Medju potencijalno obolelima pacijenti i zdravstveni
radnici dve bolnice
SARS ponovo u Torontu
Nepunih
mesec dana nakon sto je Svetska zdravstvena organizacija skinula Toronto
sa liste gradova ugrozenih epidemijom atipicne upale pluca, gradske
zdravstvene vlasti su saopstile da postoji mogucnost da se SARS ponovo
pojavio. Naime, sumnja se da su dve osobe umrle od ovog virusa i da
ima jos preko dvadeset inficiranih.
Sumnja se da su medju novim slucajevima pacijenti iz dve gradske bolnice,
St. Majkls i St. Dzons, kao i nekoliko zdravstvenih radnika. Odmah su
u prvoj bolnici zatvorena odeljenja za neurohirurgiju i neurotraumatologiju
i apelovano je na zdravstvene radnike da se dobrovoljno stave u karantim
zbog moguceg ponovnog izbijanja epidemije.
Preporuceno je i da svi koji su iz bilo kojih razloga bili u bolnicama
Nort Jork, izmedju 13. i 23. maja, St. Majkls, izmedju 15. i 24. maja,
i bolnici za rehabilitaciju St.Dzons, izmedju 9. i 20. maja, da budu
u karantinu i obrate paznju na moguce simtome SARS-a.
Medjutim, zvanicnici naglasavaju da nema razloga za paniku, buduci da
su novi potencijalni slucajevi iz ogranicenih okruzenja i da bolest
nije tako lako prenosiva.
Dr Donald Lou, vodeci strucnjak za infektivne bolesti, kaze da su svi
slucajevi iz okvira doticnih institucija, najuzih clanova porodica i
medicinskog osoblja, i da nema ni jednog potencijalno obolelog van tog
kruga.
Premijer Ivz je takodje, nakon specijalnog sastanka posvecenog SARS-u,
naglasio da nema opasnosti za siru populaciju. On kaze da ce provincija
uciniti sve sto je u njenoj moci da obezbedi sve sto treba zdravstvenim
radnicima i da se pri tom nece stedeti.
Zvanicnici vode istragu u vezi sa dva nedavna smrtna slucaja da bi utvrdili
da li je smrt izazvana atipicnom upalom pluca. Oni tvrde da nema opasnosti
za drustvo, jer su novi slucajevi ograniceni na pacijente, posetioce
bolnice i zdravstvene radnike, i dodaju da za sada nije sigurno da se
radi o SARS-u. Kod jedne preminule osobe je pronadjen virus ove bolesti,
ali nadlezni insistiraju da se uradi jos jedna analiza kako bi se to
sa sigurnoscu moglo potvrditi posto je tokom prethodne epidemije bilo
nekih slucajeva da analize nisu bile pouzdane.
Kanada je jedina zemlja izvan Azije u kojoj se pojavio atipicni oblik
teske upale pluca. Sve 24 zrtve, koliko ih je do sada bilo, zabelezene
su upravo u Torontu.
Svetska zdravstvena organizacija je 29. aprila ukinula preporuku putnicima
da ne putuju u Toronto, posto nije bilo novih slucajeva bolesti u odgovarajucem
periodu koji je prethodio odluci. Za sada, uprkos najnovijim izvestajima,
iz SZO nije stiglo nikakvo novo upozorenje, ali su zato Amerikanci munjevito
reagovali. Centar za kontrolu bolesti je objavio da ponovo stupa na
snagu upozorenje americkim drzavljanima da ne putuju u Toronto.
Toronto ponovo na listi SZO
Svetska zdravstvena organizacija ponovo je, od ponedeljka, stavila
Toronto na listu mesta u kojima ima SARS-a, ali je dobro sto i dalje
nema preporuke da se ne putuje u grad. Portparol SZO Ian Simpson rekao
je da ta lista samo odrazava cinjenicno stanje, odnosno ukazuje ljudima
da postoji izvesna doza mogucnosti da obole od atipicne upale pluca.
Iz Svetske zdravstvene organizacije stizu uveravanja da nemaju nameru
da ponovo putnicima sugerisu da treba izbegavati putovanje u Toronto.
Takva upozorenja i dalje vaze za glavni kineski grad Peking, oblasti
Hebej, unutrasnjost Mongolije, Sanksi, Tiajdzin i Tajvan.
Od novembra, od kada je epidemija pocela, od SARS-a je obolelo preko
osam hiljada ljudi a umrlo 724 lica.
Oformljena radna grupa za podsticanje turizma
Osnovano je zajednicko federalno-provincijsko radno telo koje ce imati
zadatak da se pozabavi strategijom za podsticanje turizma u zemlji,
ugrozenog SARS-om, bolescu ludih krava i virusom zapadnog Nila. Time
su se, proteklog vikenda, pozabavili ministar Alan Rok i provincijski
ministri zaduzeni za turizam, koji nameravaju da se prouce finansiranje
turistickog sektora i nacina za prevazilazenje nastalih poteskoca.
Ministar Rok je, pored napred navedenih kocnica za uspesnu turisticku
sezonu, naveo i jos jedan, koji nikako ne bi trebalo zanemariti - oslabljenu
americku privredu.
Naredni sastanak radne grupe planiran je za jesen.
Sporan izvoz drvne gradje
Americki proizvodjaci zahtevaju izvoznu taksu od 33 odsto
Ministar za medjunarodnu trgovinu Pjer Petigru izjavio je da je Kanada
odbacila najnoviji predlog americkih proizvodjaca drvne gradje.
Po recima Rida Elija, predstavnika Alijanse u Parlamentu, americki proizvodjaci
zahtevaju izvoznu taksu na kanadsku drvnu gradju cak do 33 odsto. On
takodje navodi njihov zahtev da oko dve trecine od 1,5 milijardi, koliko
je do sada prikupljeno za carinske obaveze, ostane u SAD-u, sto bi dodatno
ostetilo radnike u citavoj zemlji.
Od proslog proleca, naime, kanadski proizvodjaci gradje moraju da placaju
carinsku stopu od 27 odsto na svoju robu koju izvoze u SAD, sto dovodi
u pitanje dalju isplativost izvoza vrednog oko deset milijardi godisnje.
Kanadska strana trazi od Svetske trgovinske organizacije i NAFTA da
preispita americki potez. Odluka STO se ocekuje ove nedelje, ali se
moze desiti da se njeno donosenje odlozi do juna.
Kanadjani i kockanje
Ucetvorostruceni vladini prihodi od kocke
Razliciti vidovi kockanja izgleda da su sve drazi Kanadjanima, sudeci
po dobiti koju vlada ostvaruje od igara na srecu. U poslednjih deset
godina, gotovo se ucestvorostrucio iznos koji se sliva u vladin budzet
upravo po ovom osnovu.
Prosle godine je, po statistickim proracunima, vlada je od lutrije,
kazina i ostalih vidova kockanja ostvarila dohodak od 11,3 milijardi
dolara. Posle isplacivanja nagrada i ostalih troskova, cist profit je
iznosio sest milijardi dolara.
Statisticari procenjuju da se bogati redje kockaju, to je vise zabava
i rizik na koji se odlucuju ljudi sa manje novca u nocaniku. U proseku,
svaki odrasli Kanadjanin je na igre na srecu potrosio 447 dolara, dok
je pre svega deset godina za to izdvajao 130 dolara.
I pored svih opseznih mera bezbednosti
Sedmogodisnjak neopazeno presao americku granicu
Nedavno je jedan sedmogodisnjak, i pored svih opseznih mera bezbednosti,
neopazeno presao granicu sa SAD-om na Virlpul Bridzu. Micela Herndera
iz Nijagara Folsa pronasao je policajac Dzon Konti, dva sata nakon sto
su roditelji primetili da ga nema, a u tom trenutku vec je bio nekoliko
kilometara daleko od granicnog prelaza.
Do granicnog prelaza je dosao biciklom, ali kada je video znak da nije
dozvoljeno da ide tim prevoznim sredstvom, bacio ju je preko mosta i
nastavio pesice.
Decak je blago autistican i vec mu se i ranije desavalo da izmakne roditeljskoj
kontroli. Roditelji su bili zabrinuti tim vise sto decak ima poverenja
u svakoga.
Zvanicnici na obe strane granicnog prelaza naprosto ne mogu da shvate
kako je decaku uspelo da neprimecen predje u Ameriku. Incident je, u
svakom slucaju otvorio mnoga pitanja, a verovatno ce uticati na to da
pogranicna sluzba otvori cetvore oci.
Verovatno ce se sprovesti istraga da bi se ustanovilo gde je napravljen
propust.
Dejvid Heris, nekadasnji sef strategije Kanadske obavestajne sluzbe,
kaze da je, sramotno i nedopustivo za obavestajce, da u eri globalnog
terorizma nedopustivo da niko ne primeti ovaj prelazak preko medjunarodne
granice. "Ispada da ih je decak sve nadmudrio", naglasio je
on.
Jos otpustanja u Er Kanadi
Robert Milton, predsednik i izvrsni direktor Er Kanade, rekao je sindikalnim
liderima da ima nameru da otpusti jos skoro osam hiljada radnika. Oni
koji budu ostali u kompaniji, morace da se pomire sa tim da ce raditi
prekovremeno, ali za manje plate. Piloti i menadzeri ce, po nekim najavama,
imati za 15 odsto manje plate, dok ce ostali zaposleni dobijati za deset
odsto manje.
U Er Kanadi trenutno ima oko cetrdeset hiljada zaposlenih, a najavljena
otpustanja bice sprovedena u naredne tri godine.
Sindikalni lideri imaju rok do narednog utorka da se izjasne po predlozenim
merama za sanaciju kompanije koja vec neko vreme posluje sa gubitkom.
Naime, u poslednjih pet godina, cetiri godisnja bilansa bila su negativna.
Kao jedna od mera za izlazenje iz nezavidne finansijske situacije, predlozena
je kupovina vise desetina novih manjih mlaznjaka, koji bi bili mnogo
rentabilniji za saobracaj na domacim linijama.
Sara Lori otkrila novog morskog konjica
Kanadska naucnica Sara Lori otkrila je novu vrstu morskog konjica.
Ovo minijaturno stvorenje, dugacko svega 16 milimetara, bilo je veoma
tesko otkriti zbog njegove izrazite mimikrije, jer se savrseno kamuflira
u jednu vrstu korala kojima se inace hrani.
Nova vrsta je dobila ime Deniz, po zeni fotografu koja je prva, jos
pre sest godina ukazala na mogucu potrebu klasifikacije ove vrste.
Naucnica Lori, koja pohadja doktorantske studije na Univerzitetu MkGil,
kaze da su morski konjici interesantne zivotinjice jer je to jedina
poznata vrsta kod koje je muski pol zaduzen za radjanje potomstva. Do
sada je ustanovljeno postojanje 33 razne vrste ovih zivotinjica.
Naucnica Lori naglasava svoju nadu da ce najnovije otkrice podsetiti
ljude da na nasoj planeti ima jos mnogo toga sto tek treba saznati.
Ona izrazava i bojazan da za neke vrste necemo nikada cuti, jer mnoge
izumiru.