsko-konzularna predstavnistva, odnosno, ako toga ne bude, drugoj drzavi ili drzavama", rekao je Lukovac.
On je jos rekao da ima "povremene kontakte" sa sefom jugoslovenske diplomatije Goranom Svilanovicem i izrazio nadu da ce se uskoro sa njim "razmotriti odnos i nacin obavljanja nekih poslova u sadasnjim okolnostima". Upitan da li jugoslovenska diplomatija ucestvuje u formiranju stava medjunarodne zajednice prema Crnoj Gori, ministar Lukovac je rekao da se "boji da ona u tome ucestvuje", iako bi "voleo da nije u pravu".
"Bez obzira na odsustvo sporazuma medju nama, istinski demokratska nova vlast trebalo bi da se takvom potvrdjuje i na nacin da nece smetati, stavise, da ce pomoci svemu sto doprinosi snazenju demokratskih i reformskih procesa, integraciji i regionalnoj i siroj aktivnosti", rekao je Lukovac.


GRADJANI ODLUCUJU

Na izborima odluka o drzavnom statusu Crne Gore

Funkcioner Socijaldemokratske partije (SDP) Milovan DJurickovic ocenio je da ce se gradjani Crne Gore na predstojecim prevremenim parlamentarnim izborima opredeljivati da li su za ili protiv nezavisne Crne Gore.
Na konferenciji za novinare DJurickovic je rekao da ce od ishoda izbora zavisiti da li ce u Crnoj Gori uopste biti odrzan referednum o drzavnom statusu.
On je kazao da ce "glasaci odgovarati na pitanja - da li zele da sacuvaju Crnu Goru, sopstven nacionalni i kulturni identitet i da li zele da samostalno odlucuju o relevantnim pitanjima za Crnu Goru".
Visoki funckioner SDP je ocenio da ce biraci Crne Gore "odluciti da li prihvataju sopstveno drzavno postojanje ili utapanje u vode velikosrpskog drzavnog projekta".
Komentarisuci zahtev SDP za nesavisnu Crnu Goru, DJurickovic je rekao da "nije rec o trajnom razlazu sa Srbijom, vec o stvaranju potpunije saradnje sa njom".


CRNA GORA "IDE PUTEM NOVIH PODELA, RASKOLA I NETRPELJIVOSTI"

Zastrasivanje protivnika nezavisnosti

Potpredsednik crnogorske opozicione Narodne stranke (NS) Predrag Popovic ocenio je da Crna Gora "ide putem novih podela, raskola i netrpeljivosti" i optuzio vlast da pokusava razlicitim merama da izdejstvuje izborni poraz stranaka koje su za opstanak SRJ, a protiv nezavisnosti Crne Gore.
Na konferenciji za novinare, on je rekao da je na scenu stupio drzavno-policijski aparat preko kojeg se svi oni, koji nisu pristalice nezavisnosti, pokusavaju "zastrasiti, podmititi ili putem isfabrikovanih neistina demotivisati da izadju na izbore i glasaju za stranke koje osiguravaju opstanak zajednicke drzave".
Popovic je ocenio da su se ostri politicki sukovi u Crnoj Gori mogli izbeci da glavni cilj "crnogorskih secesionista nije bio da izazovu raskol i da ostvare svoj san o nezavisnoj Crnoj Gori po svaku cenu".
On je ocenio da je podela Crne Gore "po svim savovima" pocela konstituisanjem pararezimskih institucija, poput Dukljanske akademije nauka i umetnosti i kanonski nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve, preko kojih se obavlja "najotvorenija antisrpska kampanja". Potpredsednik NS ocenio je da je Crna Gora imala veliku sansu da ostvari ideju o nacionalnom pomirenju, verskoj harmoniji i gradjanskoj slozi.
Prema recima Popovica, ta sansa je prokockana za duzi vremenski period.
"Najvecu krivicu za takvo stanje snose oni politicari iz vrha vladajuce Demokratske partije socijalista koji nisu imali hrabrosti da se na vreme distanciraju od DJukanovica i time sprece njegov zamisljeni projekat nezavisne Crne Gore koja se temelji na dukljanskoj, odnosno antisrpskoj platformi", ocenio je Popovic.


DNEVNIK "BLIC"

Apel na uzdrzanost od preuranjenih sumnjicenja i osuda

Jugoslovenski ministar pravde Momcilo Grubac apelovao je na sve, a posebno na drzavne funkcionere da se uzdrze od lakih i preuranjenih sumnjicenja, optuzivanja i presudjivanja.
"Moramo da budemo strpljivi i da se naviknemo da postujemo javno pravilo po kojem niko nije kriv dok se to ne utvrdi pravosnaznom sudskom odlukom", rekao je Grubac u intervju za dnevnik "Blic".
Na pitanje da li ce se i kako resiti problem izrucenja optuzenih jugoslovenskih drzavljanja Haskom tribunalu za ratne zlocine, on je rekao da radna grupa koja se bavi izradom zakona o saradnji sa tim sudom "proucava iskustva drugih drzava i Statut tribunala", kojim su popisane obaveze zemalja prema toj instituciji.
"Drzave su duzne na sve oblike saradnje, ukljucujuci i ustupanje predmeta Tribunalu. Medjutim, ne postoji obaveza ustupanja u svakom slucaju, a ona ne proizilazi ni iz odredaba Statuta Tribunala", rekao je Grubac.
On je objasnio da "drzava cije pravosudje svoj posao vrsi savesno i posteno, koja ne stiti ratne zlocince, vec ih goni i njihova dela ispravno kvalifikuje, ne mora da upraznjava i taj oblik saradnje".
"Takva sudjenja, od pocetka do kraja, mogu da obave i nacionalni sudovi", rekao je Grubac.
O radu komisije za ispitivanje kupovine i dodele stanova u vlasnistvu federacije, Grubac je rekao da je u toj sferi bilo "ne samo korupcije nego i organizovanog kriminala".
"Pored stambenog fonda inspekcijom ce biti potpuno obuhvacena i ostala imovina federacije a u vezi s tim, u prvom redu ce se ispitati poslovanje carine, vojske, policije i DIPOS-a, koji predstavlja drzavu u drzavi", rekao je Grubac.

| Redakcija | Arhiva | Pretplata | Pišite nam |

Copyright © 1996-2001 Nezavisne NOVINE
POWERED by City Design 2001