REGION

Broj 1062, 21. jul 2006.

 
Počelo suđenje optuženima za terorizam u Sarajevu
 
U Sudu BiH juče je počelo suđenje optuženima za terorizam i nedozvoljeno držanje oružja i eksploziva.

Mirsada Bektašević, Abdulkadira Cesura i Bajru Ikanovića optužnica tereti za krivično delo terorizma, dok su ostala dvojica optuženih u istom predmetu, Amir Bajrić i Senad Hasanović, optuženi za nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija.

Prema optužnici, Bektašević i Cesur nameravali su da na području BiH ili neke druge evropske zemlje, izvrše teroristički napad kako bi prisilili vlasti BiH ili zemalja čije su vojne snage i predstavnici prisutni u BiH, da povuku svoje snage iz Iraka i Avganistana.

U optužnici se navodi da je Bektašević doputovao u Sarajevo 27. septembra prošle godine iz Švedske, a Cesur 14. oktobra prošle godine iz Danske, u nameri da na teritoriji BiH ili neke druge evropske zemlje izvrše teroristički akt.

Kako se u optužnici navodi, Bektašević i Cesur su u Sarajevu stupili u kontakt sa Bajrom Ikanovićem, koji im je nabavio i predao eksploziv, a posredstvom Bajrića i Hasanovića.

Eksploziv, navodno je trebalo da posluži za izradu eksplozivne naprave, a Bektašević i Cesur su eksplozivnu napravu pripremili za "samoubilački pojas".

Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv ove petorice 13. aprila 2006. godine.

Mirsad Bektašević, Abdulkadir Cesur, Bajro Ikanović i Senad Hasanović izjasnili su se 3. maja ove godine pred Sudom BiH da nisu krivi po svim tačkama optužnice.

Amir Bajrić tada se nije pojavio na saslušanju, a danas bi u Sudu BiH trebalo da zaključi sporazum o priznanju krivice, kojim mu je predložena kazna zatvora od godinu i po dana.
 
   
 
U Budvi za devet odsto više gostiju nego prošle godine
 
Na Budvanskoj rivijeri trenutno boravi 27.500 gostiju, što je za devet odsto više nego u isto vreme prošle godine, podaci su Turističke organizacije opštine Budva (TOB).

Od ukupnog broja turista, 60 odsto, odnosno 17.200 su domaći gosti, u koje su ubrojani i gosti iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

U hotelima boravi 18 odsto gostiju više nego prošle godine u isto vreme, dok je, prema podacima TO Budva, popunjenost u privatnom smeštaju za pet odsto veća.
 
   
 

Nezakoniti transferi razlog smena uprave Telekoma CG
 
Smena uprave Telekoma Crne Gore, koja je izvršena krajem prošlog meseca, mogla bi da bude povezana sa nezakonitim finansijskim transakcijama u toj kompaniji, prenose danas podgorički mediji.

Prema pisanju mađarske štampe, koje prenose mediji iz Podgorice, Mađar telekom je, kao većinski vlasnik Telekoma Crne Gore, ranije na račun crnogorske kompanije preneo 2,5 miliona evra, ali taj iznos nedostaje u bilansima firme iz Mađarske.

Nestanak novca mogao bi da izazove i smenu uprave Mađar telekoma, ističu mediji.

Na vanrednoj Skupštini akcionara, krajem juna, smenjeni su članovi borda direktora Telekoma Crne Gore, uključujući i predsednika Olega Obradovića. Svoje članove u bordu direktora ranije je opozvao Mađar telekom.

Tada je saopšteno da je smena usledila u interesu "novih izazova" kompanije.
 
 
   
 

Brat Duška Jovanovića zatražio izuzeće sudije
 
 
Brat ubijenog direktora podgoričkog lista "Dan" Duška Jovanovića, (na slici)  Miodrag Jovanović zatražio je danas izuzeće sudije Radovana Mandića koji vodi suđenje osumnjičenom za ubistvo njegovog brata.

Miodrag Jovanović je, na ročistu u Višem sudu u Podgorici, svoj zahtev obrazložio time da za dve godine, nisu poznata imena nalogodavaca i izvršilaca ubistva njegovog brata.

Suđenje Damiru Mandiću, osumnjičenom za ubistvo Duška Jovanovića je odloženo dok Viši sud ne odluči o zahtevu za izuzeće sudije Mandića.

Duško Jovanović je ubijen krajem maja 2004. godine, ispred zgrade u kojoj je smeštena redakcija lista "Dan".
 
   
 

Hrvatsko Tužilaštvo traži pritvaranje Glavaša
 
Tužilaštvo Hrvatske zatražilo je juče pritvaranje saborskog zastupnika Branimira Glavaša, na slici dole, jer smatra da je objavljivanjem zapisnika iz istražnog postupka koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je počinio ratni zločin uticao na buduće svedoke.

Istražni sudija Zdenko Posavec potvrdio je novinarima da je primio predlog Državnog tužilaštva o pritvaranju Glavaš i najavio da će odluka o tome biti doneta u naredna 24 sata.

Tužilaštvo u zahtevu za pritvaranjem Glavaša navodi da Glavaš nije smeo da objavi iskaze prve dvojice svedoka koji su saslušani u ponedeljak, javlja Hina.

Državno tužilaštvo tereti Glavaša za zlostavljanje troje srpskih civila i za ubistvo dvojice, od kojih se jednom gubi svaki trag.
 
 
   
 

VMRO DPMNE osvojila još jedan poslanički mandat
 
Šef izbornog štaba makedonske VMRO DPMNE Antonio Milošoski saopštio je da je ta stranka na današnjem ponovljenom glasanju na jednom broju biračkih mesta dobila još jedan poslanički mandat na području Tetova.

Milošoski je rekao da je VMRO DPMNE preotela jedan mandat od Demokratske unije za integraciju (DUI), a u toj stranci je rečeno da je to najverovatnije i tačno tako da DUI sada ima 17 umesto 18 poslanika.

Portparolka DUI Ermira Mehmeti izjavila je da se i danas pokazalo da je ta stranka najjača u albanskom izbornom telu, a da je izgubila jednog poslanika zato što je rivalska Demokratska partija Albanaca (DPA) "naterala" svoje aktiviste da glasaju za VMRO DPMNE.

Stranka Arbena Džaferija DPA, koja je očekivala da će danas dobiti još dva poslanika, nakon što je 5. jula osvojila 11 mesta u parlamentu, najverovatnije nije uspela da od DUI uzme ta poslanička mesta. Lider DUI Ali Ahmeti je na pitanje novinara da prokomentariše stav VMRO DPMNE da u novu vladu pozove DPA umesto njegove stranke, zapretio: "Ukoliko Grujevski to uradi, onda će se sukobiti sa albanskim narodom u Makedoniji".

Šef izbornog štaba VMRO DPMNE Antonio Milošoski nije večeras želeo da komentariše ovu pretnju, dodajući da će najpre sačekati reagovanje predstavnika EU u Makedoniji Ervana Fuere i drugih predstavnika međunarodne zajednice.

VMRO DPMNE koja je dobila mandat za sastav nove vlade, prema dosadašnjim pregovorima, napraviće koaliciju sa DPA, Novom socijaldemokratskom partijom i još dve stranke koje su dobile po jedan mandat - Demokratskom obnovom Makedonije (DOM) i Partijom za evropsku integraciju (PEI).

U toj širokoj koaliciji, mandatar Nikola Grujevski ima obezbeđena 65 od ukupno 120 poslanika u republičkoj skupštini.

Građani Makedonije su danas ponovo glasali na 29 biračkih mesta, na kojima je, prema odluci Vrhovnog suda, bilo nepravilnosti tokom parlamentarnih izbora 5. jula.
 
 
   
 

Strani investitori u BIH osnovali Savet
 
Strani investitori u Bosni i Hercegovini (BiH) osnovali su udruženje čiji je cilj unapredivanje uslova za investiranje i poslovanje.

Savet stranih investitora u BIH, uz pomoć Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), osnovalo je 13 stranih firmi u BIH, piše danas sarajevski "Dnevni avaz".

Na Osnivačkoj skupštini, juče u Sarajevu, za predsednika Saveta je ziabran Mark Dejvidson (Mark Davidson) iz kompanije "Prajs voterhaus kupers" (Price Njaterhouse Coopers).

"Savet je od velikog značaja za BiH, jer omogućava organizovani pristup poboljšanju investicione klime u zemlji. Okuplja firme koje su direktnim ulaganjima otvorile veliki broj radnih mesta i stalno doprinose ukupnom ekonomskom razvoju BiH", kazao je Dejvidson.

Glavna publikacija Saveta biće godišnja "Bela knjiga" u kojoj će se rangirati preporuke za unapređivanje pravnog i regulatornog okruženja za poslovanje u BiH.

Prva "Bela knjiga" će biti izdata početkom iduće godine kao akcioni plan reformi za vlasti u BIH u 2007. godini.
 
 
   
 

Istraga o donaciji krvi zaražene hepatitisom C
 
U BiH ima 40.000 osoba zaraženih hepatitisom C, među kojima je veliki broj bivših boraca, ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata, izjavila je predsednica skupštine Udruženja obolelih od hepatitisa C, Mersija Krzić.

U izjavi koju objavljuje "Dnevni avaz", Krzićeva je navela da tokom rata u BiH nisu rađeni obavezni testovi na hepatitis C za krv iz inostranih donacija, zbog čega je postojala velika mogućnost zaraze putem transfuzije.

Ministarstvo zdravstva će od Zavoda za transfuzijsku medicinu zatražiti podatke o donatorima krvi od 1992. do 1995. godine, kako bi se utvrdilo stanje o donacijama krvi.

Predsednik Odbora za rad i zdravstvenu i socijalnu zaštitu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Hamzalija Bešlagić, rekao je da je "na odboru izražena sumnja da je tokom rata, krv koja je putem donacija dolazila u BiH iz inostranstva, bila zaražena hepatitisom C" i da to treba ispitati.

Dr Amila Alikadić-Husović, koja je pokrenula inicijativu za ispitivanje slučaja zaražene krvi, kazala je da je BiH tokom rata dobijala krv i iz zapadnih zemalja i dodala da, ako se potvrde sumnje da je krv iz donacija bila zaražena, vlade tih zemalja treba da prihvate odgovornost.

"Veliki broj ranjenika je zaražen. A da ne govorimo o sumnjama u namere onih koji su donirali takvu krv", kazala je Husović.
 
 
   
 

Veterinarka na čelu Hine
 
Međunarodno udruženje novinara (IFJ) zatražilo je od hrvatske vlade da ponovo imenuje članove upravnog odbora hrvatske novinske agencije Hine, i kritikovalo nedavno imenovanje na čelo agencije osobe koja je po struci veterinar.

IFJ je u saopštenju izrazila zabrinutost povodom imenovanja upravnog odbora Hine, jer hrvatska vlada, kako se ocenjuje, nije uzela u obzir kompetencije i kvalitet, već je želela da postavi "ljude kojima može da upravlja i koje može da kontroliše".

Osim veterinarke, koja je zadužena za komercijalna pitanja, IFJ je osudila imenovanje još tri osobe za koje tvrdi da nisu kompetentne za funkcije na koje su postavljene.

Upravni odbor Hine čini pet osoba, od kojih su četiri zadužene za ekonomiju, pravo, medije i informacije, a peta je predstavnik zaposlenih agencije.

OEBS i Udruženje novinara Hrvatske takođe su protestovali zbog vladine odluke.

Krajem aprila, američka organizacija za odbranu ljudskih prava, Fridom haus (Freedom House), u svom izveštaju o slobodi medija postavila je Hrvatsku na 85. mesto.

Brisel je nedavno pozvao Hrvatsku da pojača napore u oblasti poštovanja slobode medija.
 
 
   
 

Žbanić: Srbi za genocid nagrađeni Republikom Srpskom
 
Za genocid nad Muslimanima Srbi su bili nagrađeni Republikom Srpskom, ratni zločinci se šetaju na slobodi a ljude ne tretiraju kao građane, već samo kao pripadnike naroda", opisala je u češkom dnevniku "Pravo" glavne frustracije poratne Bosne sarajevska rediteljka Jasmila Žbanić.

"Zamislite da su Nemci posle drugog svetskog rata dobili malu teritoriju po kojoj bi slobodno mogli da se šetaju nacisti, dok bi se jevreji bojali da tamo uđu. To je Republika Srpska", kazala je Žbanić.

Režiserka je u velikom intervjuu povodom dolaska njenog filma "Grbavica" u češke bioskope upozorila da nacionalizam na prostoru bivše Jugoslavije nije nikada poražen.

"Sadašnji premijer Vojislav Koštunica je u izvesnom smislu isti nacionalista kao što je bio Milošević, jedino što više nema takvu moć ni sredstva da može da pošalje armiju", kazala je sarajevska režiserka.

Podsetila je, takođe, na neprijatnosti koje je u Beogradu imala Mirjana Karanović zbog toga što je prihvatila ulogu u "Grbavici", a da su u beogradskoj štampi napisali da je time "postala izdajica svih Srba".

Glavni izvor frustracije u poratnoj Bosni je prema rečima Jasmile Žbanić u tome što ratni zločinci nisu kažnjeni, a političke stranke pothranjuju nacionalizam.

"Dvadeseti je vek, a mi živimo saterani kao ovce, svako unutar svoga stada. Smemo da glasamo samo u okviru svog naroda, ja, recimo, ne mogu da glasam za srpsku stranu, ni za hrvatskog kandidata. U televiziji morate da imate u svakom štabu predstavnika nacije, tako da srpski režiser mora da ima na primer hrvatskog asistenta i muslimanskog producenta", rekla je Žbanić.

Na pitanje novinara "Prava" da li njen otpor prema Kusturici i njegovim filmovima ne predstavlja upravo simptom takvog života u nacionalnom stadu, Žbanić je odgovorila da ne može da se pomiri s tim da je Kusturica dopustio da ga finansira srpska televizija u doba kada je propagirala fasižam.

"Ne mogu s tim da se pomirim. Ne verujem da možete da primite te đavolske pare, a da se u vašem filmu ne odrazi odakle su došle", kazala je autorka pobedničkog filma Berlinala.

"Grbavica" se posle pretpremijera na filmskom festivalu u Karlovim Varima početkom jula prikazuje u Pragu uz prilično interesovanje publike u mreži elitnih bioskopa rezervisanih za evropski i nekomercijalni svetski film.
 
 
   
 


| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2010 "NOVINE Toronto"