Srecna i Blagoslovena Nova Godina!
REPUBLIKA SRPSKA - MLADEN IVANIC
Nema dokaza da se Karadzic finansira od carina
Premijer Republike Srpske (RS) Mladen Ivanic izjavio je da medjunarodna
zajednica Vladi RS nikada nije dostavila dokaze da se deo prihoda RS
od carine koristi za finansiranje lica optuzenih za ratne zlocine.
"Vlada RS nece se obazirati na takve optuzbe, niti ce razmatrati
takve stvari sve dok joj se i zvanicno ne dostavi takav stav ili dokazi
o tome, a to do sada niko nije ucinio", kazao je Ivanic.
Evropska komisija i Kancelarija Visokog predstavnika (OHR) saopstili
su da se deo prihoda od carina u RS koristi za finansiranje Radovana
Karadzica, a OHR je najavio sankcije prema ljudima iz RS koji, kako
su naveli, cine mrezu podrske Radovanu Karadzicu.
Komentarisuci najavu OHR-a o uvodjenju sankcija ljudima koji podrzavaju
Karadzica, Ivanic je kazao da takva lica, ukoliko ih ima, i po zakonu
RS podlezu odgovornosti.
Ivanic je u poslednjem obracanju novinarima u funkciji premijera RS
rekao da je njegova Vlada u svom dvogodisnjem mandatu ostvarila sve
ciljeve ekonomske politike koje je postavila preuzimanjem duznosti u
januaru 2001. godine.
On je naveo da je Vlada RS u protekle dve godine uspela da smanji spoljnotrgovinski
deficit RS, da ocuva nivo licne potrosnje gradjana, i smanji inflaciju
i nezaposlenost, a poveca obim industrijske proizvodnje.
Prema njegovim recima, inflacija je sa 16,6 odsto, koliko je bila u
2000. godini smanjena na 2,8 odsto u 2002. godini, dok je broj nezaposlenih
sa 154 hiljade u 2000. godini smanjen na 143 hiljade u prosloj godini.
Premijer RS je dalje rekao da je Vlada ostvarila ciljeve i u privatizaciji
drzavnog kapitala, navodeci da je privatizovano 50 odsto drzavnog kapitala
u RS.
Kao posebne rezultate svog kabineta, Ivanic je naveo to sto su u protekle
dve godine redovno izmirivane tekuce obaveze prema budzetskim korisnicima,
kao i obaveze po osnovu inostranog duga i obaveze prema zajednickim
organima.
"Za vise reformi, bila je potrebna ne samo veca podrska politickih
partija u parlamentu koje su podrzavale ovu vladu, nego i sire drustvene
javnosti", istakao je premijer RS.
Najveci uspeh u protekle dve godine postignut u oblasti reforme poreskog
sistema, izjavio je Ivanic.
Direktor Poreske uprave RS Milica Bisic navela je da su ostvareni domaci
prihodi u 2002. godini za 266 miliona maraka veci u odnosu na 2000.
godinu, a od cega je 177 miliona maraka vise naplaceno samo po osnovu
poreza na promet i akciza.
REPUBLIKA SRPSKA
PDP-u i SDS-u po tri ministarska mesta u novoj vladi RS
Poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) Velimir Sakan potvrdio
je da ce toj stranci u novoj Vladi Republike Srpske (RS) pripasti tri
ministarska mesta.
Sakan je na konferenciji za novinare rekao da ce razgovori o konacnom
sastavu Vlade RS trajati i danas, ali da je nacelno dogovoreno da PDP
pripadnu tri ministarska mesta, isto koliko i Srpskoj demokratskoj stranci
(SDS).
Prema njegovim recima, ministri finansija i odbrane bice nestranacke
licnosti, kao i dva bosnjacka i svi hrvatski kandidati za ministre.
Sakan je dodao da ce i Stranka demokratske akcije ucestvovati u novoj
Vladi RS, kojoj bi trebalo da pripadnu tri ministarska mesta.
Prema ustavnim promenama u RS, usvojenim u aprilu prosle godine, nova
Vlada RS imace premijera i osam ministara Srba, pet ministara Bosnjaka
i tri ministra Hrvata.
Portaprol PDP-a Igor Crnakad rekao je da postoji formirana skupstinska
vecina koja ce danas na sednici parlamenta RS podrzati mandatara Dragana
Mikerevica i sastav njegovog kabineta, ali nije zeleo da navede koje
stranke cine tu vecinu.
Komentarisuci najavu Kancelarije Visokog predstavnika (OHR) da ce uvesti
sankcije prema ljudima koji su sastavni deo mreze za podrsku Radovanu
Karadzicu, on je kazao da mu "nije jasno na koji nacin OHR misli
da sprovede te mere".
OHR je najavio da ce uvesti sankcije prema odredjenim krugovima u RS
za koje se sumnja da iz prihoda od carina i utaje poreza finansiraju
lica optuzena za ratne zlocine, a pre svih Radovana Karadzica.
"PDP nema saznanja da prihodi od carina idu za finansiranje ratnih
zlocinaca", rekao je Crnadak.
Zagreb
Zasto Hrvatska nema cak 12 ambasadora
U ovom trenutku cak 12 ambasadorskih mjesta u hrvatskoj diplomaciji
je prazno, sto se u diplomatskim krugovima smatra katastrofalnim i neprihvatljivim
stanjem za vanjskopoliticki ugled jedne zemlje.
Za prazna ambasadorska mjesta i nedopustivu sporost u imenovanju novih
ambasadora mnogi su mediji danas skloni da optuze sukobe i nesporazume
izmedju koalicijskih partnera koji tesko nalaze zajednicki jezik oko
toga koga imenovati na pojedine diplomatske funkcije.
U javnosti se spekulira da blokadu uzrokuju preveliki apetiti pojedinih
stranaka vladajuce koalicije, jer postaje ocito da se vecina stranaka
zestoko bori kako bi na sto vise pozicija postavila svoje clanove i
cesto ni po koju cijenu nije spremna odustati od svojih zahtjeva, sto
paralizira donosenje odluka.
Mediji i neki bolje upuceni u ovu diplomatsku problematiku, ipak upozoravaju
kako se koalicijski partneri u stvari zestoko bore za nize rangirane
pozicije u ambasadama, dok se kod imenovanja ambasadora kljucna uloga
ipak prepusta premijeru Ivici Racanu i ministru vanjskih poslova Toninu
Piculi.
Pritom se navodi kako su glavni krivci za situaciju u kojoj Hrvatska
nema 12 celnih ljudi u 12 ambasada upravo premijer i ministar vanjskih
poslova, dok daleko manja krivnja lezi na predsjendiku Stjepanu Mesicu,
koji svojim potpisom imenuje ambasadore.
Predsjednik Mesic, navodi tjednik Globus, unatoc nekim svojim zahtjevima
u pogledu kadrova za nova ambasadorska mjesta, ipak nije pokazao preveliki
apetit, pa imenovanja, u pravilu, ne zapinju u njegovoj kancelariji.
Kao jedan od najvecih krivaca ipak se sve cesce navodi ministar Picula,
koga u javnosti cak optuzuju da, osim sto ne imenuje nove ambasadore,
svoje ministarstvo puni "ljudima-zombijima."
To je sve cesci naziv za osobe koje su povucene iz pojedinih diplomatskih
predstavnistava, a po povratku u Zagreb hodaju hodnicima ministarstva
vanjskih poslova bez konkretnog radnog mjesta.
Nedefinirano diplomatsko stanje, kako objasnjavaju pojedini mediji u
Hrvatskoj, posledica je neskrivene i preambiciozne zelje premijera Racana
da uspjesima u vanjskoj politici podigne rejting vlastite stranke -
Socijaldemokratske partije (SDP), pri cemu je kardinalnu gresku napravio
kada ja Piculu, neiskusnu politicku licnost, izabrao za ministra vanjskih
poslova.
Mediji navode kako je u evropskoj diplomatskoj praksi uobicajeno da
mesto ministra vanjskih poslova dobija mladji, odnosno slabiji koalicijski
partner, ali Racanov najjaci koalicijski partner nakon januarskih izbora
2000. godine, lider Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS) Drazen
Budisa, cini se, nije bio u dovoljnoj mjeri svjestan koliku snagu ima
ta fotelja, pa ju je prepustio Racanu.
Kad je premijeru Racanu u vrijeme sastavljanja nove vlade savjetovano
da na mjesto ministra vanjskih poslova za pocetak imenuje nekog od iskusnijih
diplomata, a da neiskusnog Piculu postavi za njegovog pomocnika kako
bi najmanje dvije godine mogao uciti prije definitivnog preuzimanja
ministarske fotelje, Racan je odbio.
Premijerovo je objasnjenje pritom bilo kako ce hrvatsku vanjsku politiku
ionako voditi vlada, sto znaci da je svojem lojalnom stranackom suradniku
Piculi Racan namijenio ulogu pukog izvrsioca, a nikako kreatora vanjske
politike, sto je ocito, kako tvrde neki mediji, ostavio za sebe.
Danas se procjenjuje kako je premijer Racan, pritisnut unutarnjim problemima
u drzavi, ali i sve otvorenijim i cescim sukobima i nesporazumima unutar
koalicije, koju su do sada vec napustile dvije stranke, jednostavno
zanemario i gurnuo u stranu vanjsku politiku, a posljedica je danasnje
katastrofalno stanje u tom ministarstvu, ali i hrvatskoj diplomaciji.
Neki od vecih diplomatskih skandala u posljednje tri godine izbili su
u javnosti nakon sto je ostavku na svoje duznosti dao dugogodisnji ambasador
u Vatikanu, Grckoj i Sloveniji, iskusni diplomata Ivica Mastruko, koji
je, upozoravaju mnogi, cak i u vrijeme rezima bivseg predsjednika Franje
Tudjmana uspio sacuvati stranacku nezavisnost.
Nakon sto mu je istekao ambasadorski mandat u Ljubljani, Mastruko se
vratio u Zagreb, ali mu je u Ministarstvu vanjskih poslova odmah dano
do znanja da se njegov dotadasnji radni odnos na odredjeno vrijeme nikako
ne moze pretvoriti u stalni radni odnos, na sto je ovaj odmah podnio
ostavku.
No bolje upuceni tvrde kako je stvarni razlog bilo jedno ironicno pismo
koje je Mastruko neposredno prije toga uputio ministru Piculi, u kojem
je taj diplomata pokusao skrenuti paznju ministru na losu komunikaciju
unutar diplomatske mreze, sto mu je ocito zamjereno.
U hrvatskoj javnosti jednako zestoko je odjeknula i proslogodisnja ostavka
bivseg ambasadora u Belgiji Ljubomira Cucica, koji je takodjer isticao
losu komunikaciju i niz nesporazuma sa centralom u Zagrebu, a poznata
je i prica ambasadora u Berlinu dr Milana Ramljaka, koji je napustio
diplomaciju iznerviran nekompetentnim osobljem u svojoj ambasadi.
Kada ce i kojim kadrom Hrvatska popuniti rupe u diplomaciji jos nije
poznato. U medijima se iz dana u dan spekulira ovim ili onim imenima
i funkcijama na koje ministarstvo vanjskih poslova uglavnom nema komentara,
no malo se govori o tome tko je odgovoran i tko ce popraviti stetu nanesenu
ugledu zemlje zbog ovakvog stanja.
Sandra Caric
Zagreb
HRVATSKA I HAG
Tribunal ocekuje izvestaj o zdravlju Bobetka
Haski tribunal ocekuje da holandski lekari koji su juce pregledali
hrvatskog generala Janka Bobetka uskoro podnesu izvestaj o njegovom
zdravstvenom stanju i o tome da li moze da podnese put do Haga, izjavio
je juce portparol Haskog suda Dzim Lendejl.
"Sastavice izvestaj, dostaviti ga sekretarijatu suda koje ce ga
na vrijeme proslediti predmetnom sudiji (Karmelu) Agiusu", kazao
je Lendejl za agenciju Hina. U dosadasnjim slicnim slucajevima, odluke
suda objavljivane su jednu do dve nedelje nakon lekarskih pregleda.
Generala Bobetka Haski sud tereti da je, kao bivsi nacelnik glavnog
staba Hrvatske vojske, odgovoran za zlocine pocinjene tokom vojne akcije
u Medackom dzepu u septembru 1993. Penzionisani general leci se u zagrebackoj
bolnici uod sredine novembra prosle godine.
Dva lekara amsterdamske univerzitetske klinike pregledali su juce prepodne
Bobetka, njegovu medicinsku dokumentaciju, a razgovarali su i sa clanovima
Bobetkovog lekarskog konzilijuma koji vodi dr. Mijo Bergovec.
Haski sud je vec u tri navrata slao svoje medicinske timove kako bi
proverili zdravstveno stanje potencijalnih putnika za Hag - i to u slucaju
optuzenog bosanskog Hrvata Zlatka Aleksovskog i dva puta u slucaju komandanta
mostarske tzv. "kaznjenicke jedinice" Mladena Naletilica Tute.
MAKEDONIJA
Crvenkovski danas u Beogradu
Makedonski premijer Branko Crvenkovski i ministri unutrasnjih poslova
i ekonomije Hari Kostov i Ilija Filipovski dolaze danas u jednodnevnu
posetu Beogradu.
Kako je najavljeno danas u Skoplju, Crvenkovski ce se sastati sa predsednikom
SRJ Vojislavom Kostunivom i predsednikom i potpredsednikom srpske vlade
Zoranom DJindjicem i Nebojsom Covicem.
Osim o unaparedjenju bilateralne saradnje, posebno na ekonomskom planu,
makedonski zvanicnici u Beogradu ce razgovarati i o zajednickoj borbi
protiv organizovanog kriminala i evropskoj integraciji.