SA NASLOVNE STRANE

Broj 1066, 18. avgust 2006.

Novi avioni koje je nemoguće oteti
Na vratima pilotske kabine bio bi ugrađen sistem koji dozvoljava ulaz samo ovlašćenom osoblju posle provere otiska prsta a predviđen je i sistem za automatsko izbegavanje sudara ...
 
Evropski istraživači nadaju se da će do 2008. godine razvoj tehnologije omogućiti da se stvarnosti približi san o avionu koji je nemoguće oteti.

Stručnjaci iz Francuske, Nemačke i drugih zemalja pripremaju ambiciozan bezbednosni program za suzbijanje pretnji koje mogu nastati u samom avionu, tokom leta, javio je Rojters.

Potrebu za time najbolje ilustruje prošlonedeljni haos u avio saobraćaju kojim se, zbog zavere koju je razotkrila britanska policija, ponovo digao duh 11. septembra 2001.

Britanija je osujetila plan da se eksplozivom razore avioni tokom leta ka SAD, a Vašington sumnja da iza te neostvarene operacije možda stoji Al Kaida.

Od napada na SAD 11. septe-mbra, čitavom svetu je postalo jasno da se civilni avioni mogu iskoristiti kao oružje, što je izazvalo pojačane mere bezbednosti na svim svetskim aerodromima.

Cilj evropskih istraživača je da stvore "poslednju barijeru" za napade na avione tokom leta.

Avion koji je nemoguće oteti bi, između ostalog, imao kompjuterski sistem koji može da uoči sumnjivo ponašanje putnika i sistem za izbegavanje sudara, koji bi ispravio putanju aviona u slučaju da krene ka nekoj zgradi ili planini.

Izučava se i mogućnost, iako to verovatno neće biti moguće još 15 godina, da se napravi kompjuter koji bi u slučaju otmice mogao da automatski odvede avion do najbližeg aerodroma.

"Nikada nećemo postići to da nivo pretnje bude nula, da nema rizika", kaže koordinator programa za konstruisanje bezbednog aviona, Danijel Gotje iz francuske tehnološke firme "Sažem defans sekirite" (SAGEM Defence Securite).

"Ako se, međutim, konstruišu elektronski uređaji koji će biti ugrađeni u same avione, onda će otmice biti veoma, veoma teško izvesti", dodaje on.

Četvorogodišnji projekat vredan 35,8 miliona evra, pod imenom SAFEE (Security of Aircraft in the Future European Environment - Bezbednost aviona u budućem evropskom okruženju), pokrenut je u februaru 2004.

Partneri u projektu su proizvođač aviona "Erbas", njegove pokroviteljske kompanije EADS i "BAE Sistems", kao i "Tales" i "Simens AG". Evropska komisija je uložila 19,5 miliona evra.

Omer Laviv iz "Atene GS3", izraelske kompanije koja takođe učestvuje u projektu, izjavio je da bi se sistem mogao pojaviti na tržištu između 2010. i 2012. godine.

SAFEE treba da dodatno unapredi ograničena poboljšanja koja su se pojavila posle 11. septembra, kakva su ojačana vrata pilotskih kabina i policajci koji dežuraju tokom leta.

Predloženo je da se sada uvede sistem zasnovan na čipovima, pa da putnici i njihov prtljag nose uparene oznake. Tako bi se znalo da se onaj ko je predao prtljag zaista i ukrcao, pa stjuardese ne bi morale da ih ručno broje.

Nova mera bile bi i kamere na pultovima za čekiranje karata i na ulazu u avion, kako bi se biometrički proverilo da se ukrcava ista osoba koja je čekirala kartu. Predviđen je i "elektronski nos" kojim bi se putnici proverili da nemaju tragove eksploziva na sebi.

Osmišljen je i sistem za otkrivanje pretnje po ukrcavanju (Onboard Threat Detection System, OTDS), koji bi procesuirao informacije sa audio i video senzora u avionu i upozoravao na svako neuobičajeno ponašanje putnika.

Drugi sistem, za procenu pretnje i upravljanje reakcijom na nju (Threat Assessment and Response Management System, TARMS) bi prikupljao sve te informacije i pilotu preko kompjutera u kabini predlagao šta da preduzme.

Predlaže se i sistem zaštite podataka, kojim bi se sve komunikacije štitile od prisluškivanja, uključujući one između pilota i kontrole leta.

Na ojačanim vratima pilotske kabine bio bi ugrađen biometrički sistem koji dozvoljava ulaz samo ovlašćenom osoblju posle provere otiska prsta, a kamerom bi se proveravalo da ne pokušava da uđe pod pritiskom otmičara. Predviđen je i sistem za automatsko izbegavanje sudara, koji bi korigovao kurs aviona ukoliko skrene s planirane putanje.

Da je takvo obezbeđenje postojalo prilikom napada 11. septembra, sistem bi otkrio da je avion na putu da udari u zgradu, a biometrički senzori bi prepoznali da avionom ne upravlja pilot, nego otmičar.

"Ukoliko terorista upravlja avionom, ili pilot ne uviđa da je na pogrešnom kursu, TARMS bi sam odlučio da izbegne prepreku i automatski preuzeo kontrolu nad letelicom", kaže Gotje. Sistem bi se uključio čak i ako je pilot taj koji upravlja, ali ne želi da promeni kurs koji vodi ka sudaru.
 
   

Suša preti bogatim zemljama
Zimi padne mnogo više kiše nego pre i intenzitet pljuskova i oluja je mnogo veći a leti padne manje kiše nego ranije što je nedovoljno da bi se dopunili rezervoari. Klima na zemlji se menja...
 
Organizacija za zaštitu životne okoline Svetski fond za prirodu, upozorila je da su naj-razvijenije zemlje suočene sa sve većom nestašicom vode.

U izveštaju organizacije se navodi da je to posledica klimatskih promena ali i loše upotrebe postojećih rezervi vode. U mnogim od najbogatijih gradova sveta, poput Sidneja i Hjustona, troši se više vode nego što je moguće nadoknaditi.

U drugim gradovima, kao što je London, potrošnja vode je prevelika zbog zastarelih vodovoda i ukupne infrastrukture. Svetski fond za prirodu se zato, kako navodi BBC, zalaže za štednju vode na globalnom nivou, pre svega efikasnijom upotrebom postojećih resursa i modernizacijom vodovoda.

Najnoviji dokaz u prilog tvrdnji da se klima menja je talas vrućine od kojeg se znoji veći deo Evrope.

Britanska akademija nauka je objavila izveštaj u kojem najavljuje da će nestašice vode dovesti do sve većih suša na sve većim područjima. Jedno od njih je i južna Evropa. Da je to već počelo svedoče suša i šumski požari širom Sredozemlja.

Najgore je u Španiji koju naučnici u sledećih nekoliko decenija vide kao delimično pustinjsku zemlju. Španski ministar za zaštitu čovekove okoline Kristina Narbona ipak veruje da će Španija uspeti da savlada ovaj problem.

"Menjamo pristup prema vodi. Pre izvesnog broja godina svi naši napori bili su usmereni ka izgradnji velikih brana i skretanju vode iz velikih reka ka obradivim površinama. Međutim, prema najnovijoj evropskoj politici, neophodno je da se poboljša efikasnost potrošnje vode, pre svega prilikom navodnjavanja", izjavila je Narbona.

"Osamdeset odsto potrošnje vode otpada na poljoprivredu. Jedan od najvećih izazova je da se ta potrošnja smanji, a da se paralelno, širom Sredozemlja, izgrade pogoni za desalinizaciju morske vode. Sigurna sam da ćemo za dve do tri godine imati dovoljno vode u priobalnom područji i da nestašice više neće biti", kaže španska ministarka.

U susednoj Francuskoj su nestašice vode uobičajene u već drugoj sušnoj godini za redom. Pašnjaci su previše suvi da bi stoka mogla da se hrani, pa se koriste zalihe sena, koje se inače čuvaju za zimu. Žetva pšenice je ove godine za tri odsto manja, a berba grožđa za čak 20 odsto.

I italijanski i portugalski poljoprivrednici kažu da će šteta od suše premašiti milijardu evra.

Visoke temperature nisu ovoga leta ograničene samo na pojas Sredozemlja. Ovo leto uništilo je stereotip o Britaniji, kao zemlji u kojoj gotovo svaki dan pada kiša. Ovog leta i na Ostrvu vlada suša.

"Jul je bio najtopliji mesec u poslednjih 350 godina, otkako o tome postoje podaci u Britaniji. Primetili smo promenu u periodima i količinama padavina širom Evrope", kaže stručnjak za klimatske promene Dejvid Vajner.

"Tokom godine ima više padavina nego ranije, ali se promenilo doba godine kada kiše ima. Zimi padne mnogo više kiše nego pre i intenzitet pljuskova i oluja je mnogo veći. Leti padne manje kiše nego ranije što je nedovoljno da bi se dopunili rezervoari. Klima se menja. Povećanje temperature povlači i više isparenja, što znači da ćemo, i uz veće padavine, imati manje vode", kaže Vajner.
 
   

Svetski skup o sidi u Torontu
U Torontu se održava 16. mećunarodna konferencija o sidi koja je po broju učesnika najveći skup posvećen toj bolesti do sada...
 
Međunarodna konferencija posvećena AIDS-u koja je u Torontu počela u nedelju, po broju učesnika najveći je skup posvećen toj bolesti do sada. Više od 24.000 naučnika, aktivista, poznatih ličnosti, HIV pozitivnih, humanitaraca i novinara okupilo se na petodnevnoj konferenciji pod sloganom "Pređimo na delo". Ovogodišnja konferencija je posvećena razvoju istraživanja side i dostupnosti lečenja te bolesti.

Svakog dana se virusom HIV zarazi 11.000 ljudi, a umre 8.000 uglavnom u Africi, gde živi čak 64 odsto od ukupnog broja inficiranih.

Među slavnim ličnostima koji su bili na konferenciji, svakako je da su najpoznatiji vlasnih Majkrosofta Bil Gejts i bivši američki predsednik Bil Klinton. Oni su se u svojim izlaganjima založili da jedan od prioriteta aktivnosti u svetu borba protiv virusa HIV i ove bolesti.

Naučnici, aktivisti i finansijeri su se saglasili da se težište sa lečenja premesti na prevenciju bolesti, s tim da zaštita žena bude prioritet.

Obrezivanje, ubijanje mikroba mikrobicidima i lekovi mogli bi da uskoro budu korišćeni u prevenciji side, ali potrebno je ubrzati istraživanja kako bi se te metode usvojile, predložila je jedna grupa eksperata.

Kako su javile agencije, direktor Instituta za javno zdravlje iz Kampale, Uganda, Dejvid Sarvada izjavio je u utorak da bi "usavršavanje novih, efikasnih metoda prevencije moglo da pomogne milionima ljudi da izbegnu bolest koja dovodi do užasnog invaliditeta i smrti". Ako, međutim, već sada ne pripremimo teren kako bi te metode učinili dostupnim u zemljama u razvoju, taj trijumf će doživeti moralni poraz", rekao je Savada.

Istraživanje mikrobicida - vaginalnog gela koji sprečava prenošenje virusa HIV, i obrezivanja dobro napreduje i te dve metode mogle bi da budu spremne za jednu do pet godina, navodi se u izveštaju Radne svetske grupe za prevenciju side čiji je potpredsednik Savada. Bivši američki predsednik Bil Klinton stao je tokom konferencije u odbranu administracije sadašnjeg predsednika Džordža Buša, navodeći da SAD troše više sredstava za borbu protiv HIV-a od bilo koje druge zemlje. Klinton je, kao i američki milijarder i jedan od osnivača kompanije Majkrosoft Bil Gejts tokom samita u Torontu, pohvalio Bušov Hitni program za prevenciju side (PEPFAR).

Program koji je Buš pokrenuo 2003, predviđa da se u narednih pet godina za borbu protiv side u 15 zemlja potroši 15 milijardi dolara. Program predviđa lekove za obolele od side, distribuciju prezervativa i finansiranje grupa za pomoć bolesnima.

Verski zvaničnici na 16. svetskoj konferenciji o sidi u Torontu apelovali su da se izbegavaju biblijski termini kao što je "kazna", kada se govori o ovoj bolesti. "Korišćenjem te reči jača se stav prema kojem Bog kažnjava čovečanstvo ovom bolešću", rekao je Džejp Hit generalni sekretar Afričke mreže verskih lidera zaraženih HIV virusom ili obolelih od side.

Sreda je bila posvećena sumiranju učinjenog tokom četvrt veka borbe protiv ove bolesti.

I pored očekivanja velikog broja prisutnih, kanadska vlada još uvek nije najavila značajnije finansiranje, niti je iznela svoj program borbe.

Stiven Luis, specijalni izaslanik UN za borbu protiv bolesti u Africi, smatra da izostanak premijera Harpera sa konferencije jasno pokazuje da sadašnjoj vladi ova tema ne spada u prioritete. U suprotnom, oni bi imali pripremljenu čitavu listu inicijativa, finansijskih, pravnih ili sličnih.

Ministar zdravlja Toni Klement je saopštio su Ministarstvo zdravlja i Agencija za brigu o zdravlju stanovnika potpisali novi sporazum o formalnom partnerstvu sa UNAIDS-om. Partnerstvo je produženo do 2011. godine, a uključuje razmenu tehničke i medicinske ekspertize u projektima vezanim za AIDS. U ovoj godini, Kanada je namenila 7,6 miliona dolara UNAIDS-u.

Kanadski aktivisti apeluju da se provincije i federalna vlada dogovore oko jedinstvene strategije, kako pacijenti širom zemlje ne bi imali drugačiji tretman.

Po nekim procenama Svetske zdravstvene organizacije, koje su se čule na konferenciji, najteže pogođenim nerazvijenim zemljama potrebno je više od četiri miliona zdravstvenih radnika koji bi pomagali u borbi protiv AIDS-a. Ovaj kadar je deficitaran delom zato što se mladi i sposobni stručnjaci iseljavaju u bogatije zemlje, ali delom i zato što i oni obolevaju i umiru od te iste bolesti od koje leče pacijente. Stanje je najkritičnije u sub-saharskom delu Afrike, gde otprilike dve trećine od ukupno 39 miliona stanovnika živi sa HIV-om ili AIDS-om.

Trenutno u svetu više od 1,6 miliona ljudi leči se od AIDS-a, što se smatra pomakom na bolje. No, skrenuta je pažnja da je jedna od veoma bitnih stavki i hrana, pošto samo lečenje ne može da donese dobre rezultate ako, kao preduslov, nema odgovarajuću ishranu. Stručnjaci iz Svetskog programa za hranu procenjuju da će u naredne dve godine biti neophodna pomoć u hrani za između 3,8 i 6,4 miliona ljudi, za šta je potrebno oko 1,1 milijarda dolara.

Kao veoma pozitivan primer u borbi protiv HIV/AIDS-a, Svetska banka je navela Tajland, koji obezbeđuju lekove za preko devedeset odsto obolelih u toj zemlji. Oni su iznašli načine da omoguće da mesečna terapija košta svega 30 dolara, zahvaljujući pre svega preventivnom programu koji je uveden još devedesetih godina prošlog veka.

Ovaj veliki svetski skup svakog dana imao je sesije otvorene za publiku koja je tako mogla da se bliže upozna sa ovom bolešću, da se sretne sa stručnjacima iz raznih oblasti i sa ljudima čija sudbina je obeležena HIV-om ili AIDS-om. Posebno dirljiv segment tog mnoštva okupljenih bio je susret baka iz Afrike sa bakama iz Kanade, žena koje su izgubile decu zbog side, pa sada čuvaju unuke koji su ostali bez roditelja.
 
   

I masoni se podelili
Raspadom Jugoslavije napravljeno 10 velikih loža a najnovija je Velika loža Crne Gore...
 
U Srbiji danas ima preko 800 slobodnih zidara, dok u Crnoj Gori ima oko 90 masona. Starešine 4 masonske velike lože u Beogradu su veliki majstor Zoran Nenezić, veliki majstor Dragan Martinović, veliki majstor Petar Kostić, veliki majstor Dragan Živulović. Dok dve crnogorske masonerije predvode veliki majstor Novak Jauković i veliki majstor Zuvdija Hodžić.

Istog dana kada je proglašena nezavisna Crna Gora masonske tri lože sa teritorije Crne Gore osnovale su Veliku ložu Crne Gore kao ekskluzivnu, suverenu i slobodnozidarsku organizaciju u novoj državi. Postupak osnivanja Velike lože Crne Gore proveden je pod nadzorom Ujedinjenih velikih loža Nemačke, kao majke lože slobodnozidarskog bratstva u Srbiji i Crnoj Gori i uz snažnu podršku regularnih masonskih loža iz Evrope.

Ovako glasi saopštenje Velike lože Crne Gore, koje je potpisao veliki majstor Novak Jauković, dojučerašnji član i starešina Regularne velike lože Jugoslavija iz Beograda. Velika loža Crne Gore formirana je od tri postojeće - Montenegro, Zora i Luča mikrokozma. Prva crnogorska masonska loža Montenegro osnovana je 1993. godine u italijanskom gradu Riminiju i sa druge dve lože radila je pod jurisdikcijom Regularne velike lože Jugoslavija.

Jauković je ovlašćenje za formiranje crnogorske masonerije upravo dobio od Regularne velike lože Jugoslavija, koja je prošle nedelje priznala otcepljenje i samostalnost Crne Gore i promenila ime u Regularna velika loža Srbije. Tu odluku su beogradski masoni, koje predvodi veliki majsotr Petar Kostić, doneli pod patronastvom svojih prijatelja masona iz Nemačke i Italije. Ove nedelje sličnu odluku je donela i Velika nacionalna loža Jugoslavije, koju vodi veliki majstor Dragan Martinović, koja je, takođe, postala Velika nacionalna loža Srbije.

I dok su srpski masoni kao i država Srbija, preuzeli kontinuitet jugoslovenske masonerije, crnogorski masoni su prekršili principe slobodnih zidara i odlučili se za političko inaugurisanje Velike lože Crne Gore.

- Velika loža Crne Gore je malo poranila. Ta loža je izmanipulisana od političkog establišmenta. Saopštenje o osnivanju Velike lože Crne Gore predstavlja marketinški potez u službi crnogorske nezavisnosti - kaže Dragutin Zagorac, veliki komander Vrhovnog saveta Velike nacionalne lože Srbije i Crne Gore.


Ilegalni masoni

- Velika loža Crne Gore, koju vodi profesor elektrotehnike Novak Jauković je samo registrovana kod vlasti Crne Gore kao udruženje građana ili kao nevladina organizacija, ali nije postavljena kao masonska organizacija, jer nije izvršen proces masonske inicijacije. Naime, da bi se formirala velika loža, od najmanje 3 lože sa po 7 velikih majstora, potrebno je da neka međunarodno priznata masonerija "unese svetlo" u tu ložu.

Taj proces u Crnoj Gori nije obavljen. Uz to Crna Gora nije od strane OUN priznata kao nezavisna država, pa se i zato u masoneriji smatra da je Velika loža Crne Gore ilegalna. U Crnoj Gori već postoji Velika regularna masonska loža, koju vodi Zuvdija Hodžić, koja je, takođe, samo administrativno registrovana, ali nije inicirana po masonskim principima - objasnio nam je jedan veliki majstor beogradske lože, koji je insistirao na anonimnosti.

Tako su po masonskim principu "unošenja svetla" Grci uz podršku Engleza 1912. godine osnovali prvo masonsko udruženje na našem prostoru Veliku ložu Srbije, koja se posle 1919. i ujedinjenja masona Srba, Hrvata i Slovenaca utopila u Veliku ložu Jugoslavije tj. kasnije Veliku masonsku ložu Kraljevine Jugoslavije.

Pošto je pred Drugi svetski rat 1. avgusta 1940. Velika masonska loža Kraljevine Jugoslavije uspavana, ona je reinstalirana 1990. godine kao Velike lože Jugoslavije, čiji je prvi veliki majstor bio Zoran Nenezić. Iz ove lože su se, međutim, izdvojili novinar Dragorad Tanasić, profesor Novak Jauković i njegov kolega Srđan Stanković, Slobodan Perović, Vladimir Desimirović, Jovan Vasiljević, Branislav Dimitrijević, Novica Jovović i Branislav Žigić i formirali Regularnu veliku ložu Jugoslavije, koju je priznala Ujedinjena velika loža Nemačke.sa desetak masona i u Riminiju 1993. formirali Veliku regularnu ložu Jugoslavije. Ovaj čin je obavljen uz podršku Gustava Rafija, velikog majstora Velikog orijenta Italije, koji je i ovog meseca prisustvovao skupštini masona u Beogradu. Kasnije je ta loža, koju danas vodi veliki majstor Petar Kostić, zubar iz Beograda, dobila podršku i masona Nemačke i Engleske.

Velika nacionalna loža Jugoslavije je, takođe, nastala odvajanjem većeg broja masona od Velike lože Jugoslavije 1997. godine. Dobila je masonsku podršku Francuza, Engleza i Škota. U ovoj drugoj loži bili su današnji veliki majstor Dragan Martinović, i Dragan Malešević, liberal Miodrag Živković i Dragutin Zagorac. Pod zaštitom Velike nacionalne lože Jugoslavija krajem devedesetih radile su lože Pobratim, Sloga, Maksimilijan Vrhovac, Rad i Postojanstvo, i Šumadija iz Beograda, loža Mitropolit Stratimirović iz Novog Sada i loža Njegoš iz Kotora.
 

Ko su srpski masoni

- Srbi su masoneriju dobili od Engleza preko Grka početkom prošlog veka. Suočeni sa nadiranjem germanskog uticaja, Englezi su u međuvremenu, posle skoro osam decenija, prvi put "uneli svetlo" u Skoplje u septembru 2005. i tako formirali Veliku ložu Makedonije. Ova makedonska loža je danas pandan interesima Nemačke i Austrije u masonskim ložama Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, ali i Srbije.

U radu Velike nacionalne lože Jugoslavija učestvovali su Miodrag Živković, predsednik Liberalne stranke, pisac Milorad Pavić, akademik Miroslav Gašić, novinari Boško Jakšić i Miša Brkić.

U knjigama Zorana Nenezića kao masoni pominju se i političari Milan Božić, nekadašnji potpredsednik Skupštine grada Beograda, Dušan Mihajlović, nekadašnji predsednik Nove demokratije, Tahir Hasanović i Zoran Živković, bivši srpski premijer, Vojislav Andrić, nekada potpredsednik Narodne skupštine Srbije. I pisci Raša Livada, Dragan Velikić, Ratko Petrović, Petrašin Kasalica, tada direkor Luke Bar. Masoni su i biznismen Đorđe Zečević, zatim režiser Ljubomir Dra-škić, doktor patolog Jovan Vasiljević, advokat Slobodan Perović.

Veliki majstor Zoran Nenezić, čija je Velika loža Jugoslavije i danas uspavana, smatra da su ove dve masonerije neregularne, jer nemaju orginalnu povelju o svom nastajanju. I upozorava da su veliki majstori Novak Jauković, Srđan Stanković i Miodrag Živković položili zakletvu služenja vernosti i interesima Jugoslaviji, odnosno državnoj zajednici SCG i da ne mogu preko noći da postanu verni samo Crnoj Gori.

Duh katoličanstva

Veliki majstor Novak Jauković negira da saopštenje Velike lože Crne Gore predstavlja marketinški potez. On ističe da je sve urađeno u skla-du s pravilima regularnih masonskih institucija u Evropi i u dogovoru s majkom ložom bratstva u Srbiji i Crnoj Gori.

- Sve ovo je posledica činjenice da je zajednica SCG ostala bez države, a time je i nekadašnja jugoslovenska masonerija ostala bez svog državnog i zakonodavnog okvira.

Naime, svaka masonska loža se organizuje prema zakonima domicilne države i prema priznanju masona da veruju u Boga. Kako Jugoslavije, odnosno SCG više nema, i masoneriji se dogodio proces raspada organizacije, koji je gotovo identičan političkom cepanju nekadašnje SFRJ.

Raspadom Jugoslavije napravljeno je 10 velikih loža. I sve su napravljene iz krila Velike lože Jugoslavije. Tako se dogodilo, da kao što je Srbija svim repulikama SFRJ napravila države, tako je i srpska masonerija okupljena oko Velike lože Jugoslavije, svim republikama napravila lože slobodnih zidara. A sama Srbija je ostala oslabljena i osiromašena, nejedinstvena i posvađana, kako u politici, tako i u masoneriji - upozorava naš tajanstveni sagovornik.

Jer, pored toga što su se iz Velike lože Jugoslavije odvojile regularna i nacionalna loža, iz ove masonerije su početkom devedesetih istupili i slobodni zidari Slovenije, Hrvatske, Bih i Makedonije. I podlegle političkom i masonskom uticaju Austrije, odnosno Nemačke.

- Iako se masoni ne bave politikom, ipak, je evidentno da su upravo politički interesi vodili proces deobe Velike lože Jugoslavije. Jer, austrijski masoni su, gotovo godinu dana posle državne registracije, "uneli svetlo" kod braće masona u Ljubljani, Zagrebu i Sarajevu i formirali velike lože Slovenije 1999. Hrvatske 1997. i Bosne i Hercegovine 2005. godine.

Neke činjenice govore da se i Velika loža Crne Gore nalazi pod germanskim uticajem, što dokazuje da se duh Austro-Ugarske kroz masoneriju obnavlja na prostorima bivše SFRJ i da nemci pokušavaju i preko masona da ojačaju svoje prisustvo na Balkanu - tvrdi veliki majstor, naš sagovornik, koji naglašava da germanska podrška srpskim i crnogorskim masonima, ujedno znači ne samo obnovu teritorijalnog i političkog uticaja, već i katoličke podrške među pra-voslavcima.

Kao dokaz naš sagovornik nudi činjenicu da su u Beogradu tokom juna meseca bili veliki majstori nemačke, austrijske, italijanske i francuske masonerije, koji su pratili i podržavali proces tranzicije Velike regularne lože Jugoslavije, Velike nacionalne lože Jugoslavije, Velike Lože Crne Gore. Pored velikog majstora Gustava Rafija u srpskoj prestonici je boravio prošle nedelje i Klasu Hernefer, veliki majstor Ujedinjene velike lože Nemačke, kome uskoro ističke trogodišnji mandat starešine nemačkih slobodnih zidara.


Sporo ujedinjavanje

Srbiju su u međuvremenu posetili i Bernar Moazi, Žak Oferis i Žan Stavrević, veliki majstori Velike lože Orijent iz Francuske, koji nameravaju da formiraju četvrtu srpsku veliku masonsku ložu. Pre njih je u Beogradu boravio i Klod Boneri, generalni sekretar spoljnih poslova Velikog orijenta Francuske.

- Veliki orijent Francuske pokušava da u Beogradu od 3 lože Zora,Vernost i Ujedinjenje, sa po 7 velikih majstora, stvori Veliki orijent Srbije, na čijem čelu treba da bude beogradski advokat Dragan Živulović, sin novinara Žike Živulovića Serafima. Cilj je da se i na ovaj način pocepa srpska masonerija i u nju unese duh katoličanstva, Zapada i time napusti nacionalna orijentacija naših slobodnih zidara - kaže naš sagovornik, veliki majstor i kako sam kaže, srpski nacionalista, kome je zbog toga zabranjen rad u nekim ložama.

Svi ovi procesi su duboko u suprotnosti sa nastojanjima Velike nacionalne lože Srbije da ujedini srpske slobodne zidare, i da u okviru naše masonerije otvori i prvi žensku ložu u Beogradu. I zato se proces ujedinjenja srpskih masona odvija sporo i bez uspeha.
 
Marko Lopušina  

Šest koalicija i pet stranaka podnelo izborne liste u Crnoj Gori
“Pobjednički, evo ruke!” biće slogan DPS-SDP koalicije za septembarske izbore, dok se Srpska lista odlučila za: “Poštenije i bolje” a Koalicija SNP-NS-DSS još nije odredila svoj predizborni slogan...
 
U Crnoj Gori je u sredu u ponoć istekao rok za podnošenje izbornih lista za učešće na predstojećim parlamentarnim izborima.

Do isteka roka, šest koalicija, pet političkih stranaka i jedna grupa građana predale su Republičkoj izbornoj komisiji izborne liste sa kojima će učestvovati na izborima zakazanim za 10. septembar.
 

Slogani

“Pobjednički, evo ruke!” biće slogan DPS-SDP koalicije za septembarske izbore, dok se Srpska lista odlučila za: “Poštenije i bolje”.

Građanska lista i koalicija LP-BS imaju nešto duže forme - “Koalicija sa 25.000 građana za kontrolu vlasti” moto je Građanske liste, LP-BS kaže: ”Ispravni u prošlosti, pravi za budućnost”. Građanska lista ima i kraću varijantu:”Građanska lista, zašto da ne”.

Koalicija SNP-NS-DSS još nije odredila svoj predizborni slogan.


Vraćene još dve izborne liste

Republička izborna komisija (RIK) vratila je juče na doradu izborne liste Albanske alternative i Demokratske stranke Crne Gore (DSCG), čiji je nosilac Predrag Drecun.

Predsednik RIK-a Branislav Radulović kazao je novinarima da jedan broj kandidata za poslanike, koje je predložila DSCG, nije upisan u birački spisak, a pojedinima nedostaje i saglasnost da prihvataju kandidaturu.

Albanska alternativa nije predložila potrebnu trećinu kandidata, već se na listi nalaze samo tri imena, kazao je Radulović.

RIK je juče vratila na doradu i Srpsku listu, jer se među njenim podnosiocima, osim političkih partija, nalaze i nevladine organizacije, što nije dozvoljeno zakonom.

Srpsku listu, pored Srpske narodne stranke, Srpske radikalne stranke, Demokratske stranke jedinstva i Narodne socijalističke stranke, čine i nevladine organizacije - Srpsko narodno veće i Akademska alternativa.

Za 81 mesto u novom sazivu Skupštine predloženo je više od 700 kandidata.

Izborne liste predale su Koalicija "Za evropsku Crnu Goru-Milo Đukanović", koju čine Demokratska patrija socijalista i Socijaldemokratska stranka, Koalicija Socijalistička narodna partija, Narodna stranka i Demokratska srpska stranka, Koalicija Demokratski savez u Crnoj Gori-partija Demokratskog prosperiteta - Mehmet Barthi.



Liste je predala i Koalicija "Srpska lista" Andrija Mandić, koju čine Srpska narodna stranka, Demokratska stranka jedinstva, Narodna socijalistička stranka, NVO Srpsko narodno veće i NVO Akademska alternativa.

Liste su predale i Koalicija Građanska lista koju čine Građanska partija i Zelena partija, kao i Koalicija "Liberali i Bošnjačka stranka-Miodrag Živković", koju čine Liberalna i Bošnjačka stranka.

Izborne liste su predale i stranke Pokret za promene na čijem je čelu Nebojša Medojević, Nova demokratska snaga "Forca" u Ulcinju, Demokratska unija Albanaca Ferhat Dinoša, Savez komunista Jugoslavije, Demokratska stranka Crne Gore kao i Albanska alternativa-grupa građana iz Tuzi.

Kako je saopšteno iz Republičke izborne komisije, do sada je jedino potvrđena lista Force.

Za potvrđivanje poslanicke liste potrebno je 4.847 potpisa. Za izbor poslanika partija koje predstavljaju Albance, treba najmanje 1.000. potpisa.

Komisija ima rok od 48 sati da odluči da li će listu proglasiti ili eventualno tražiti njenu doradu.

Pravo glasa na septembarskim izborima ima 484.189 birača.

U sredu u ponoć istekao je rok i za podnošenje lista za odbornike u 14 crnogorskih opština i za gradonačelnika Podgorice.

Predstojeći izbori prvi su od osamostaljenja Crne Gore, nakon referenduma o nezavisnosti održanog 21. maja.

 
   

Srbija pobedila Čehe u gostima
Prvi nastup fudbalske reprezentacije Srbije počeo je kako se samo poželeti može. Novi, crveni dresovi, nova himna "Bože pravde" i rezultat kakvom se malo ko nadao pre ovog meča - 1:3 - pobeda "orlova".
 
Selektor Havijar Klemente odlučio se da u svojoj prvoj utakmici na klupi Srbije poverenje ukaže samo nekolicini iskusnih. Hrabro je "Mali Napoleon" pozvao pod zastavu Srbije "iskusne" mlade reprezentativce, momke koji su do sada odigrali dosta utakmica ali kao U21 reprezentativci. I hrabrost mu se isplatila. Većim delom utakmice crveni su delovali moćnije, ubedljivije na terenu i zasluženo se revanširali Češkoj za "skorašnji" poraz u takođe prijateljskoj utakmici.

Ipak, utakmica je započela jako loše po nas. U 2. minutu Česi su posle početničke greške Biševca, koji je promašio loptu, golom Štajnera poveli. Kako je meč odmicao reprezentacija Srbije igrala je sve bolje. Već u sedmom minutu kapiten Stanković je posle centaršuta Koromana glavom šutirao pored gola. Još jednom je Stanković bio neprecizan u 20. minutu.

U međuvremenu glavnu opasnost po naš gol predstavljao je gorostasni Koler ali je na našem golu stajao nesavladivi Vladimir Stojković.

Odličnu partiju u nacionalnom dresu pružio je Luković na levoj strani odbrane. Bio je neprelazan u odbrani i vrlo opa-san u napadu. U 40. minutu njegova asistencija pruža priliku Lazoviću da izjednači rezultat. U drugom poluvremenu umesto Lazovića na teren je u špicu napada izašao Žigić. Za drugi gol "crvenih" najzaslužniji je najbolji igrač reprezentacije Srbije u ovom meču Marko Pantelić.

Posle centaršuta Marjana Markovića i greške jednog odbrambenog igrača Češke, usledio je dupli pas između Pantelića i Žigića posle koga se napadač Herte upisao u listu strelaca. Mladi Aleksandar Trišović debitovao je u nacionalnom dresu, i na debiju postigao gol. Za gol je najzaslužniji Ljuboja koji je na sredini terena oduzeo loptu Česima, napravio par driblinga i ubacio loptu na levu stranu gde je Trišović utrčao u kazneni prostor i atraktivno savladao Češkog golmana.

Ni isključenje Stepanova zbog dva žuta kartona nije bitno poremetilo odnos snaga na terenu. Bili su Česi vidno nezadovoljni. Od reprezentacije se na ovoj utakmici oprostio najbolji Češki igrač svih vremena Pavel Nedved. Ispraćen je krajem prvog poluvremena ovacijama i poklonima u legendu.

Posle utakmice novi selektor Srbije Španac Havijar Klemente nije želeo da izdvaja bilo kog igrača:

- Odigrali smo dosta dobro, bez obzira što smo rano primili gol. Generalno ekipa je dobro radila u predhodna dva dana i to se videlo na terenu. Uglavnom smo pravili greške vezano za kretanje, što nismo mogli u samo dva dana da uradimo. Agresivnost posle oduzimanja lopte, to mi se najviše dopalo danas. Greške smo pravili u postavljanju i kretanju, međutim, ispravićemo to.

A što se tiče igre pojedinih igrača, volim ih sve i to ću uvek reći za sve igrače za koje me pitate.
 
Ljiljana Ružić  

Beogradski studenti drugi na svetu
“Imedžin kup" je svetsko takmičenje koje promoviše dostignuća učenuka i studenata u tehnologiji i ove godine okupilo je više od 65.000 studenata iz oko sto zemalja...
 
Igor Kabiljo i Uroš Rajković, slika dole, beogradski studenti koji su osvojili drugo mesto na "Majkrosoftovom" međunarodnom takmičenju, izrazili su želju da ostanu i rade u Srbiji.

Oni su na konferenciji za novinare najavili da će verovatno otići na postdiplomske studije u inostranstvo, ali su kazali da bi nakon toga voleli da žive u Srbiji.

Kabiljo i Rajković su studenti prve godine Računarskog fakulteta u Beogradu.

Njih dvojica su osvojili drugo mesto u Nju Delhiju, na međunarodnom "Majkrosoftovom" takmičenju "Imagine Cup".

Kabiljo je kazao da su "namerno" bili drugi, jer kao prvoplasirani ne bi mogli da učestvuju na takmičenju sledeće godine u Koreji.

Prošle nedelje Trajković i Kabiljo su se u finalu takmičili sa još 180 studenata iz 42 zemlje, a za drugo mesto izborili su se u kategoriji "Hošimi projekat".Pobedili su takmičari iz Francuske.

"Naš zadatak bio je da kreiramo program zasnovan na veštačkoj inteligenciji, program kojim ćemo izlečiti bolest u telu robota, odnosno nekih mesta u telu, to isto radi i protivnička ekipa, i na taj način (lečenjem) prikupljamo poene", objasnio je Kabiljo.

"Imedžin kup" je svetsko takmičenje koje promoviše dostignuća učenuka i studenata u tehnologiji i ove godine okupilo je više od 65.000 studenata iz oko sto zemalja.
 
   

Evropljani kupuju kuće na obalama Sredozemlja
Samo prošle godine, na primer, u Španiji je kupljeno oko 135.000 kuća a u samom vrhu željenih destinacija trenutno je Hrvatska, uz Bugarsku i Maroko...
 
Bogatiji Evropljani sve više kupuju kuće na obalama Sredozemlja. Samo prošle godine, na primer, u Španiji su kupili oko 135.000 kuća. U samom vrhu željenih destinacija trenutno je Hrvatska, uz Bugarsku i Maroko, tvrdi američki nedeljnik Njuzvik .

Prema podacima iz krugova bliskih hrvatskom pregovaračkom timu za ulazak u Evropsku uniju, poslednjih godina stranci u Hrvatskoj godišnje kupe oko 8.000 nekretnina.

Uzme li se taj broj donekle tačnim, kao i podatak da bi prosečna cena nekretnine mogla biti oko 150.000 evra, računica pokazuje da su stranci u Hrvatskoj uložili novac koji se već izražava u milijardama evra.

Zvanični podaci, koje je objavio zagrebački Jutarnji list, pokazuju da su od 1995. do 2005. godine strancima prodate 3.962 nekretnine u Hrvatskoj. Najčešći kupci su Nemci (58,6 odsto), Austrijanci (19,4 odsto) i Mađari (4,2 odsto), a za njima slede Britanci, Amerikanci, Holanđani...

Međutim, zvanične brojke daleko su od stvarnih, jer mnogi stranci kupuju kuće preko firmi koje u Hrvatskoj lako registruju ili ih za njih kupuju hrvatski građani. Svakako su ih pokupovali znatno više od zvaničnih 3.962.

Kad je Velšanin Neil Levis otkrio na Hvaru napušteno selo Basina, usred krša, njegova potraga za idealnim mestom na kom misli da provede ostatak života, završila se. Iza sebe je u Londonu ostavio buran poslovni život, prodao sve što je imao i sa devojkom Kejt doselio se na Hvar.

Prvo je otvorio, sad već poznati i dobro posećeni klub Vertigo u Jelsi, gde i živi u iznajmljenom stanu, i bacio se na uređenje 250 godina starog sela, u koje je dosad uložio 1,2 miliona evra.

Njuzvik, uveren da će kupovina kuća obeležiti 21. vek, navodi da se trend u poslednjoj deceniji razvio naročito među Evropljanima "severnjacima", željnih sunca.

Procenjuje se ipak da bar polovina kupovina ima i karakter ulaganja novca: stranci kupuju dok je jeftino u Hrvatskoj ili Crnoj Gori, nekoliko godina uživaju u odmoru, a onda prodaju.

Prvi na listi kupaca su Britanci koji su, po podacima iz Njuzvika, do sada stekli oko 750.000 kuća za "drugi dom".

Pojava je vrlo česta i među Ircima, koji su samo prošle godine u Španiji i Francuskoj kupili između 7.000 i 12.000 nekretnina, što je za naciju od četiri miliona stanovnika priličan broj.

Posebno ako se uporedi sa Nemačkom, koja ima 82 miliona stanovnika, a prošle godine su Nemci u Francuskoj i Španiji stekli između 17.000 i 24.000 nekretnina.

Uz Španiju, do sada je najprivlačnija bila Francuska, gde je prošle godine nekretnine kupilo između 45.000 i 75.000 ljudi. Koliko trend uzima zamah, govore i podaci za nekoliko godina unazad.

Tako je broj prodatih nekretnina u Španiji 1997. godine bio 35.000 a prošle godine 135.000, dok je u Francuskoj 1994. godine prodato 14.000 kuća prema 75.000 u prošloj godini.

Veliki kupci nekretnina u Sloveniji danas su Česi, Rusi često kupuju u baltičkim zemljama, a posebnu pažnju privlači Crna Gora.

Već se i destinacije poput Maroka i Turske mogu pohvaliti značajnijim brojem prodatih nekretnina. Prošle godine je taj podatak za Tursku dostigao oko 15.000, a u Maroku oko 25.000.
 
   
 


| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2010 "NOVINE Toronto"