18. jun 2004.
HAG
Milosevic zove Klintona
Optuzeni Slobodan Milosevic zatrazio je od Haskog tribunala da obaveze
bivseg predsednika SAD Bila Klintona i druge zapadne lidere da se pojave
kao svedoci tokom dokaznog postupka odbrane, ciji je pocetak zakazan
za 5. jul.
Sudsko vece odgovorilo je Milosevicu da u pisanom podnesku obrazlozi
zasto svedocenje Klintona i drugih smatra neophodnim.
"Trazio sam od vas da izdate nalog da ovde dodju da svedoce Klinton,
(bivsi sef nemacke diplomatije Hans-Ditrih) Genser, (nekadasnji komandant
NATO u Evropi Vesli) Klark i niz drugih...Klinton mora da se pojavi
ovde, (britanski premijer Toni) Bler mora da se pojavi ovde, (nemacki
premijer Gerhard), Sreder mora da se pojavi ovde...Oni su sefovi xava,
sto sam i ja bio i vi mi ovde sudite kao sefu drzave", rekao je
Milosevic sudskom vecu.
On je kazao da je general Klark koji je proslog decembra dao iskaz kao
svedok otpuzbe tada "diktirao uslove" Tribunalu i prekrisio
sudsko pravilo da tokom svedocenja ne sme komunicirati ni sa kim.
"Klark je usred svedocenja doneo Klintonovo pismo u kojem se kaze
kako je on dobar i uspesan. I zato Klinton mora da se pojavi ovde",
rekao je Milosevic.
On je podsetio da su imena tih i drugih zapadnih zvanicnika na spisku
"neprijateljskih" svedoka koji je ranije podneo sudu.
Predsedavajuci sudija Patrik Robinson pozvao je Milosevica da podnese
obrazlozeni pisani zahtev vecu za svedocenje zapadnih politicara. Optuzeni
je uzvratio da su "razlozi za svedocenje Klintona svima jasni".
"On je odlucivao o mnogim stvarima vezanim za Jugoslaviju, izrekao
je niz lazi kao pretekst za bombardovanje Jugoslavije i naredio bombardovanje
Jugoslavije...", rekao je Milosevic pre nego sto ga je sudija Robinson
prekinuo.
Milosevic je zatrazio od Tribunala da obaveze obavestajne sluzbe Velike
Britanije, SAD, Francuske i Nemacke da dostave dokumenta o ratovima
u bivsoj Jugoslaviji.
Bivsi predsednik Srbije i SRJ je ponovio da ne zeli da podnosi pismene
zahteve zato sto ne priznaje Haski tribunal i smatra ga "ilegalnim"
i "sredstvom rata protiv Jugoslavije".
Govoreci o svojim svedocima, Milosevic je zatrazio od Tribunala da garantuje
"imunitet" za trojicu bivsih zvanicnika "Srbije, Republike
Srpske i Republike Srpske Krajine" kako bi oni mogli da dodju u
Hag.
Prema njegovim recima, iskaze o "200 logora" za Srbe tokom
rata u bivsoj Jugoslaviji dace 200 svedoka koji su bili pritvoreni.
Nijedan svedok odbrane nece dati iskaz na zatvorenoj sednici, najavio
je optuzeni.
Protestujuci vise puta zbog ogranicenog vremena za pripremu i iznosenje
odbrane, Milosevic je precizirao da je u kancelariji u pritvoru stigao
da razgovara sa samo devet svedoka.
On je sugerisao da se Haski tribunal "boji" istine koju ce
izneti i da ga zbog toga onemogucava uskracivanjem vremena. Milosevic
se usprotivio i odluci sudija da odbranu mora izvoditi odvojeno po optuznicama
koje ga terete za genocid u BiH i zlocine protiv covecnosti na Kosovu
i u Hrvatskoj.
"Vodjen je samo jedan rat, a to je bio rat protiv Jugoslavije",
kazao je on.
Sudsko vece ostalo je pri odluci da Milosevic odbranu mora zapoceti
5. jula i dokaze izvesti za 150 radnih dana, uz napomenu da ce imati
"elastican" stav ako optuzeni bude imao teskoce zbog toga
sto je bio bolestan tokom pripremanja odbrane.
Milosevic ce dokazni postupak odbrane otvoriti uvodnom recju za koju
ce imati cetiri sata.
SESELJ PRED HASKIM TRIBUNALOM
"Ne odustajem od velike Srbije"
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Seselj rekao je danas pred
Haskim tribunalom da se ni on ni SRS nikada nece odustati od stvaranja
Velike Srbije cije bi granice bile Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica.
"SRS i ja licno nikada necemo odustati od stvaranja Velike Srbije
u kojoj ce biti objedinjene sve srpske zemlje istocno od linije Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica",
naglasio je Seselj na statusnoj konferenciji.
Seselj, koji je optuzen za zlocine nad nesrbima u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini,
kazao je da bi u Velikoj Srbiji u "bratskom jedinstvu" ziveli
"Srbi pravoslavci, Srbi katolici, Srbi muslimani i Srbi protestanti".
Rat u bivsoj Jugoslaviji bio je, po Seseljevim recima, "rat izmedju
Srba".
Sudija Karmel Agijus prekinuo je zatim Seselja, uz obrazlozenje da ne
moze dozvoliti da se on sam optuzuje izjasnjavajuci se o pitanjima koja
cine samu sustinu buduceg procesa protiv njega.
Optuzeni je na to uzvratio da izrecen stav "cini smisao njegovog
zivota" i da ga se nikada nece odreci. "Bio bih poslednji
nikogovic ako bih se odrekao onoga za sta sam ziveo prvih 50 godina
i za sta cu ziveti narednih 50 godina", predocio je Seselj.
Na danasnjoj statusnoj konferenciji u postupku protiv Seselja, tuzilac
Hildegard Uerc Reclaf precizirala je da optuzba planira da na sudjenju
saslusa 63 svedoka uzivo i da prilozi pisane izjave jos 40 svedoka,
kao i da u dokaze uvede vise od 900 obimnih dokumenata.
Optuzeni je "nezakonitim" nazvao ogranicenje komunikacije
iz pritvora UN u Seveningenu koje mu je nametnuo sekretarijat Haskog
tribunala.
"Svi telefonski kontakti su mi uskraceni sa pravnim savetnicima,
porodicom i prijateljima vec sest meseci", rekao je Seselj.
Na podsecanje sudije Agijusa da su mu dozvoljeni kontakti sa pravnim
savetnicima i porodicom, Seselj je odgovorio da sudski sekretarijat
nije prihvatio njegove pravne savetnike Maju Gojkovic i Slavka Jerkovica
i da zbog toga ne moze s njima da kontaktira.
Seselj je zatrazio finansijsku pomoc Tribunala za svoju odbranu, precizirajuci
da su mu pravni savetnici za proslu godinu ispostavili racun na 200.000
dolara.
Izbori za Evropski parlament -
DEBAKL SOCIJALDEMOKRATA
Kazna za stranke na vlasti
Rezultati izbora u 19 zemalja, nagovestavaju da ce Evropski parlament
biti polarizovaniji nego ikad.
- Jedna od retkih zemalja u kojima vladajuca partija nije pretrpela
poraz je Grcka.
Na izborima za novi Evropski parlament najvise glasova osvojile su
partije desnog centra, a izbore su obelezili osveta biraca partijama
na vlasti, uspeh protivnika ujedinjene Evrope i slab odziv, posebno
u bivsim komunistickim zemljama koje su 1. maja usle u EU.
Evropska narodna partija imace u novom sazivu Evropskog parlamenta 269
od ukupno 732 poslanika, a grupacija socijalista kojoj pripadaju i porazeni
laburisti britanskog premijera Tonija Blera imace 199 poslanickih mesta.
Treca najveca grupacija bice liberali sa 66 mesta.
Zeleni su, prema dosadasnjim podacima, osvojili oko 39 mesta dok je
grupaciji komunista i ujedinjene levice pripalo 37 mandata.
Odziv biraca na prvim izborima koji se odrzavaju posle istorijskog prosirenja
Unije bio je rekordno nizak - 44,2 odsto. U novim clanicama na izbore
je izaslo svega 28,7 odsto biraca, sa izuzetkom Malte i Kipra gde je
procenat izaslih na izbore bio 82, odnosno 71 odsto.
"Ovo je poziv na budjenje", izjavio je odlazeci predsednik
parlamneta Pat Koks koji je upozorio lidere EU da moraju vise da se
potrude kako bi bira cima obajasnili da je EU vazna i relevantna.
"Evropa je bila suvise odsutna u mnogim kampanjama. Drzave se moraju
angazovati, posebno u centralnoj i istocnoj Evropi da edukuju birace
o institucijama EU", dodao je Koks.
Rezultati izbora koji su trajali cetiri dana, a zavrseni juce glasanjem
u 19 zemalja, nagovestavaju da ce Evropski parlament biti polarizovaniji
nego ikad - sa jedne strane ojacale su partije koje se protive EU, ukljucujuci
krajnju desnicu, dok su sa druge tradicionalno proevropske partije.
Izborni uspeh partija koje se protive EU, tumaci se nezadovoljstvom
biraca nacinom na koji se Unija vodi. U Britaniji, na primer, stranka
za nezavisnost osvojila je 17 mesta, gotovo jednako kao Blerovi laburisti.
U mnogim zemljama izbori su bili svojevrsna kazna za vladu. Biraci su
kaznili stranke na vlasti u Britaniji, Holandiji i delimicno Italiji,
mahom, kako se tumaci, zbog podrske ratu u Iraku, ali ali su lose prosli
i nemacki kancelar Gerhard Sreder i francuski predsednik @ak Sirak,
najglasniji protivnici tog rata u Evropi.
Srederovi socijaldemorkati zabelezili su nagjori rezulatat od zavrsetka
II svetskog rata, osvojivsi svega 21,5 odsto glasova, dok su opozicioni
demohriscani dobili poverenje 44,5 odsto biraca.
U Francuskoj je Sirak dobio 16 odsto glasova, daleko iza socijalista
koji su, kako se procenjuje dobili podrsku 30 odsto biraca. U Britaniji
Blerovi laburisti dobili su 22 od ukuono 78 mesta, a opozicioni konzervativci
21.
Los rezultat ostvarila je vlast i u Poljskoj gde je bolje prosla opozicija
desnog centra i dve partije evroskpetika. U Danskoj sanse da osvoje
vecinu od 14 mesta imaju socijaldemokrate sto se tumaci kao gals protiv
liberala premijera Andertsa Foga Rasmusena.
Ishod izbora za poslanike u parlament EU u Austriji pokazao je takodje
da koaliciona vlada koju cine OeVP i FPOe gubi na podrsci u narodu.
Jedna od retkih zemalja u kojima vladajuca partija nije pretrpela poraz
je Grcka gde je, po zvanicnim rezultatima, Nova demokratija premijera
Kosatsa Karmanlisa osvojila 44,27 odsto glasova. Na drugom mestu je
socijalisticki PASOK sa novim liderom Jorgosom Papandreuom sa osvojenih
34,13 odsto glasova.
U Spaniji su vladajuci socijalisti dobili 43,3 odsto, dva procenta vise
od konzervativaca, pre svega zahvaljujuci protivljenju ratu u Iraku.
U Evropskom parlamentu cije je sediste u Briselu i Strazburu predstavnici
25 zemalja grupisani su u siroke politicke frakcije koje, grubo gledano,
okupljaju konzervatice, socijaldemorkate i ostale.
Za 732 mesta kandidovalo se 14.670 kandidata, a pravo da glasa iskoristilo
je svega oko 150 miliona od oko 350 miliona biraca.