KANADA

Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost

Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Jelena Pucilowski
Tino Brelak Mortgage
Dusan Dragojevic Takse
Ivana Obradovic
Beograd rent
Frizer Bissa

Casovi_matematike_kompjutera  
SALSA  
Beograed Money Transfer

    Broj 1082, 8. decembar 2006.

Original ili falsifikat
 
Ove nedelje u Markamu su se sastali stručnjaci koji pokušavaju da se izbore za očuvanje robnih marki. Bilo je tu privrednika i policije, pošto je falsifikovanje robnih marki poprimilo i na globalnom nivou razmere kriminalne aktivnosti u najvećoj ekspanziji.

Materijalnu štetu trpe mnogi, ali se javljaju i drugi ogromni problemi koji proističu iz falsifikovanja robnih marki. Tu je, pre svega, sasvim opravdano pitanje koliki je rizik po zdravlje i život kada se koriste pojedini falsifikovani proizvodi. Bilo je slučajeva da su se avioni rušili, automobili sudarali zato što su u njih stavljene kopije originalnih delova. Takođe, svi se sećamo bar jednog upozorenja proizvođača ili iz vladinih agencija u kojem stoji da treba veoma pažljivo proveriti sve detalje etikete ukoliko želimo da budemo sigurni da smo kupili baš ono što smo želeli.

Moguće je da smo i sami bili žrtva neke takve prevare, ne zato što smo hteli da uštedimo, već zato što jednostavno nismo ni pretpostavili da i taj i takav proizvod može biti falsifikovan, te nismo bili dovoljno obazrivi. Posebna priča je da potrošač treba da bude ekspert da bi u pojedinim situacijama mogao da razluči original od falsifikata.

Spisak proizvoda koji se mogu naći u originalnoj i lažnoj varijanti gotovo da je neograničen. Tu ima, sem malopre pomenutih delova za avione i automobile, odeće i obuće, igračaka, nameštaja, pića, nakita, satova, aparata, mobilnih telefona, hrane, pa čak i lekova. Falsifikati kompjuterskih programa mogu da vam ugroze privatnost, ali kada su hrana, piće i lekovi u pitanju, onda može da bude ugroženo ne samo vaše zdravlje, nego i život.

Jedan od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti Lorn Lipkus, osnivač Kanadske mreže protiv krivotvorenja, smatra da bi Kanada trebalo da uvede strože propise o čuvanju intelektualne imovine i strožu graničnu kontrolu, kako bi se lakše izborila sa ovim narastajućim problemom.

On dodaje da je njegov cilj da ubedi vladu da prestane da daje priliku mešetarima da pronalaze rupe u sistemu.

Lipkus veruje da bi za početak bilo dovoljno u carinske propise dodati amandman koji kaže da se ne može uvoziti roba zaštićene robne marke ili sa zaštićenim autorskim pravima zato što spada u zabranjene stvari, ali napominje i da je neophodno da pojača pritisak na vladu da uradi nešto u tom pravcu.

Lipkus navodi podatke po kojima je, samo u poslednjoj dekadi, legitimna trgovina porasla za 75 odsto, a da je u istom periodu prodaja falsifikovane robe porasla za 1.000 odsto.

Na konferenciji su predstavljeni podaci koje je Majkrosoft Kanada prikupio. U njima se, između ostalog, može naći i strahovanje skoro pola miliona građana da će za predstojeće praznike kupiti neki falsifikovani proizvod. Tri četvrtine ispitanih je potenciralo da bi dali i više novca samo da budu sigurni da su dobili originalni proizvod.
 
   
 
Nepromenjena kamatna stopa
 
Četvrti put za redom Banka Kanade zadržala je istu stopu kamata po viđenju - 4,25 odsto, bez naznaka da bi je u budućnosti mogla smanjiti, uprkos znacima koji ukazuju na slabljenje privrede. Centralna banka je saopštila da je stopa inflacije u oktobru bila ispod zacrtane i iznosila 0,9 odsto.

Ovo saopštenje se odrazilo na vrednost nacionalne valute na tržištu. Od 87,83 američkih centi za jedan kanadski dolar, pre bančinog saopštenja, on je oko podneva vredeo 87,61 američkih centi.

Ekonomski stručnjaci ne očekuju da ni u januaru Banka Kanade izmeni stope, a tek deo njih smatra da bi do promena moglo doći u martu naredne godine. Oni kao jedan od najvećih potencijalnih rizika za domaću privredu navode stanje u američkoj privredi, jer to utiče na smanjenje izvoza.
 
   
 
Neželjeni efekti tamiflua
 
Ministarstvo zdravlja je upozorilo građane da su se kod upotrebe leka protiv gripa tamiflu, kod jednog broja pacijenata javile neželjene reakcije, uglavnom kod dece i tinejdžera.

Kod pacijenata, naročito u Japanu, gde najveći broj ljudi koristi ovaj lek, javili su se retki slučajevi halucinacija i nenormalnog ponašanja. U Kanadi nije do sada bilo ovakvih slučajeva kod dece, iako je zabeleženo da su pojedini stariji pacijenti imali određene smetnje.

Ministarstvo je uputilo zahtev proizvođaču leka, švajcarskoj kompaniji Hofman-La Roš, da u uputstvu za upotrebu leka obavezno navede i najnovije indikacije koje su se javile kod pacijenata.

Ministarstvo je, takođe, upozorilo vlasnike kompanija da se ne obaziru na telefonske pozive kojima ih potpuno neovlašćene osobe obaveštavaju da Ministarstvo zahteva da svaka kompanija kupi komplet za slučaj pandemije. Cena tog, navodno obaveznog, kompleta je 299 dolara. Pošto ovakav telefonski poziv nema nikakve veze sa Ministarstvom zdravlja, u upozorenju stoji da odmah treba prijaviti ovakav slučaj i to ili pozivom na telefon 1-888-495-8501, ili putem sajta www.phonebusters.com
 
   
 
Novi čelnik liberala
 
Ko je Stefan Dion, novoizabrani, 37. po redu lider Liberalne stranke?

Rođen 28. septembra 1955. godine u Kvebek Sitiju, kao drugo, od petoro dece u porodici oca univerzitetskog profesora Leona Diona, federaliste, i majke Deniz, agenta za nekretnine, rođene u Parizu. Ima dvojno državljanstvo i napominje da nema nameru da ga se odrekne, zato što veruje da je brojnim drugim potezima u dovoljnoj meri pokazao svoju lojalnost prema Kanadi.

Samo u jednom periodu svog odrastanja dolazi u dodir sa suverenističkim pokretom, kada je radio kampanju za Parti Kvebekva.

Političke nauke je završio na Univerzitetu Laval, gde je i magistrirao 1979. godine. Doktorat iz sociologije je stekao na Institutu za političke nauke u Parizu. Bio je profesor političkih nauka na univerzitetima Monkton i Montreal, od 1984. do 1996. godine, i u isto vreme gostujući profesor u Parizu i Vašingtonu. Počasni je doktor nauka na Univerzitetu Karlos III u Madridu.

Autor je više knjiga i udžbenika iz oblasti političkih nauka, javne administracije i menadžmenta.

Oženjen je Žaninom Kriber, svojom koleginicom po struci, i imaju ćerku Žanu. Kućni ljubimac mu je pas haski po imenu Kjoto, koga su nabavili ove godine da im odvuče misli od poraza liberala na federalnim izborima.

Politikom je počeo aktivno da se bavi 1996. godine, kada je izabran za poslanika u Donjem domu. Na svim narednim izborima, ponovo ga biraju u najviše zakonodavno telo. U vladi premijera Žana Kretjena bio je ministar za međuvladine poslove, da bi u vladi Pola Martina postao ministar za životnu sredinu.

U periodu od januara 1996. do decembra 2003. godine Dion je predsednik Kraljičinog političkog saveta, i uz njegovo ime ide oslovljavanje sa 'uvaženi'

Budući da je u Kretjenovoj administraciji bio značajna ličnost u vreme sponzorskog skandala, Dion je morao da svedoči pred Gomerijevom komisijom, ali je potpuno oslobođen svake umešanosti u mutne radnje.

Tokom svoje političke karijere, Dion je imao značajnu ulogu u događajima koji su doveli do odluke Vrhovnog suda o unilateralnoj secesiji Kvebeka, kojom je potvrđeno da ni po kakvom pravu, međunarodnim propisima, ili po kanadskom Ustavu, nema osnova da Narodna skupština Kvebeka, zakonodavno telo ili vlada, mogu unilateralno da odluče o odvajanju Kvebeka od ostatka Kanade.

Diona stranački najčešće karakterišu kao predstavnika jakog centra, kakav je bio i Trido, jer se snažno zalaže za federalizam. To je svojevremeno posebno dokazao svojim otvorenim pismima bivšem premijeru Kvebeka Lisijenu Bušaru. Dion podržava kooperaciju, fleksibilnost i međuzavisnost u kanadskoj federaciji, uz obavezno poštovanje nacionalnog Ustava.

U svojim prvim obraćanjima, neposredno po izboru za lidera, Dion je istakao dve bitne stvari - da će raditi pre svega na ujedinjenju stranke i na temeljnim pripremama za predstojeće federalne izbore. Po njegovim rečima, birači će tada imati priliku da izaberu između dve potpuno jasne vizije, one desno orijentisane, koju zastupa Konzervativna stranka i politike centra, odnosno socijalne svesti koju vodi Liberalna stranka.

Da su liberali učinili dobar potez izabravši Diona za novog lidera stranke, pokazala su odmah ispitivanja javnog mnjenja. Podrška stranci je gotovo momentalno porasla i liberali sada imaju blagu prednost u odnosu na vladajuću Konzervativnu stranku.
 
   
 
Šesnaest meseci za otmicu dece
 
Francuskinja Natali Getlif, profesor na jednom francuskom univerzitetu, osuđena je u Vankuveru na 16 meseci zatvora, uslovno na tri godine, zbog toga što je otela svoje dvoje dece, Maksimilijana, 12, i Džozefine,11, od bivšeg muža Kanađanina i skrivala ih u Francuskoj pet godina.

Getlif je uhapšena 11. aprila ove godine, kada je došla u Vankuver da bi odbranila svoju doktorsku tezu iz oblasti primenjene lingvistike na Univerzitetu Britanska Kolumbija. Policija je dva meseca posle toga pomogla njenom bivšem suprugu Skotu Grantu da dovede decu iz Francuske.

Sud u Vankuveru je Getlifovu proglasio krivom za otmicu dece i nepoštovanje sudske odluke iz 2001. godine, u kojoj stoji da ne sme nigde da odvodi decu dok traje rasprava o starateljstvu nad njima. Pri donošenju presude, sud je uzeo u obzir da se Getlifova porodila septembra meseca u zatvoru i da je ta beba sa njom u zatvorskoj ćeliji i da ona sa svojim partnerom u Francuskoj ima i osamnaestomesečnog sina. Budući da će vreme provedeno u zatvoru biti uračunato u kaznu, veruje se da bi Getlif mogla ubrzo da podnese molbu za pomolovanje i da izađe iz zatvora. Ona bi mogla, po međunarodnom sporazumu da traži da ostatak kazne izdržava u Francuskoj.

Sudija Marvin Kenisberg je u presudi istakla da je Getlifova svojim činom, a posebno slikom koju je dala o Grantu, nanela velike, možda nenadoknadive posledice i svojoj deci i njihovom ocu, da ih je lišila veoma važnog prava na svakodnevno viđanje, ali i da su deca veoma teško podnosila podnosila posete zatvoru. Sudija Kenisberg se nada da će Getlifova shvatiti da je ona sama i njeno odbijanje da prihvati ono što treba, a ne njen bivši suprug, krivi za teško emotivno stanje kroz koje prolaze deca.

Ova dirljiva priča zaokupljala je veliku pažnju javnosti u Francuskoj između ostalog i zato što je Grant oslikavan kao osoba opsednuta religijom i sklona da posegne drastičnim merama u vaspitanju dece. On odbacuje njene optužbe i naglašava da se neće usuditi da ode u Francusku, jer mu tamo prete otmicom i smrću.
 
   
 
 
 
 
 
   
 

Oglasavanje Marketing

 
Hari Mata Hari
INDIGO - PREDSTAVA
Seka Aleksic
Put za jug
Milan Tomasevic
Zivko Vasiljev
Misa Zivkovic
Korica Trans
Paralegal Boban Vujicic
Guardian International currency
Bloor Optical
Mosaic Tour Naturopathic-Medicine-Pevac-b
EurActiv
Beta-Bi
JAT
Astro Match
  


| Prva strana - HOME | Redakcija | Arhiva | Pretplata | Pišite nam |

Copyright © 1996-2012 "NOVINE Toronto"