KULTURA - ZANIMLJIVOSTI

 

LOS ANDJELES

Nacionalna garda obezbedjuje dodelu Oskara

Vlasti u Kaliforniji odlucile su da americka Nacionalna garda obezbedjuje ceremoniju dodele Oskara, dok je glumac Vil Smit (Njill Smith) odlucio da ne prisustvuje tom dogadjaju.
Neke od zvezda koje ce u nedelju uvece prisustvovati dodeli filmskih nagrada u znak mira ce nositi znacke, golubije pero i parce lepljive trake.
Pripadnici Nacionalne garde bice opremljeni laboratorijom u kojoj ce moci, na licu mesta, da utvrde da li postoji pretnja od hemijskog ili bioloskog oruzja.
Guverner Kalifornije Grej Dejvis (Gray Davis) rekao je da ce dodela Oskara biti najsigurnija ceremonija u istoriji.
Zvezda filma "Ljudi u crnom", Vil Smit, trebalo je da uruci jednog od Oskara, ali je jos pre pocetka americke vojne akcije protiv Iraka, najavio da nece ucestvovati u programu.
Finski reziser Aki Kaurismaki, ciji je film nominovan za Oskara u kategoriji stranog filma, izjavio je da ce, u znak protesta zbog rata u Iraku, ostati kod kuce.
Neki od glumaca, medju kojima su Dastin Hofman (Dustin Hoffman), Dzulijen Mur (Julianna Moore), Dzim Keri (Jim Carrey) i Ben Aflek (Affleck), nosice znacke u znak protesta.
Neki planiraju da na vecernjim haljinama i smokinzima, kao znak mira, nose golubije pero ili parce lepljive trake koja je postala simbol protesta u Americi.
Americke vlasti savetovale su gradjane da nabave lepljive trake i plasticne "carsave" od kojih bi napravili privremena sklonista, u slucaju bioloskog ili hemijskog rata.


JAGODINA

"Dani komedije" od 17. do 24. aprila

Ovogodisnji "Dani komedije", 32 po redu, bice odrzani od 17. do 24. aprila, rekla je predsednica Upravnog odbora Festivala Sonja Jovanovic.
Repertoar Festivala koji je bio predvidjen i za prvobitni termin od 20. do 27. marta ostao je neizmenjen.
Prve takmicarseke veceri nastupice Narodno pozoriste iz Beograda sa predstavom "Uobrazeni bolesnik". Sutradan, 18. aprila Teatar Slavija izvesce "Jasmin na stranputici" dok ce treceg dana festivala gledaoci moci da vide "Narodnog poslanika" u izvodjenju pozorista Tosa Jovanovic.
Predstavom "U mrezi" 20. aprila predstavice se krusevacko pozoriste. Petog dana festivala Jugoslovensko dramsko pozorista ce izvesti "Skup".
Predposlednjeg dana u takmicarskoj konkurenciji nastupice Narodno pozoriste iz Uzica sa predstavom "Tartif". "Dva mirisa ruze " izvesce 23. aprila pozoriste na Terazijama .
Odluka od odlaganju "Dana komedije" donesena je odmah posle atentata na premijera Zorana DJindjica kome je i danas na konferenciji za novinare Upravnog odbora odata posta minutom cutanja.

SLIKE 3 - 1. NIKOL KIDMAN 2. DZEK NIKOLSON 3. FILM PIJANISTA

Pred 75. dodelu "Oskara"

KO SE BOJI VIRDZINIJE VULF?

Fotografija: Nikol Kidman."Oskar" svakako nije najmerodavnija filmska nagrada ali je zato neosporno najprestiznija i - najkonvertibilnija! U nedelju, 23. marta, u glamuroznom "Kodak teatru", omaleni, celavi holivudski vitez koji svoju obnazenost prikriva krstaskim macem pobodenim u filmsku rolnu, proslavice 75.-ti rodjendan.
Tri cetvrtine veka postojanja "Oskar" docekuje u atmosferi izrazito tmurnih tonova, kao retko kad pre. Da li to ima neke tesne veze sa svim onim sto se u svetu danas desava ili ne, to znaju samo glasaci-clanovi americke Akademije filmskih umetnosti i nauka. Bilo kako bilo, jedno je neosporno: "Dan D" za sve filmadzije sveta pretvorio se ove godine u takmicenje sila tame.
Ako se samo baci pogled na spisak nominovanih filmova, sve odmah postaje jasno. "Oskarovska" crna lista kao glavne kandidate oznacila je filmove koji prikazuju mracnu stranu bivstvovanja. Glavni favorit, "Cikago" (13 nominacija) je mjuzikl smesten iza zatvorskih resetaka koji slavi dve zene-ubice! Ultra-nasilnicke "Njujorske bande" (10 nominacija) ukazuju da je Amerika, ovakva kakva je, rodjena na njenim krvavim ulicama zla. Film "Sati" (9 nominacija), zasnovanom na delu spisateljice Virdzinije Vulf, otkriva akutne samoubilacke porive glavnih junaka. "Pijanista" (7 nominacija) donosi dramu "Holokausta". Konacno, drugi deo trilogije "Gospodara prstenova pod nazivom "Dve kule""(6 nominacija) pretvorio je fantaziju u tiradu ubijanja "ognjem i macem".
Ko se boji Virdzinije Vulf? Naziv nezaboravnog filma Majka Nikolsa iz 1966. (sa tandemom Liz Tejlor-Ricard Barton) mogao bi da bude moto 75.-te dodele "Oskara" u kojoj je "Cikago", debitantsko ostvarenje Roba Marsala, vodeci kandidat dok neka-ko iz prikrajka potajno vreba pritajeni favorit - film "Sati" , reditelja Stivena Daldrija
Dakle, ko ce izaci kao pobednik u holivudskoj "velikoj noci"? Da li ce 13 biti srecan broj za "Cikago" (izjednacio zanrovski rekord po broju nominacija koji je od 1964. drzao evergrin mjuzikl "Meri Popins") ili ce, pak, prevrtljivi "Oskar" svoju naklonost pokloniti miljeniku kritike - drami "Sati", koja kroz lik i delo Virdzinije Vulf prikazuje nepodnosljivu praznocu i teskobu ljudskog postojanja?
Po svoj prilici, ove godine red je dosao na mjuzikl, gotovo zaboravljeni zanr koji je u razdoblju od 1958. do 1968. pet puta pobedjivao u "oskarovskoj" trci ("Zizi", "Prica sa zapadne strane", "Moja ljupka dama", "Moje pesme, moji snovi" i "Oliver"). "Cikago" je film koji je ponovo ujedinio Holivud i Brodvej. To je mjuzikl bez posebno pamtljivih muzicko-plesnih numera koji ima sve atribute klasicnog "oskarovskog" filma - dobar, ali ne i veliki, skromnih intelektualnih pretenzija ali zato "krcat" zvezdama (Ketrin Zita-Dzons, Rene Zelveger, Ricard Gir), kojim Holivud porucuje svetu: "Vidite sta mi mozemo da napravimo". Jednom recju, to je film koji cini da se Holivud oseca zadovoljnim samim sobom sto je, u stvari, i cela sustina i smisao postojanja "Oskara".
Fotografija: Dzek Nikolson.Ako je gotovo izvesno da ce "Cikago" postati slavodobitnik, isto tako se sa prilicnom dozom sigurnosti moze reci da "Oskar" nece otici u ruke "Pijanisti", proslogodisnjem dobitniku kanske "Zlatne palme", koji je za dva koplja bolji film od svih ostalih konkurenata. Snimljeno na osnovu autobiografske knjige poljskog Jevreja, cuvenog pijaniste Vladislava Spilmana (1911.-2000.), ovo delo je oda umetnosti kao utocistu u najtezim trenucima i velicanstvena lekcija iz klavira, istorije i opstanka istovremeno.
"Oskar" je uvek vise bio stvar politike, nego samog kvaliteta filmskog stvaralastva. To je ironicna cinjenica koja nikako ne ide u prilog "Pijanisti" i reditelju Romanu Polanskom. Nijedno delo koje je dosad osvojilo "Zlatnu palmu" nije potom dobilo i "Oskara" za najbolji film (gorko iskustvo o tome narocito ima Frensis Ford Kopola sa svojim ostvarenjima "Apokalipsa sada" i "Prisluskivanje"), sto posredno govori i o nepomirljivosti dve filmske koncepcije, kanske i holivudske - o sukobu artizma i velikog biznisa.
Takodje, sto je jos mnogo vaznije, tesko je poverovati da ce konzervativni clanovi Akademije dati "Oskara" reditelju Romanu Polanskom, beguncu od ruke pravde, coveku koji je azil nasao u rodnoj Francuskoj nakon sto je 1977. u Americi bio osudjen za silovanje 13.-godisnje devojcice. Sedam nominacija za "Pijanistu je tacka na kojoj prestaje hrabrost Holivuda. Ako kojim cudom i dobije tu famoznu statuetu, Polanski nece bitu tu da je i licno primi, jer su mu americki pravosudni organi vec porucili da ce biti uhapsen cim stupi na tlo S.A.D!
Dok prognoze govore da Romanu Polanskom ni njegova treca nominacija nece doneti "Oskara" za najbolju reziju, sve su indicije da ce to konacno uspeti, u svom cetvrtom pokusaju, "umetniku nasilja" Martinu Skorsezeu ("Razjareni bik", "Poslednje Hristovo iskusenje", "Dobri momci"). Nesumnjivo najveci savremeni americki reditelj je u filmu "Njujorske bande" gledaocima otvorio "vrata pakla", nudeci oporu lekciju iz istorije "zemlje slobode i demokratije". Prikazujuci doba radjanja Njujorka i same Amerike, Skorseze je napravio grandiozno delo u kojem se ukrstaju istorija i Holivud, realizam i opera, psihodrama i ogoljena romantika. Da li ce Skorsezeova izostrena filmska optika koja razotkriva mracniji aspekt "americkog sna" biti ponovo njegov "oskarovski" hendikep ostaje da se vidi, ali postoji rasireno raspolozenje medju holivudskim establismentom da je napokon dosao cas da i Skorseze dosegne taj "mracni predmet zelja".
Najmanje neizvesnosti vlada u kategoriji za najbolju musku glavnu ulogu u kojoj je vec vidjeni pobednik Dzek Nikolson ("Let iznad kukavicjeg gnezda", "Uslovi neznosti", "Dobro da ne moze biti bolje"). U filmu "O Smitu" on je maestralno odigrao lik novopecenog udovca-penzionera koji se otiskuje na put samootkrovenja i katarze, usput razotkrivajuci i skrivenu stranu savremene Amerike, iza cije iz-vestacene vanjske lagodnosti i poslovicnog optimizma se kriju unutrasnje ceznje, nemiri i samoca ljudi koji se ocajnicki bore za tracak nade i olaksanja. Bice to Nikolsonov cetrvti osvojeni "Oskar" (od ukupno 12 nominacija dosad), cime ce izjednaciti rekord koji medju glumcima drzi Ketrin Hepbern. Rivala vrednog svakog postovanja veliki Dzek ima u Majklu Kejnu, jos jednom starom asu, koji je za ulogu britanskog novinara-veterana na zadatku u Vijetnamu, u filmu "Tihi Amerikanac", zavredio svoju sestu "oskarovsku" nominaciju, u periodu od 1960-tih do danas.
Medju kandidatima za najbolju musku sporednu ulogu u prvom planu je Kris Kuper koji je u filmu "Adaptacija" "ukrao" sou Nikolasu Kejdzu, tumaceci lik dugokosog avanturiste proredjenih zuba iz mocvara Floride -harizmaticnog "kradljivca orhideja" koji ustogljenoj i melanholicnoj njujorskoj novinarki (uloga Meril Strip) daje prvoklasnu lekciju iz - strasti! Kuperove racune mogao bi da pomrsi Ed Haris, koji u filmu "Sati" igra poetu-samoubicu, bolesnog od SIDE. Poznata je naklonost clanova Akademije prema likovima umetnika-mucenika, a ne treba izgubiti iz vida ni cinjenicu da je Harisu ovo cetvrta nominacija, sto je dovoljan staz da konacno dobije i "Oskara".
Nad kandidatima u zenskim glumackim disciplinama nadvio se duh Virdzinije Vulf! "Oskarovski" favorit broj jedan za najbolju glavnu ulogu je Nikol Kidman koja je upecatljivo otelotvorila lik kontroverzne, mentalno neuravnotezene engleske spisateljice koja je u vremenu izmedju 1920-tih i 1940-tih svojim ponasanjem i romanima sokirala svet. Najozbiljniji rival Kidmanovoj je njena partnerka iz filma "Sati" Dzulijen Mur koja je postala deveta glumica u istoriji "Oskara" koja je u istoj godini nominovana u kategorijama za glavnu i sporednu ulogu.
Fotografija: Film "Pijanista".Interesantno, ona je ove dve nominacije zasluzila tumaceci likove zapostavljenih i nezadovoljnih zena-domacica iz 1950-tih. "Oskarovski" anali opominju da su Sigurni Viver (1988.) i Ema Tomson (1993.) ostale bez obe nagrade, pa ne bi bilo nikakvo iznenadjenje da se sada to dogodi i Dzulijen Mur koja je, cini se, ipak bliza "Oskaru" za epizodnu ulogu u filmu "Sati" nego za glavnu rolu u melodrami "Daleko od raja".
Na putu ka instant-slavi i filmskoj besmrtnosti Murovoj se isprecila niko drugi nego Meril Strip, treca glumica iz filma "Sati", koja je nominovana za epizodnu ulogu u visoko intelektualnoj "Adaptaciji". Ovo je rekordna, 13-ta po redu nominacija za Meril Strip, koja sa pravom ocekuje da ce konacno, nakon davne 1982. godine ("Sofijin izbor") ponovo osvojiti "Oskara".
75. dodela nagrada Akademije vec ima jednog sigurnog dobitnika, koji, avaj, ne zeli da primi "Oskara"! Piteru O' Tulu, (dosad bezuspesno nominovanom sedam puta) je dodeljen pocasni "Oskar" za zivotno delo, ali je ovaj 70-godisnji britanski glumac porucio Akademiji da na to saceka jos deset godina, jer u medjuvremenu namerava da osvoji pravog "Oskara"!
Bojan Z. Bosiljcic


IZLOG KNjIGE

Nove knjige nasih poeta iz Toronta

Fotografija: Katarina Kostic.Ovih dana u Beogradskim i Novosadskim knjizarama pojavile su se zbirka pjesama "Krik okeana", poznate Torontske poetese gosp. Katarine Kostic i dvije knjige naseg poznatog pripovjedaca gosp. Bozidara Zivanovica, "Kauboj iz Arizone" i "Covjek iz ulice Kvin", kratke price iz zivota Srba u Americi i Kanadi.
Najnovija knjiga pjesama pjesnikinje Katarine Kostic spada u ona knjizevna ostvarenja u kojima se prepoznaje sva unutrasnja snaga jednog iskonskog grca, u kome se prepoznaju nade i strepnje svog naroda srpskog naroda koji je u velikim problemima, koji je razapet na krst, a njegov urlik u dubini okeana preko koga svakodnevno prelecu nasi Srbi, opominje na onaj snazni srpski vulkan opiranja zlu i opstanka naroda uzarenom duhovnom snagom, koja jedino moze da pokrene i taj okean, u kome je sustina i dubina ljudskog postojanja.
Nova knjiga je i knjiga zapisa, razgovora i razmisljanja Katarine Kostic. Ova srpska poetesa spada u one pisce koji tragaju za svojim korjenom, napajujuci se tradicijom svog naroda bez koje nema ni srpske kulture, ni srpskog stvaralastva. Samo u srpskoj kulturi ova pjesnikinja personifikuje sebe i svoje duhovno i pjesnicko stanje. Smisao njenog pisanja je u rodoljublju i pravdoljublju, kako rece u predgovoru ove divne zbirke, knjizevnik iz Beograda, Radomir Smiljanic. Ovo je divna rodoljubiva poezija koja sadrzi u sebi i mobilizatorski ton, ali u visokoj umjetnickoj tenziji. Ona je lirski pjesnik plodonosnog uticaja na svoje citaoce, i njene pjesme dokazuju kolika je vitalnost srpske nacije.
Knjiga: Kauboj iz Arizone.Kako rece knjizvnik Momir Lazic iz Beograda, u predgovoru Katarinine knjige, "svi smo u okeanu, strveni mermernim zvucima mocnika koji u njemu zele da zatalasaju vodu i ubrizgaju otrov, ali zaboravljaju da u tim raspetim dubinama lezi dusa covjekovog duha. A onaj vapaj i krik okeana samo je opomena da se ta dubina njegove duse jos nije uskovitlala."
Tako je i u srpskoj dusi koja prkosno podnosi sva razdiranja koja su se na nju svalila, a srpska dusa je ceznjiva, nezna i plemenita. Srpska dusa ne moze nikad biti ubijena, kaze Katarina u svojim pjesmama. Ona uzvraca ponizenjem onog ko na nju krene, na srpsku dusu. O tom i takvim okeanima veoma temeljno razmislja Katarina Kostic, koja u pjesmama pronalazi spas svoje duse, a i nase koji citamo njenu poeziju. Tamo gdje je dusa na raspecu zivot ne umire.
I ovom novom zbirkom poezije i proze nasa poetesa je dokazala da je integralni dio srpske knjizevne baste, vec rascvjetane i zrele, pune plodova. Ovom zbirkom Katarina nas je otadzbini priblizila, cuvajuci nas jezik i duhovnost. A otadzbina koja je u istom jeziku, takodje je u istom srcu.
Iz stihova Katarine Kostic, isijava samosvjest i istina o pravednoj borbi srpskog naroda, vec se iskazuje i ponavlja vjekovno zlo da uvjek stradaju neduzni ljudi, nacije i zemlje od mocnika i neljudi, zato sto se covjek ratom ukida kao ljudsko bice.
S nestrpljenjem ocekujemo njenu novu zbirku poezije, ili proze. Siguran sam da ce nam to zadovoljstvo pruziti nasa vrijedna i ambiciozna Katarina.
Katarina Kostic rodjena je 15. decembra 1936. godine u Sapcu. Zavrsila je studije francuskog jezika i knizevnosti u Beogradu. Od 1969. do 1973. zivela je u Parizu. Godine 1973. doselila se u Toronto. Radila je kao novinar u antickim listovima sve do penzionisanja. Pise i za stampu u Jugoslaviji, u mnogim listovima i knjizevnim casopisima. Njena poezija je zastupljena u nekoliko zajednickih zbirki i u dvije antologije.
Objavila je tri samostalne zbirke pjesama: "Odbjegli Pejzazi" (dvojezicno izdanje), "Bagdala", Krusevac, 1990., "Zagusen pjesnicki prostor", "Interpres", Beograd 1997., "Krik Okeana", "Rivel Ko" Beograd, 2002. Dobitnik je vise nagrada za poeziju u dijaspori, kao i specijalne nagrade ziria na Saboru knjizevnih stvaralaca iz dijaspore, u Beogradu, 1998. godine za knjigu "Zagusen pjesnicki prostor". Ove godine je dobila specijalno priznanje Akademije "Ivo Andric", za knjizevno djelo pisca iz dijaspore.
Jedna je od osnivaca i predsednik Udruzenja knjizevnih stvaralaca "Desanka Maksimovic". Clan je Udruzenja knjizevnika Srbije. Veoma je aktivna u kulturnom zivotu Srba u Torontu, a posebno u Srpskom dobrocinstvu "Jovan Ducic".

U izlogu knjiga nasle su se dvije nove knjige Torontskog pisca gaspodina Bozidara M. Zivanovica "Kauboj iz Arizone" i "Covjek iz ulice Kvin", kratke price iz zivota Srba u Kanadi i Americi. To su price sa snaznom lokalno-etnickom i sentimentalnom bojom.
"Kauboj iz Arizone" je realna slika srpske emigrantske svakodnevnice na prostorima sjeverne Amerike. Bozidarove price i slike su sa mnogim saljivim aspektima, pa i sa primjesama ironijskog, veoma uzbudljive i ubljedljive artikulacije. On prati dnevne emigrantske sudbine, i sa humorom i ironijom pise o vjecnim temama opsteg zivota, od siromastva, neispunjene ljubavi, prijateljstva, traganja za srecom, i smislom u ambijentu drugacije kulture i nastojanja da se sacuva porijeklo i zavicaj Njegova proza citaoce vodi na uzbudljiva sentimetalna putovanja, nastala iz oskudice zivota. Njegovi likovi zale za izgubljenim identitetom, i veoma su nostalgicni za zavicajem i otadzbinom. Njegovi junaci duboko prozivljavaju sve sto ih u sjecanju poput sjenki prati i ne napusta. Ove price se dozivljavaju i kao snazna svjedocanstva o sudbinskom i prisilnom izbjeglistvu.
Ova knjiga se moze citati kao "pricaonica", kao stivo o unutrasnjim razgovorima, ili razgovorima sa samim sobom. Ovaj pisac citaoce na specifican nacin uvodi u razgovor o vjecnim i granicnim temama zivota i smisla.
U knjizi "Covjek iz ulice Kvin" Bozidar posmatra sopstveni zivot i zivot svojih sunarodnika u ambijentu druge kulture, kanadske i americke, u koju su dospjeli pod prinudom razlicitih drustvenih i politickih okolnosti. Taj drugi zivot i druga kultura nemilosrdno prodiru u srpskog covjeka i njegovu dusu. Ove price nisu sentimetalne, zasnovane su na prozi zivota, hladnoci modernosti i hiperurbanizaciji, i zelja njihovih protagonista, da se prezivi u visestrukoj napetosti i realnosti. Price iz ove knjige su u cehovljevskoj poeticnosti, cesto anegdotske, jer pricaju o srpskoj emigraciji u vavilonskoj Americi.
Skoro svi pisci kratkih prica, pa i nas Bozidar su pomalo hemigvejski nastrojeni u znanju o pisanju o svijetu. Citajuci ove Bozidareve knjige sentimentalno putujemo kroz Kanadu i Ameriku.
Bozidar M. Zivanovic rodjen je 1954. godine. Prije rata, zivjeo je u Sarajevu. Kratke price objavljivao je u periodicnim casopisima u Jugoslaviji, Kanadi i Americi. Objavio je do sada dvije knjige prica, "Kauboj iz Arizone" i Covjek iz Ulice Kvin". Zazelimo mu da uskoro objavi novu knjigu prica.

Knjige se mogu nabaviti u hramu nase kulture, u knjizari "Srbika" u Torontu.

Slobodan Rundo


| Redakcija | Arhiva | Pretplata | Pišite nam |

Copyright 1996-2003 "NOVINE"