POLICIJA REPUBLIKE MAKEDONIJE
Krivicna prijava protiv poslanika DPA Sacirija
Makedonska policija podnela je juce javnom tuzilastvu krivicnu prijavu protiv clana Demokratske partije Albanaca (DPA)
Hisni Sacirija koji je odlucio da se prikljuci organizaciji naoruzanih ekstremnih Albanaca koja sebe naziva Oslobodilacka nacionalna armija (ONA).
Krivicna prijava protiv Sacirija podneta je zbog osnovane sumnje da je izvrsio krivicno delo pozivanja na oruzanu pobunu.
Prijava je usledila samo dan nakon sto je Saciri odlucio da napusti mesto poslanika DPA u makedonskom parlamentu i prikljuci se oruzanim Albancima.
Odluku da se prikljuci oruzanim formacijama Albanaca, on je obrazlozio time da je "svestan aktuelnog stanja kroz koje prolazi albanski narod u Makedoniji, kada je zapoceo oslobodilacki rat izmedju ONA i makedonske policije".
Saciri je u saopstenju pozvao svoje birace da predju na stranu boraca za slobodu i apelovao na sve one koji su na nizim funkcijama u DPA i na druge poslanike-Albance "da se ujedine sa borcima za slobodu".
Ministarstvo unutrasnjih poslova Makedonije saopstilo je da u tome ima dovoljno elemenata da podnese prijavu protiv Sacirija, ocenjujuci da on poziva na oruzanu pobunu usmerenu na ugrozavanje ustavnog poretka i bezbednosti drzave.
Za to krivicno delo propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.
DPA, vodeca stranka makedonskih Albanaca koja ucestvuje u koalicionoj Vladi Makedonije, juce se ogradila od odluke svog clana Sacirija. Na celu DPA je
(na slici) Arben Dzaferi.
MAKEDONIJA I BALKAN
Sastanak ministara odbrane regiona
U Skoplju ce 5. aprila biti odrzan sastanak ministara odbrane zemalja jugoistocne Evrope na kojem ce ucestvovati i predstavnici SAD, Italije, Svedske, kao i medjunarodnih organizacija, saopstilo je danas makedonsko Ministarstvo odbrane.
Teme sastanka bice geopoliticka situacija, nova krizna zarista i saradnja medju zemljama regiona, navodi se u saopstenju i dodaje da ce sednicu otvoriti makedonski predsednik i premijer Boris Trajkovski i Ljupco Georgijevski. Ucesce na sastanku potvrdilo je trinaest ministara odbrane medju kojima je i americki sekretar za odbranu Donald Ramsfeld.
Na sastanku ce ucestvovati Albanija, Bugarska, Grcka, Rumunija, Turska, SRJ, Hrvatska, Slovenija, Ukrajina, Rumunija, Italija, SAD, Svedska i Makedonija, kao i UN, NATO, OEBS i Evropska unija.
KOSOVO
Poginuo novinar APTN-a
Kamerman APTN-a (Achociated Press Television Nenjs), Kerem Loton poginuo je juce nedaleko od sela Krivenik na Kosovu, saopstio je predstavnik americke agencije.
Loton (30) je podlegao povredama. Nakon ranjavanja, britanski kamerman je prebacen helikopterom u bolnicu Kampa Bondstil, gde se nalazi glavni stab americkog kontingenta Kfora.
Loton, koji je imao dvojno drzavljanstvo - britansko i tursko, radio je nekoliko meseci iz Pristine. Prethodno je radio u Istanbulu.
U saopstenju Kfora se navodi da su vojnici Kfora juce ujutro oko 8.30 na podrucju sela Krivenik uocili grupu naoruzanih ljudi, a kada su krenuli prema njima, otvorena je minobacacka vatra i patrola Kfora se povukla.
Nesto kasnije, oko 10.50 poceo je minobacacki napad na Krivenik koji je trajao do 12.15, saopstio je Kfor.
KIC je saopstio da je 12 granata palo u centar sela u blizini skole i seoske dzamije, a nekoliko granata palo je i na stambene kuce. Kfor je prethodno saopstio da je u minobacackom napadu na ovo selo poginulo dvoje, a povredjeno 10 civila, ne precizirajuci ko je odgovoran za napad.
Stanovnici sela Krivenik su evakuisani, a operacija makedonskih snaga protiv albanskih gerilaca izazvala je veliku paniku i medju stanovnistvima drugih albanskih pogranicnih sela, naveo je KIC.
PORTPAROL MAKEDONSKE VOJSKE
Armija Makedonije nije dejstvovala po Kosovu
Makedonske snage bezbednosti ocistile su u jucerasnjim operacijama u potpunosti od albanskih ekstremista pogranicno selo Gosince, a u zavrsnoj fazi je i akcija ciscenja sela Gracani, saopstio je juce u Skoplju portparol makedonskog ministarstva odbrane
DJordji Trendafilov.
"U ovom trenutku, nasa je vojska rasporedjena severno od sela Gracani", precizirao je Trendafilov, dodajuci da je u toku i ciscenje terena od postavljenih mina u okolini Tetova i da vojska napreduje prema vrhovima Sare.
Portparol je preneo izjavu vojnog komandanta koji rukovodi akcijom ciscenja terena u blizini sela Gracani a Makedonska armija nije dejstvovala po teritoriji Kosova.
Kfor je juce saopstio da su dva civila poginula, a desetoro povredjeno u napadu na kosovsko pogranicno selo Krivenik, a Kosovski informativni centar je za taj napad optuzio makedonsku vojsku.
Trendafilov je kazao da makedonske snage dejstvuje samo u pogranicnom pojasu sa makedonske strane, ali je dodao da su makedonske vlasti odmah posto su saznale za incident u Gracane poslale jednu komisiju koja treba da utvrdi u o cemu se radi.
Portparol je demantovao informaciju da je u selu Brest pronadjena fabrika municije i naveo da je samo u obliznjem selu Malino Mahala pronadjen veliki magacin sa municijom terorista.
Na pitanje da li, i koliko zrtava ima na strani terorista Trendafilov je pozvao na strpljene do prekosutra za kada je najavio da ce Makedonske bezbednosne snage izaci sa procenom i podacima za gubitke terorista.
TURSKA
Povratak muslimanskih izbeglica u Makedoniju
Muslimani iz Makedonije koji su na pocetku oruzanih sukoba u okolini Tetova sredinom marta izbegli u Tursku poceli su da se vracaju u Makedoniju.
Turske vlasti saopstile su juce da je na granicnom prelazu sa Bugarskom tokom prethodnih 19 dana registrovan ulazak 8.324 osoba sa makedonskim pasosima, prenosi agencija Anadolija.
Na istambulskoj stanici autoprevoznici na linijama izmedju Turske i Makedonije zabelezili su izrazit broj odlazaka prema Makedoniji, nakon velikog broja dolazaka prosle nedelje.
"Sada se vecina tamo vraca", izjavio je poslovodja jedne transportne kompanije. "Prosle nedelje primili smo izmedju 2.000 i 2.500 ljudi, pre svega dece i starijih osoba, ali se situacija smiruje", rekao je on.
Druga kompanija konstatovala je istu pojavu. Dva autobusa krenula su juce u Makedoniju, a samo je jedan stigao u Tursku, dok je prosle nedelje cetiri do pet punih autobusa dnevno dolazilo u Tursku, a vracali su se prazni.
HASKI TRIBUNAL I REPUBLIKA SRPSKA
Odrediti se prema zlocinima nad Srbima
Javni tuzilac Republike Srpske Vojislav Dimitrijevic izjavio je da je tokom razgovora sa glavnim tuziocem Medjunarodnog suda za ratne zlocine u Hagu Karlom del Ponte istakao potrebu da se Sud odredi prema ratnim zlocinima pocinjenim nad Srbima tokom rata u BiH.
Dimitrijevic je, u intervjuu bijeljinskoj BNTV, rekao da bi, pet godina posle rata u BiH, trebalo izneti konkretna imena pocinilaca tih zlocina ili konstatovati da ih nije bilo.
"Postoje uveravanja da ce do toga brzo doci, ali konkretna imena nisu spominjana", rekao je Dimitrijevic.
On je kazao da je sa Karlom del Ponte razgovarao i o mogucnostima da domace pravosudje preuzme svoj deo odgovornosti za sudjenje ratnim zlocincima i dodao da je dobio obecanje da ce se u doglednoj buducnosti procesi voditi i u pravosudju Republike Srpske i celom regionu.
Dimitrijevic je podsetio da je Rimskim sporazumom predvidjeno da se za bilo koji proces za ratne zlocine na teritoriji BiH predmet posalje Sudu u Hagu koji ce proceniti da li ima dovoljno dokaza za proces.
Sporazum obavezuje sve potpisnike Dejtonskog sporazuma, rekao je Dimitrijevic i ukazao da Hrvatska ne postuje to pravilo o cemu svedoce ucestala hapsenja Srba koji se vracaju u tu zemlju.
MINISTARSTVO SPOLjNIH POSLOVA BIH
MIP podneo krivicnu prijavu protiv Muhameda Sacirbeja
Ministarstvo inostranih poslova BiH podnelo je krivicnu prijavu protiv bivseg ambasadora BiH pri UN
Muhameda Sacirbegovica zbog sumnje da je nepropisno raspolagao velikim iznosima novca, izjavio je u cetvrtak zamenik ministra inostranih poslova BiH Ivica Misic.
"Ustanovljeno je da je tokom 2000. godine u Misiji BiH pri UN i Generalnom konzulatu u Njujorku ostvaren rashod u iznosu od 2,506.962 konvertibilnih maraka (KM). Komisija je utvrdila da su ostvareni rashodi u iznosu od 255.556 KM koji nisu bili predvidjeni planom, niti su odobreni saglasnoscu ili odlukama MIP-a", izjavio je Misic na konferenciji za novinare u Sarajevu.
On je istakao da je ustanovljeno da je te iznose sa racuna Misije BiH pri UN i Konzulatu podizao licno Sacirbegovic.
"Tokom 2000. godine Sacirbegovic je podigao sa racuna Misije BiH u UN i Generalnog konzulata ukupno 609.593,89 dolara, od cega je validnom dokumentacijom pokriveno svega 85.893,21 dolara", rekao je Misic.
Prema njegovim recima, ukupan manjak novca, ciji je jedini potpisnik bio Sacirbegovic, dosegao je iznos od 610.982,46 dolara.
Zbog navedene sumnje, MIP BiH je 6. marta ove godine obrazovao troclanu komisiju u koju su usli zamenik ministra inostranih poslova Ivica Misic, Veljko Obrenovic i Adi Hadzikapetanovic, a ciji je zadatak da utvrdi stvarno materijalno-finansijsko stanje u misiji BiH pri UN i Generalnom konzulatu BiH u Njujorku.
Komisija je utvrdila niz propusta i nepravilnosti u raspolaganju sredstvima i knjigovodstvenoj evedenciji, nenamensko trosenje novca i krsenje Pravilnika o platama i drugim primanjima radnika u diplomatsko-konzularnoj mrezi.
NAKON IZVESTAJA MINISTARSTVA OBNOVE...
Hrvatska vlada usvojila program oporavka Knina
Hrvatska vlada usvojila je juce, na tematskoj sednici u Kninu, poseban program privrednog i socijalnog oporavka grada Knina, mere socijalnog zbrinjavanja na svim podrucjima pod posebnom zasitom drzave, kao i politiku aktivnog zaposljavanja.
Vlada je prihvatila Izvestaj o povratku prognanika i izbeglica, koji je izlozio ministar obnove Radimir Cacic, a preuzela je i obavezu stambenog zbrinjavanja svih korisnika prava na obnovu, kroz prosireni program organizovane obnove.
Prema tom izvestaju, u svoje domove do sada se vratilo oko 270 hiljada prognanika i izbeglica, od kojih oko 79 hiljada Srba.
Cacic je izjavio da svi gradjani koji imaju resenje na zakonu osnovanom povratku, mogu biti sasvim sigurni da ce njihove kuce tokom ove godine biti projektovane i biti otpoceta izgradnja, kao i da ce do kraja sledece godine biti u svojim domovima.
U podrucja pod posebnom zastitom drzave vlada ce uloziti dve milijarde i 854 miliona kuna u ovoj godini, a drzavna javna poduzeca vise od 700 miliona u obnovu i izgradnju komunalne infrastrukture.
Ministar rada i socijalne zasitite Davorko Vidovic precizirao je da je podrucjima pod posebnom zastitom drzave namenjena pomoc u hrani, subvenciji troskova elektricne energije i povecanju novcane pomoci za prognanike i povratnike.
Tim programom, prema njegovim recima, bice obuhvaceno oko 125 hiljada ljudi.
Vlada Hrvatske zalozila se za pokretanje proizvodnje i vece zaposljavanje kroz javne radove.
HRVATSKA I JUGOSLAVIJA
Amnestirani Srbi presli granicni prelaz
Petorica Srba, koje je prosle subote pomilovao hrvatski predsednik Stjepan Mesic, presli su juce granicnu liniju izmedju Hrvatske i SRJ na prelazu Bajakovo.
Time su, kako javlja Hrvatski radio, oni "ostvarili licnu zelju da zive u Jugoslaviji", iako su proteklih dana hrvatski mediji prenosili informaciju da su po izlazku iz zatvora sva petrioca oslobodjenih Srba izrazila zelju da ostanu da zive u Hrvatskoj.
Iz Kaznenog zavoda Lepoglava pre dva dana pusteni su na osnovu amnestije Vaso Graovac, osudjen na osam godina zatvora (odsluzio sedam godina i sedam meseci), Milenko Milakovic osudjen na sedam, (odsluzio sest godina), Milos Horvat osudjen na pet godina (odsluzio cetiri godine i devet meseci), Bogdan Banic osudjen na osam godina, (odsluzio pet godina i sest meseci) i DJuro Kuzmanovic osudjen na sest godina (odsluzio pet i sedam meseci).
Pomilovani Srbi su u Lepoglavi izdrzavali visegodisnje kazne zatvora zbog ratnih zlocina.
Juce su na granicnom prelazu Bajakovo presli i trojica hrvatskih zatvorenika koji su izdrzavali kazne zatvora u Jugoslaviji zbog spijunaze, a koje je u ime reciprociteta amnestirao jugoslovenski predsednik Vojislav Kostunica.
Oni su posle 14 sati pusteni iz Okruznog zatvora u Subotici i otputovali su kucama.
Predsednik SRJ Vojislav Kostunica pomilovao je Marina Marica iz Kremeca u BiH, Nedeljka Varicaka iz Gorjana u Hrvatskoj i Zeljka Draskovica iz Kanica u Hrvatskoj.
Vojni sud im je jos 1995. godine izrekao kazne zatvora od devet do 13 godina zbog spijunaze.
Trojica Hrvata su izdrzavali kaznu u Sremskoj Mitrovici, ali su nakon pobune zatvorenika pred kraj prosle godine prebaceni u zatvor u Subotici.