POL
BIVER:
"Vasington stvorio sadasnju opasnu situaciju"
Britanski vojni strucnjak Pol Biver ocenio je da je Vasington "stvorio" sadasnju opasnu sitacuju na Balkanu i da je CIA finansirala albanske ekstremiste koji stvaraju probleme.
"Vasington je stvorio (sadasnju) opasnu situaciju na Balkanu, a albanske ekstremiste, koji sada stvaraju probleme, finansirala je americka obavestajna sluzba CIA", rekao je on za sofijski dnevnik "24 casa".
On je rekao da "obavestajna sluzba NATO smatra da u severnoj Albaniji postoje logori za teroristicku odbuku Albanca sa Kosova i Makedonije", ciji je cilj, dodao je, "nezavisno Kosovo i Velika Albanija". Taj britanski strucnjak istice da albanske ekstremiste na granici sa Makedonijom "manipulisu pripadnici Oslobodilacke vojske Kosova (OVK), koju je donedavno CIA tajno finansirala".
"Balkan se blizi novom etnickom ratu", pise "24 casa", prenoseci ocene Bivera.
Sofijski dnevnik "Monitor" takodje prenosi Biverovu ocenu da su za njega albanski separatisti teroristi.
"Njihova cela delatnost je dokaz za slicnu ocenu. Bojim se su oni funkcija bivse americke administracije Bila Klintona. Vasington je stvorio opasnu situaciju koristeci OVK za svrgavanje Milosevica. Ali Milosevic je otisao ne zahvaljuci OVK, nego Srbima u Beogradu", kazao je Biver za "Monitor".
On istice da je "ova teroristicka organizacija (OVK) opstala i izaziva veliki nered u Makedoniji, na Kosovu i na jugu Srbije".
"Posebno su (OVK) aktivini u Makedoniji, ali pod drugim nazivom - Nacionalna oslobodilacka vojska, ali njihovi ciljevi i aktivnosti ostaju isti", rekao je Biver.
LONDONSKI "Dejli Telegraf"
Novi krug krvavog pustosenja
U brdima Ramnog, ocima uprtim na visove koji razdvajaju Makedoniju od Kosova, nekoliko stotina naoruzanih Albanaca preti krhkoj stabilnosti Balkana, pise londonski Dejli Telegraf.
Sebe zovu Narodna oslobodilacka armija. Makedonska vlada ih opisuje kao teroriste i kriminalce. Ima ih verovatno manje od 500, a najteze oruzje su im minobacaci i mitraljezi.
Ipak, oni imaju snagu da gurnu region u novi krug krvavog pustosenja, uprkos prisustvu 40.000 vojnika NATO, zbijenim u redovima UN i ceznjom za mirom ogromne vecine stanovnistva.
Makedonski vojnici duz nekih 200 kilometara granice cekaju na nove napade, posle visednevnih okrsaja prosle sedmice u kojima su poginula petorica njihovih ljudi. Amerikanci su sa kosovske strane granice, potisnuli Albance iz njihove baze u selu Tanusuvci. Ali, niko nije uhapsen, pa su se svi bezbedno povukli, verovatno nazad na Kosovo.
Sigurno je da su pobunjenici poznati kosovskoj albanskoj zajednici. Medjutim, javno, zbog etnicke solidarnosti, malo se o njima govori. Privatno se pominju mnoga imena, vecinom ljudi iz redova bivse OVK, rodom iz Makedonije koji su politicki, finansijski i vojno bili angazovani u kampanji protiv Srba. Za grupu koja operise u Makedoniji se veruje da je povezana sa albanskim pobunjenicima koji su ubijali Srbe unutar zone razdvajanja izmedju srpske i kosovske granice. Albanski politicki vodji i diplomati rekli su u nedelju da su ovi borci vetrovatno motivisani ogorcenjem sto nisu nasli svoje mesto u posleratnom Kosovu posle raspustanja OVK i posle svog teskog izbornog poraza. Ozlojedjeni, oni su se ponovo latili oruzja.
Makedonska vlada i NATO veruju da je nihova strategija u pokusaju da se ponovi metod sa Kosova. To znaci napadati sa ciljem da se iznudi snazan odgovor srpskih ili makedonskih snaga. "Zverstva" koja bi iz toga nastala mnogla bi tad da se koriste sa ciljem da se NATO natera da prosiri protektorat, tako da u njega ukljuci albansko stanovnistvo duz srpske i makedonske granice, pise Telegraf.
Gerilci koji su napali makedonske vojnike, pise londonski Gardijan, povukli su se natrag na Kosovo da bi svoje crne uniforme zamenili civilnom odecom. Za samo dve sedmice, i sa manje od 300 ljudi, samoproklamovana "Narodna oslobodilacka armija" izazvala je pustos. Minama i snajaperskom vatrom ubili su petoricu makedonskih vojnika, iz zasede su napadani konvoji, a americke snage su se nasle pod pretnjom. Tridesetak kilometara istocno, albanski gerilci vec godinu dana napadaju srpske jednice u Presevskoj dolini. To su dva fronta u pokusaju ultradesnicara da se destabilizuje Balkan sa verovatnim ciljem prosirenja kosovske teritorije, pise Gardijan.
Zapad je u soku. Balkanski kosmar je trebalo da se okonca propascu osvajackog projeta velike Srbije Slobodana Milosevica. Sad dolazi preokret. Albanski militantni nacionalisti sire etnicku mrznju u cilju stvaranja velikog Kosova. Oslobodjene zrtve su postale zlocinci, pise Gardijan.
"To nije samo izdaja. Pljunili su nam u lice", kaze jedan nemacki oficir uz sastava Kfora. U Vasingtonu i Londonu, u sedistima NATO i UN u Pristini, jedno pitanje dominira: Kako smo stvorili ovo cudoviste?
"Nesto je krenulo sasvim pogresno i sad se mucimo da nadjemo gde. Prisutan je osecaj da smo mi sve ovo porodili," kaze jedan americki zvanicnik pri UN.
Mnogi se slazu da je zapad savim pogresno shvatio opasnost albanskog nacionalizma. Na niz gresaka, taktickih i strateskih, svaljuje se krivica sto je dozvoljeno da se manjina albanskih Kosovara dokopa glavne reci. Obavestajni oficiri Kfora kazu da su suoceni sa "frankenstajnskim pokretom," sastavljenim od razlicitih delova: pokret je snazan, ali ne narocito bistar.
Gerilci u Makedoniji su uglavnom ljudi koji su sluzili u OVK. Oni kazu da zele da pripoje severnu i zapadnu Makedoniju, gde etnicki Albanci brojcano dominiraju.
Ipak, u poslednjim izjavama, gerilci kazu da zele samo ista prava u "reformisanoj Makedonji". Price o aneksiji, kazu oni, protura Skoplje da bi prikrilo svoja krsenja ljudskih prava.
Na istoku, pise Gardijan, u Presevskoj dolini, sestrinska organizacija, OVPMB, ima oko 2.000 boraca koji su ubili 34 pripadnika srpskih snaga. Ova grupa zeli promenu granice, kako bi 70.000 etnickih Albanaca sa juga Srbije bili ukljuceni u Kosovo.
Od dana kada su dosle, snage Kfora nisu uspele u kontroli Kosova. Njihov neuspeh da razoruzaju OVK, da zastite srpsku manjinu i zasnuju multietnicko drustvo, stvorio je klimu u kojoj ekstemisti bujaju.
"Sad je kasno. Umereni su dobili izbore, ali oni koji svercuju i namecu reket imaju pravu vlast," kaze u Pristini jedan strani predstavnik.
Britanski Independent danas postavlja pitanje da li su dve naizgled odvojene grupe, koje su okupirale dolinu Preseva i neka sela u Makedonji, deo uskladjene kampanje. Obe grupe su naslonjene na unutrasnjost Kosova pa se postavlja pitanje koliko su blisko povezane sa zvanicino raspustenom OVK. Prva zrtva medju pobunjenicima u Makedoniji sahranjena je prosle sedmice u selu Predzledu, ne u Makedioniji vec na Kosovu. Bio je to Spend Mazrekaj i bio je veteran OVK.
Pobunjenici u Makedoniji kazu da su svi nijihovi clanovi Albanci iz Makedonije, a ne Kosovari. Ali, iza ove lazi stoji cinjenica da su se mnogi dobrovoljci iz Makedonije pridruzili OVK i da su se borili u kosovskom ratu, pise Independent.
NJUJORK
TAJMS:
NATO dobio samar na Kosovu!

NATO je poceo da posrce na Balkanu, ubiruci plodove svog odbijanja da se ozbiljno suoci sa problemima i aspiracijama Albanaca zbog cije je zastite i bio usao u rat, ocenjuje dnevnik "Njujork tajms".
Neuspeh Saveza da se suoci sa naoruzanim i organizovanim Albancima koji se bore za proterivanje nealbanskog stanovnistva sa Kosova, prosirenje i sticanje nezavisnosti za pokrajinu, omogucio je gerilcima da prerastu u ozbiljnu pretnju regionu, dodaje list.
"Nujork tajms" ukazuje da je Zapad nekada mogao da krivi Slobodana Milosevica za nestabilnost regiona, ali sada su njega zamenile demokratske vlasti prijateljski nastrojene prema Zapadu. Ipak, nastale su nove teskoce i neizvesnosti, a napetost i pucnjava na granicama Kosova izlazu ozbiljnom pritisku saveznike Zapada u Beogradu i Makedoniji.
"Americke snage pritekle su u pomoc odbrani krhke Makedonije, koja bi se nasilno dezintegrisala ukoliko bi ekstremisti dobili znacajniju podrsku tamosnje velike albanske manjine.
Medjutim, dobro poznata zelja Busove administracije da se smanji americko vojno prisustvo na Balkanu kombinovana sa nespremnoscu americkih komandanata na gubitke ohrabrila je ekstremiste", pise list dodajuci da neki vec porede Makedoniju sa Kosovom, pocetkom 1998, kada je po brdima pocela da se organizuje OVK.
"Njujork tajms" ocenjuje i da Zapad ima velikih problema da na Balkanu uspostavi stabilnost za koju se borio i ukazuje na nameru Crne Gore da se otcepi od Jugoslavije nasuprot zeljama Zapada, kao i na insistiranje bosanskih Hrvata da je federalna BiH uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom postala nevazeca.
"Bez Milosevica na vlasti i Srba na Kosovu, NATO je postao jedini garant stabilnosti i bezbednosti na Balkanu. Medjutim, nije jasno da li NATO zeli da obavi posao. Sukobljavanje sa albanskim ekstremistima moglo bi odneti mnoge zivote, sto je kosmar za Pentagona, a moglo bi NATO snage naciniti metom i na samom Kosovu", prenosi list reci jednog zapadnog diplomate.
Medjutim, odbijanje da se sukobi sa ekstremistima "salje im jasnu poruku da nastave da rade ono sto zele", dodao je taj diplomata.
"Zapad nikada nije Albancima dovoljno jasno stavio do znanja da nismo dosli da im obezbedimo nezavisnost i borimo se za njihove interese, vec da smo ovde zbog sopstvenih interesa, a to je stabilni Balkan. Svi smo krivi zbog toga. Ozbiljni problemi sa kojima se sada suocavamo rezultat su 18 meseci neodlucnosti", rekao je jedan drugi diplomata.
On je kao stvarne probleme naveo veze izmedju bivsih lidera Oslobodilacke vojske Kosova koji su sada politicari i novih ekstremista, vezu izmedju istih tih lidera sa organizovanim kriminalom, organizovano zastrasivanje malobrojnih Srba preostalih na juznom delu Kosova kao i odbijanje ili nesposobnost da se pocinjeni zlocini kazne.
"Prosle godine, kada su britanske snage otkrile veliko skroviste oruzja u Drenici, teritoriji koju kontrolise komandant navodno demilitarizovane OVK Agim Ceku, doslo je do debate oko toga treba li izvrsiti odlucnu akciju", pise list i dodaje da nista nije preduzeto zbog straha od osvete nad Kforom.
"Slicna stvar se dogodila i proslog meseca kada je dignut u vazduh autobus koji je prevozio Srbe i koji je bio u pratnji Kfora. 'To je bila savrsena prilika za akciju, ali niko nije nista ucinio i poruka o nekaznjivosti je jasna i glasna", pise list citirajuci jednog medjunarodnog zvanicnika na Kosovu.
HOLANDIJA
Klinton drzi skupe govore, novinarima pristup zabranjen
Bivsi predsednik SAD Bil Klinton imao je, po prvi put od kada je napustio polozaj, javno pojavljivanje van SAD, u obracanju evrpskim poslovnim ljudima.
Direktori kompanija i clanovi holandskog parlamenta platili su po oko 3.000 guldena (1.200 dolara) da prisustvuju govoru, a holandski mediji objavili su da ce rucak sa Klintonom, kojem ce prisustvovati desetak osoba, kostati oko 10.000 dolara.
Posle govora, Klinton bi trebalo da se sastane sa holandskom kraljicom Beatriks, a nesto kasnije i sa premijerom Vimom Koksom. Na zahtev Klintonove kancelarije, organizatori su otkazali pozive medijima, zbog, kao je pojasnio jedan od zvanicnika kompanije koja je organizovala taj dogadjaj, reakcija na Klinonovo pomilovanje izbeglog biznismena Marka Rica.
Medijima je zabranjen pristup Klintonovim nastupima u Danskoj i Nemackoj, kasnije ove nedelje.
Prosle nedelje u SAD reporteri su takodje bili spreceni da izvestavaju sa Klintonovog govora azijskim vlasnicima hotela, a kako se navodi, za taj govor bivsem predsedniku SAD placeno je 100.000 dolara.