SVET

Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost

Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Jelena Pucilowski
Tino Brelak Mortgage
Dusan Dragojevic Takse
Ivana Obradovic
Beograd rent
Frizer Bissa

Casovi_matematike_kompjutera  
SALSA  
Beograed Money Transfer

    Broj 1079, 17. novembar 2006.

Amerikanac sa virusom HIV-a može da živi oko 24 godine
 
Amerikanac, koji ima virus HIV-a, može da živi u proseku 24 godine, a cena njegove terapije za taj period iznosi 600.000 dolara (468.896 evra), saopštili su američki naučnici.

U najnovijem istraživanju se navodi da se životni vek seropozitivnih u SAD može produžiti, ali da je terapija skuplja nego što je bila krajem 90-tih godina.

Autor studije, stručnjak Brus Šekmen izjavio je da terapija za lečenje side godišnje košta 25.200 evra, a mesečno više od 2.000 dolara.

Naučnici navode da se životni vek produžio za obolele od side, pojavom novih antiretroviralnih lekova.

Pacijentu se obično daje koktel lekova, najpre efarenz, zatim tenofovir i emtricitabin, koji sprečavaju razmnožavanje virusa HIV-a.
 
   
 
Neandertalac je prilično dalek čovekov predak
 
Američki naučnici su uspeli da izdvoje DNK iz kosti noge neandertalca od pre 38.000 godina koji ukazuju da je prilično dalek srodnik savremenog čoveka.

Analize pokazuju da se neandertalac veoma retko, ili gotovo nikada, nije ukrštao sa našim direktnim precima i da je do razdvajanja između modernog čoveka i neandertalca od zajedničkog pretka došlo pre najmanje 370.000 godina, a možda čak i pre 500.000 godina.

"Nema nikakvih dokaza o mešanju (pretka savremenog čoveka i neandertalca) najmanje 30.000-40.000 godina u Evropi. Ne isključujemo tu mogućnost, ali nema nikakvih dokaza", izjavio je Edvard Rubin iz američkoh Ministarstva za energiju koji je vodio jedno od istaživanja.

Pronađeni dokazi koji su objavljeni u magazinu "Priroda i nauka" su u suprotnosti sa ranijim mišljenjima, kao i sa jednim istraživanjem obavljenim ranije ovog meseca prema kojem se došlo do zaključka da su ljudi možda nasledili moždane gene od neandertalca.

Do otkrića da se neandertalac nije ukrštao sa pretkom savremenog čoveka najmanje 30.000 godina došla su dva naučna tima, američki i nemački koristeći dve različite metode.

Američki tim je izdvojio delove DNK neandertalca, dok je nemački tim koristio metodu kojom se izdvajaju znatno veći delovi DNK.

"Mislim da će neki podaci koristiti kao DNK vremenska mašina koja će nam pomoći da saznamo o biologiji i nekim aspektima do kojih ranije nismo uspeli da dođemo iz njihovih kostiju i ograničenog broja rukotvorina", rekao je Rubin.

Neandertalac i predak savremenog čoveka vode zajedničko poreklo od homo erektusa koji je napustio Afriku i nastanio sve kontinente pre oko 1,5 miliona godina.
 
   
 
Nastoj da preživiš - životni moto Izraelaca
 
U Izraelu postoji jedno pravilo: Nastoj da preživiš i budi spreman na sve da to postigneš. U zemlji gde svaki kamen predstavlja deo istorije, to je zaista tako.

Od trenutka kada se uđe na, kažu, jedan od najlepših aerodroma na svetu, Ben Gurion u Tel Avivu, jasno je da je ta zemlja po mnogo čemu drugačija od ostalih.

Na aerodromu svakog pridošlicu očekuje bar polučasovno zadržavanje i bezbednosna provera kakva verovatno nigde drugde ne postoji.

Čitava država je, zbog sukoba sa arapskim narodima iz okruženja, u stalnoj pripravnosti, tako da priča o bezbednosti nije nikakva šala za Izraelce i svemu se pristupa krajnje ozbiljno. Za sve koji žive u Izraelu, to je već odavno postala rutina.

Pa ipak, na ulicama izraelskih gradova prisustvo policije i vojske je mnogo manje nego što bi se moglo očekivati.

Kažu da to ne treba da čudi jer bezbednost države počiva na obaveštajnim podacima Mosada, službe koja je po tehnničkim mogućnostima i opremljenosti jedna od vodećih te vrste u svetu.

Kad se poseti Jad Vašem, najveći memorijalni centar posvećen žrtvama holokausta u Drugom svetskom ratu, koji se nalazi u Jerusalimu, postaje jasno da nisu prenaglašeni nacionalni ponos i strah građana Izraela za opstanak.

Tu, na jednom mestu, u prelepom arhitektonskom rešenju, smešteni su mnogobrojni eksponati koji svedoče o razmerama jevrejskih žrtava u vreme nacizma. Šest miliona Jevreja stradalo je u Drugom svetskom ratu.

Slike, delovi odeće i obuće, satovi, nakit, beleške, video zapisi, žute trake i drugi predmeti koji su pripadali ubijenim Jevrejima iz svih evropskih država, brižljivo su sačuvani i nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

U okviru memorijalnog kompleksa je i posebna zastakljena sala sa prigušenim svetlima, posvećena ubijenoj jevrejskoj deci. Snimljen glas preko zvucnika neprekidno čita imena i godine ubijene dece. Prizor je toliko potresan da je teško zadržati emocije.

Jevreji smatraju da imena žrtava nikada ne smeju biti zaboravljena. Zato glas nikada ne prestaje da čita. Tako je od kada je muzej ustanovljen pre 60 godina.

Nije samo Jad Vašem to što posetioce ostavlja bez daha u Izraelu. To je i Jerusalim, sveti grad judaizma, hrišćanstva i islama. Mesto na kojem su, verovatno najviše na svetu, toliko isprepleteni koreni religija i civilizacija.

Sve što čovek može da čuje ili pročita o Jerusalimu - malo je za toliko mnogo istorije, kulture i toliko kontrasta skupljenih na jednom mestu. To se jednostavno mora osetiti.

Čitav Izrael je, kao celina, ispunjen kontrastima. Od mesta na kojima je svaki kamen deo više hiljada godina stare istorije ljudske civilizacije do luksuznih, najmodernijih Šeratonovih hotela i prelepih plaža.

Ta zemlja, ljudi koji u njoj žive i način na koji sve funkcioniše, zaista su nešto specifično. Živeti u zemlji u kojoj se gotovo svakodnevnevno događaju teroristički napadi, u kojoj postoji toliko sukoba između Jevreja i Arapa, sigurno nije lako.

Na pitanje kako uspevaju da prežive u takvom okruženju i da država normalno funcioniše, taksista Leonid kaže: "Imamo nuklearno oružje i Ameriku iza nas. Više nam ništa nije potrebno".
 
Dalibor Živanović
Jerusalim
 
 
Očuvati nukelarne kapacitete Rusije
 
Ruske nuklearne snage moraju ostati sposobne da unište bilo kog potencijalnog agresora, rekao je danas ruski predsednik Vladimir Putin.

"Održavanje strateške ravnoteže znači da naše strateške snage za odvraćanje moraju biti u stanju da unište bilo kog potencijalnog agresora, bez obzira na to kakve moderne sisteme oružja on ima", rekao je Putin na sastanku sa visokim ruskim vojnim zvaničnicima.

On je dodao da Rusija treba da izgradi, pre svega, "nove sisteme strateškog oružja" kako bi se očuvala ravnoteža snaga.

Ruski predsednik je rekao da se Rusija neće usredsrediti na čuvanje velike količine oružja, kako je to činila decenijama, iako to, kako je rekao, ima smisla.

"U savremenom svetu, kvalitet oružja je važniji od broja nuklearnih bojevih glava", rekao je on.

Putin je dodao da ruska vojska, pored jačanja nukelarnih kapaciteta, treba da ima i efikasne konvencionalne snage.

Ruski ministar odbrane Sergej Ivanov je rekao da je snažna vojska ključna za Rusiju kako bi se "zaštitili teritorijalni integritet i bezbednost zemlje, čvrsto branili nacionalni interesi i, ako je potrebno, adekvatno odgovorilo na bilo koji pokušaj političkog pritiska ili ucene", javila je agencija Itar Tas.

Ivanov je rekao da iz vojnog budžeta za sledeću godinu koji iznosi 820 milijardi rubalja ili 30,7 milijardi američkih dolara, 300 milijardi rubalja ili 11,3 milijardi dolara biti potrošeno za novo oružje, uključujući 17 novih interkontinentalnih balističkih projektila.

To je značajno povećanje u odnosu na proteklih nekoliko godina, kada je vojska godišnje nabavljala po nekoliko strateških projektila.

Ivanov je dodao da program naoružanja za 2007-2015. godinu predviđa da se pet biliona rubalja ili 188 milijardi američkih dolara potroši na razvoj i proizvodnju novog oružja.
 
   
 

Oglasavanje Marketing

 
Hari Mata Hari
INDIGO - PREDSTAVA
Seka Aleksic
Put za jug
Milan Tomasevic
Zivko Vasiljev
Misa Zivkovic
Korica Trans
Paralegal Boban Vujicic
Guardian International currency
Bloor Optical
Mosaic Tour Naturopathic-Medicine-Pevac-b
EurActiv
Beta-Bi
JAT
Astro Match
  


| Prva strana - HOME | Redakcija | Arhiva | Pretplata | Pišite nam |

Copyright © 1996-2012 "NOVINE Toronto"