K A N A D A

Broj 1001, 29. april 2005



DA LI JE SPREČENA KRIZA KANADSKE VLADE?

Liberali i NDP postigli sporazum


Premijer Pol Martin i lider NDP-a Džek Lejton pokušavaju da dogovorom omoguće opstanak sadašnje vlade pre izglasavanja poverenja, koje se očekuje u nedeljama koje dolaze. Lejton je ponudio da podrži vladu sve dok su Martin i liberali budu spremni da unesu izmene u federalni budžet, kojim bi se umesto smanjenja korporativnih taksi, predviđeni iznos preusmerio u socijalne programe, za koje se zalaže ova stranka. Iznos od 4,7 milijardi dolara, predviđen je za dvogodišnje ulaganje u očuvanje životne sredine, obezbeđivanje prihvatljivog stambenog prostora, pomoć stranim državama i više obrazovanje i obuku.

Lejton je ovih dana objasnio da je sada prilika da se liberali nateraju da ispune sve ono što su godinama obećavali a nisu izvršili.

Dvojica lidera saglasila su se da je u ovom trenutku mnogo bitnije dokazati građanima da postoji volja da se prevaziđe kriza, posebno zato što veruju da građanima treba ponuditi istinu o sponzorskoj aferi pre izlaska na izbore.

Upućeni kažu da čak ni ovaj dogovor nije dovoljna garancija za opstanak vlade, pošto liberali i NDP zajedno imaju 151 poslaničko mesto (liberali 132, NDP 19), dok opozicija ima 153 poslanika (konzervativci 99, Blok Kvebekva 54). Dva, od ukupno tri nezavisna kandidata pominju da će podržati vladu, a veruje se da će treći podržati opoziciju.

Po svemu sudeći, ako dođe do izglasavanja poverenja, svaki glas može biti presudan, pa odluka može pasti tek na licu mesta, u zavisnosti od toga ko bude prisutan u Parlamentu.

Lider konzervativaca Stiven Harper, pak, nije ubeđen da bi iz ovog dogovora liberala i NDP-a moglo nešto da se izrodi. On naglašava da mu je za donošenje bilo kakve odluke najbitnije mišljenje građana.

Dok Harper veruje da Martin želi da odloži nešto što je neizbežno, ovaj smatra da bi u sadašnjoj situaciji održavanje prevremenih izbora sprečilo saznavanje istine o sponzorskoj aferi, ali i da bi dodatno opteretilo poreske obveznike.

Martin, sa svoje strane, ističe da on stavlja istinu iznad svojih ambicija. On naglašava da će se vlada boriti svim silama i da će upotrebiti sva sredstva, pa čak i sud, kako bi se nastavila istraga Gomerijeve komisije. On je u televizijskom govoru obećao građanima da se izbori sigurno održati, ali smatra da je najpogodniji termin 30 dana nakon dobijanja izveštaja komisije o sponzorskom skandalu.

Harper je odmah doveo u pitanje Martinovu izjavu. On je rekao da Martin izbegava da se u istom trenutku suoči sa izborima i izveštajem Gomerijeve komisije, i da bi se već pomenuto televizijsko obraćanje moglo okarakterisati kao početak predizborne kampanje.

Žil Disep napominje da Martin više nema moralnog autoriteta niti legitimnosti da ostane na čelu vlade, te da bi sve bilo rešeno ukoliko bi Martin podneo ostavku.



POLITIČKO RASPOLOŽENjE NARODA

Liberalima pada, Konzervativci raste popularnost

Ovih dana se, posle najava o mogućem preispitivanju poverenja vladi i pominjanja raspisivanja prevremenih izbora, veoma pomno prati raspoloženje stanovništva prema strankama i procenjuje kakav bi mogao biti ishod izbora.

Po istraživanju agencije Polara, urađenom pre TV istupa premijera Martina, liberali se i dalje uglavnom slabije kotiraju od konzervativaca, i u ovom trenutku postoji razlika od četiri odsto među građanima sa definisanim stavom. NDP je na trećem mestu, sa osamnaest odsto, dok Blok Kvebekva ima podršku dvanaest odsto glasačkog tela.

U Ontariju je razlika između vodeće dve stranke manja, svega jedan odsto, i imaju veću podršku nego u drugim krajevima zemlje, ali u agenciji Polara kažu da ovi rezultati nisu najpouzdaniji zbog relativno malog uzorka. Kako ističu, ovde su se pristalice NDP-a podelile između dveju vodećih stranaka.

Takođe se naglašava da je podrška konzervativcima veća nego što je bila ranije i da bi, u slučaju da se izbori održavaju u ovom trenutku, torijevci pobedili u najvećem broju izbornih jedinica, sa izuzetkom Toronta.

Konzervativci dobro stoje i u atlanskom delu zemlje, gde liberali ipak prednjače.

Protivno očekivanjima, govor premijera Martina pred televizijskim kamerama nije doneo velika pomeranja, bar što se tiče njegove stranke.

Istraživanje agencije Desima riserč pokazuje da su konzervativci i dalje u prednosti nad liberalima, mada istina nešto manjoj nego prethodnih dana, ali je indikativno da se povećala popularnost NDP-a i Bloka. Samo u Kvebeku, ova poslednja pomenuta stranka uživa podršku skoro tri petine biračkog tela, dok na nacionalnom nivou podrška iznosi 15 odsto.

Najveći broj upućenih smatra da su svi ovi pokazatelji poprilično nepouzdani i da u konačnom ishodu mogu biti sasvim drugačiji.



Federalna vlada za priznavanje kvalifikacija imigranata

Federalna vlada je obelodanila paket mera, u vrednosti od preko tri stotine miliona u narednih šest godina, za pomoć imigrantima čije kvalifikacije nisu priznate u Kanadi.

Kako je najavljeno, naveći deo sredstava namenjen je za pomoć lekarima i medicinskom osoblju pri zapošljavanju u struci, nešto manje za priznavanje kvalifikacija stečenih u drugim zemljama i stvaranje internet portala sa neophodnim informacijama o slobodnim radnim mestima, koje su namenjene svima koji žele da se dosele. Najmanje je određeno za specijalizovane programe učenja jezika neophodnog pri zapošljavanju.

Deo sredstava je i ranije bio planiran za ove svrhe, međutim, sada je iznos uvećan. Paket je u Torontu najavio ministar za imigraciju Džo Volpi, a istovremeno je o njemu u Vankuveru pričao ministar zdravlja Udžal Dosandž. Obojica ministara odbacuju navode da paket ima bilo kakve veze sa mogućom predizbornom strategijom. Oni ističu da paket mera pokazuje spremnost liberalne vlade da radi na dobrobiti zemlje i njenih stanovnika.

Predstavnici opozicije, pak, procenjuju da je ovaj potez direktno povezan sa pridobijanjem biračkog tela u trenutku kada je neizvesno da li će manjinska vlada opstati ili pasti. Lider konzervativaca Harper kaže da liberali investiraju novac u pokušaju da zabašure sliku o korupciji u vladi.



Privreda u Ontariju i dalje kaska

Privredni rast u Ontariju je je prošle godine bio ispod federalnog proseka, a stručnjaci ni za ovu nemaju optimističku prognozu. Proizvodni kapaciteti u provinciji, koji čine polovinu ukupne kanadske proizvodnje, najviše su pogođeni visokim cenama energenata, ali i posledicama jačanja domaće valute.

Povoljno je ipak da je privredni rast prevazišao vladina predviđanja i to za 0,3 odsto. Što se tiče ove godine, takođe se veruje da će Ontario ostvariti rast ispod državnog proseka - 2,2 prema 2,8 za čitavu zemlju. U provinciji će bruto nacionalni dohodak biti manji nego u svim ostalim delovima zemlje, sa izuzetkom Njufaundlenda.

Eksperti procenjuju da će naredne godine Ontario početi malo brže da hvata korak sa bolje stojećim provincijama.

Statistički podaci za ostale delove zemlje pokazuju da prednjači zapadne provincije. U Alberti je zabeležen rast od 3,7, a u Britanskoj Kolumbiji čak 3,9 odsto.



Slavni pevaČ uskoro pred matiČarem

Elton Džon planira venčanje sa svojim dogodišnjim partnerom

Elton Džon se omužuje

Kako najavljuju britanski tabloidi, a potvrđuje i njegov portparol, slavni pevač Elton Džon će se krajem ove ili početkom naredne venčati sa svojim dugogodišnjim partnerom Dejvidom Furnišom iz Toronta,

Pominje se da bi venčanje moglo biti održano u Vindzoru, na istom mestu gde su se venčali princ Čarls i vojvotkinja od Kornvola.

Par živi zajedno već jedanaest godina. Elton Džon često ističe da mu je Furniš pomogao da se izbori sa alkoholom i drogama.

Inače, u Velikoj Britaniji će 5. decembra stupiti na snagu zakon koji priznaje homoseksualne zajednice, pa se veruje da će par biti jedan od prvih koji će se venčati po novim propisima.



Ontarijsko Ministarstvo obrazovanja

Roditelji sastavni deo politike u obrazovanju

Ontarijski roditelji veruju da je došlo vreme da se više uključe u obrazovanje svoje dece, ali i provincijska vlada definitivno podržava isto stanovište. To se vidi iz zajedničke akcije Ministarstva i zainteresovanih roditelja, a ministar obrazovanja Džerard Kenedi je to i javno najavio ovih dana.

Na osnovu izveštaja projekta Glas roditelja u obrazovanju, očigledno je da roditelji žele da njihovo mišljenje bude integralni deo formalne vladine politike. Njihove osnovne zamerke odnose se na nedostatak neophodne komunikacije kod rešavanja problema koje deca imaju u obrazovnom sistemu. Roditelji nikako ne žele da prihvate nedostatak novca kao opravdanje, a to je najčešći odgovor na koji se nailazi onda kada se zatraži neka pomoć.

Ministar Kenedi je novembra uključio dvadeset predstavnika roditelja u projekat kojim bi trebalo da se iznađe alternativa za postojeći Savet roditelja Ontarija, naimenovan u vreme prethodne, konzervativne vlade. Veliki odziv roditelja na javnim skupovima pokazao je da je neophodna transformacija sistema koji će omogućiti da se roditeljski glas direktnije čuje, umesto da se prenosi kroz mnogobrojne birokratske slojeve. Oni predlažu da se sve organizuje preko šest regionalnih kancelarija koji će redovno organizovati sastanke roditelja sa ministrom prosvete. Takođe se insistira na boljoj pripremljenosti članova školskih saveta i direktora za saradnju i, uopšte, na uspostavljanju kolegijalnijih odnosa na tri nivoa - lokalnom, regionalnom i provincijskom.

Insistira se da bi članove saveta trebalo da biraju roditelji, a ne da ih imenuje ministar. Svako roditelj koji želi da se uključi u sistem mora da ima dete učeničkog uzrasta i da, sem toga, pokaže neophodnu dozu zainteresovanosti koja nije ograničena isključivo potrebama njegovog deteta.

Najvljujući promene, ministar Kenedi je istakao da su roditelji veoma zauzeti i da će predložene izmene omogućiti njihovo lakše angažovanje i povezivanje sa školskim odborima i Ministarstvom prosvete.



Saradnja Univerziteta umetnosti i Trua Rivijer

Memorandum o saradnji beogradskog Univerziteta umetnosti i Univerziteta Kvebek u Trua Rivijeru jedan je od pokazatelja dobrih bilateralnih odnosa Srbije i Crne Gore i Kanade, rekao je ambasador Kanade u Beogradu Donald Meklenan.

Dve visokoškolske ustanove potpisale su memorandum krajem prošle godine, a u rektoratu Univerziteta umetnosti danas je promovisan program njihove saradnje, u prisustvu Meklelana i direktora za međunarodnu saradnju Univerziteta u Trua Rivijeru Žaka Brizua.

UQTR je prva visokoškolska ustanova u Kanadi sa kojom je Univerzitet umetnosti započeo saradnju, a potpisivanju memoranduma, po rečima Meklelana, prethodila su uzajamna gostovanja umetničkih radionica i izložbi, koja su doprinela boljem poznavanju dveju kultura.

Meklelan je takođe rekao da je UQTR prvi univerzitet iz neke strane zemlje sa kojom je Univerzitet umetnosti potpisao sporazum o saradnji razmeni i dodao da je ponosan što je ta zemlja - Kanada.

Počev od 2001. godine, u Beogradu i Kvebeku održano je nekoliko radionica i izložbi, a neke od njih su putovale po Srbiji i Crnoj Gori.

Žak Brizu je rekao da je sa dekanom Univerziteta umetnosti Čedomirom Vasićem razgovarao o mogućnostima da se saradnja dve ustanove dodatno unapredi.

Prema njegovim rečima, obostrano je zaključeno da će se to najbolje učiniti kroz razmenu studenata umetnosti, zajedničko korišćenje medija na polju informatike i dalju razmenu izložbi.

Memorandum je početak i najlakši deo posla, a program saradnje tek treba da se uobliči, izjavio je Brizu, izrazivši nadu da će se to dogoditi uskoro.



Kanadski naučnici dobitnici nagrade Gerdner

Dvoje kanadskih naučnika, dr Brenda Miler sa montrealskog univerziteta MkGil i dr Endel Talving sa Univerziteta u Torontu, nalaze se među ovogodišnjim dobitnicima prestižne nagrade Gerdner. Oni su nagrađeni za pionirski rad u oblasti razumevanja procesa ljudskog pamćenja.

Ukupno je nagrađeno šestoro naučnika, četiri iz SAD-a i dvoje iz Kanade, i to za doprinos u oblasti ispitivanja gojaznosti, ljudske memorije i genetskog povezivanja. Predsednik Fondacije dr Džon Dirks je istakao da su izdvojeni radovi kojima se iz osnova menja naše razumevanje funkcionisanja ljudskog tela i načina za prevazilaženje poremećaja.

Nagrada će dobitnicima biti uručena krajem oktobra u Torontu, na posebnoj svečanosti.

Nagrada Gerdner, koju je 1959. godine osnovao biznismen iz Toronta Džejms Gerdner i koja se dodeljuje za izuzetne rezultate u oblasti medicinskih nauka, smatra se veoma značajnom između ostalog i zato što je mnogi vide kao najavu za dobijanje Nobelove nagrade.


Copyright © 1996-2016 "NOVINE Toronto"

Promena izvrsena: 19 Apr 2012