SRPSKI POSLOVNI IMENIK 2008
NA SVIM NASIM MESTIMA
 

 
SA NASLOVNE STRANE

Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost

Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Jelena Pucilowski
Tino Brelak Mortgage
Dusan Dragojevic Takse
Ivana Obradovic
Beograd rent
Frizer Bissa

Casovi_matematike_kompjutera  
SALSA  
Beograed Money Transfer

 Broj 1090, 9. februar 2007.

Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za Novine Toronto
Zlatna značka za “Novine Toronto”
 
Na sednici Žirija za dodelu Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije doneta je odluka o ovogodišnjim dobitnicima ovog vrednog priznanja koje se dodeljuje za dugogodišnji doprinos razvijanju kulturnih delatnosti.

Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za Novine TorontoDodeljena su 62 priznanja. Među dobitnicima ovogodišnje Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije su i naši istaknuti umetnici i kulturni aktivisti iz dijaspore, čime je još jednom potvrđen jedinstven kulturni i duhovni prostor svih Srba, ma gde da žive.

Žiri, na čijem čelu je bio književnik Aleksandar Čotrić, a članovi Uroš Dojčinović, Milovan Vitezović, Miodrag Jakšić i Marija Bišof, sve odluke je doneo jednoglasno. Nagrada se sastoji od pozlaćene značke i povelje - grafičkog lista.

Priznanja će laureatima biti dodeljena u utorak, 13. februara 2007. godine u 12 sati u Svečanoj sali Ministarstva za dijasporu, ulica Vase Čarapića 20.

Za Žiri za dodelu priznanja

DOBITNICI PRIZNANjA ZLATNA ZNAČKA KULTURNO-PROSVETNE ZAJEDNICE SRBIJE ZA 2007. GODINU U KANADI SU: (po azbučnom redu)

DRAGANA VARAGIĆ, glumica, Toronto
RADOVAN GAJIĆ, istoričar umetnosti, književnik, Toronto
DUŠAN STEPANOVIĆ, filmski radnik, Toronto

Izuzetno, Žiri je doneo odluku da Zlatnu značku dobiju i organizacije iz Kanade:
KUD "Kolo", Hamilton
List "Novine", Toronto
 
   
Prvi kazino u hotelu Jugoslavija
 
U Beogradu će prvi kazino biti otvoren do kraja juna u hotelu "Jugoslavija", rečeno je u Upravi za igre na sreću.

Licencu za otvaranje prvog kazina u gradu dobila je firma Grand kazino, registrovana u Srbiji, a čiji je većinski vlasnik kazino "Austrija".

Za tu licencu je plaćeno 18 miliona evra, a kazino je prema ugovoru, trebalo da bude otvoren do kraja prošle godine. Rok je pomeren za zahtev vlasnika licence zbog toga što renovinaranje hotela "Jugoslavija" još nije završeno.

Uprava za igre na sreću izdala je još jednu licencu za otvaranje kazina na široj teritoriji Beograda, ali se ne zna kad će on biti otvoren.

Prihodi od igara na sreću u prošloj godini bili su oko 4,1 milijardu dinara, što je skoro približno prihodima u 2005. godini, U 2004. godini ti prihodi su bili 777,3 miliona dinara.

Od klasičnih igara na sreću (loto, tombola, instant lutrija) prihodi u 2005. i 2006. godini bili su 3,7 milijardi dinara, a od posebnih igara (automati, kladionice, igračnice, nagradne igre u robi i usligama) približno pet milijardi dinara.

Od ukupnih prihoda od igara na sreću 40 odsto se izdvaja za finansiranje Crvenog krsta.
 
   
Ljubomorna astronautkinja
 
Američka kosmička agencija NASA planira da razmotri svoj sistem regrutovanja pošto je astronaut Lisa Novak uhapšena zbog sumnje da je pokušala da ubije ženu za koju je verovala da joj je suparnica u neostvarenoj ljubavi.

Kapetan Lisa Novak (43) je vozila 1.500 kilometara, sa pelenama da ne bi morala da staje usput, kako bi se konfrontirala sa ženom za koju veruje da je u romantičnoj vezi sa njenom simpatijom, pilotom "spejs šatla".

Zamenik glavnog administratora NASA Šejna Dejl saopštila je da će NASA razmotriti način regrutovanja i njegove moguće izmene.

Posebna pažnja će biti posvećena utvrđivanju da li kandidat ima psihološke probleme.

Naknadno će se proveriti da li je uhapšena astronautkinja imala takve simptome u radu sa drugim astronautima.

Ona je jula prošle godine sa svemirskom misijom putovala "spejs šatlom" do Međunarodne svemirske stanice u orbiti oko Zemlje.

Policija je u utorak saopštila da je Lisa Novak optužena za pokušaj kidnapovanja, krađu vozila, uništavanje dokaza i napad.

Lisa Novak je presrela ženu na parkingu na aerodromu u Orlandu i pokušala da otvori vrata automobila u kojem se ona zaključala. Novak je potom isprskala automobil farbom.

Policija je pratila astronautkinju i videla je kako baca vazdušni pištolj i periku, a u torbi je imala i nož. U njenom vozilu su nađeni suzavac i municija.

Lisa Novak je podvrgnuta lekarskom pregledu dan pošto je optužena u Floridi, ali nije navedeno da li pregled podrazumeva i razgovor sa psihologom.

Pre hapšenja, astronautkinja nije pokazala znake nestabinosti, kazala je Šejna Dejl i dodala da hapšenje Lise Novak neće dugoročno uticati na kosmički program.

Zvaničnicni NASA nisu želeli da komentarišu da li hapšenje predstavlja kraj karijere astronautkinje koja je diplomirala aeronautički inženjering.
 
   
Ana Sokolović kompozitor godine
 
Emigrantkinja iz Srbije Ana Sokolović (37) proglašena je kompozitorom godine u kanadskoj frankofonoj provinciji Kvebek.

Ona je osvojila Pri Opus (Les Prix Opus) - muzičkog Oskara za prošlu godinu. Ta najznačajnija nagrada za klasičnu muziku, osim prigodne statue, uključuje i novčani iznos od 10.000 kanadskih dolara.

Ana Sokolović, na slici desno, nagrađena je na desetom, jubilarnom izboru koji svake godine organizuje Kvebečki muzički savet, neprofitna organizacija koja svojom aktivnošću promoviše istimuliše razvoj klasične i džez muzike i okuplja kompozitore, izvođače i druge umetnike. "Zaista nisam očekivala visoko priznanje. Lepo je primati mnogobrojne narudžbine za komponovanje, uživati u čestom izvođenju svoje muzike, putovati na premijere i festivale, ali biti i na ovaj način priznat od kolega i muzičkih autoriteta - možda je još važnije. To me svakako ispunjava stvaralačkim ponosom i ličnim zadovoljstvom", izjavila je za Betu Ana Sokolović.

Ona je prošle godine imala više briljantnih nastupa od kojih je najznačajnije izvođenje njene prve opere "Ponoćni sud" (Midnight Court), takođe prve kanadske opere ikad izvedene u hramu muzike, londonskom Kovent gardenu.

To muzičko-scensko delo premijerno je 2005. godine izvela muzičko-teatarska kompanija neobičnog naziva "Ljueen of Puddings" (u slobodnom prevodu "Kraljica pudinga") iz Toronta.

Ana Sokolović završila je muzičku školu "Kosta Manojlović" u Zemunu i Muzičku akademiju u klasi Dušana Radića u Novom Sadu.

Nakon dvogodišnje pedagoške prakse i započetih postdiplomskih studija u klasi Zorana Erića, 1992. godine odselila se u Montreal.

Magistrirala je na uglednom "Mekgil" (McGill) univerzitetu na kome se bavi i pedagoškim radom. Čest je član stručnih žirija Kanadskog saveta za kulturu i umetnost u Otavi.
 
   
Zabranjeno kamenovanje i spaljivanje žena
 
Lokalna skupština gradića Eruksvil, u kanadskoj frankofonoj provinciji Kvebek, donela je propis kojim se izričito zabranjuje javno kamenovanje žena, njihovo spaljivanje, bacanje kiseline na njih ili obrezivanje. Ženama je istovremeno dozvoljeno da voze, glasaju, igraju, potpisuju čekove, oblače se kako žele, rade i imaju svoja dobra.

Deklaracija, koja je pre svega namenjena imigrantima koji žele da se nastane u Eruksvilu, produbila je sukobe oko toga koliko građani Kvebeka treba da budu tolerantni prema običajima i tradiciji došljaka.

"Želimo da obavestimo pridošlice da način života koji su ostavili kada su napustili zemlje porekla, ovde ne može da se ponovo utvrđuje", navodi se u deklaraciji.

Eruksvil ima 1.300 stanovnika i nalazi se oko 160 kilometara severoistočno od Montreala. Andre Druin, jedan od tvoraca deklaracije, rekao je lokalnom listu da grad nije rasistički.

"Pozivamo ljude svih nacionalnosti, jezika i seksualnih orijentacija da žive sa nama, ali želimo da ih upozorimo kako mi živimo", rekao je Druin Rojtersu.

Deklaracija je deo šire debate oko "razumnog prihvatanja", odnosno oko toga koliko su građani Kvebeka spremni da promene svoje običaje kako ne bi vređali imigrante. Ispitivanje javnog mnjenja iz 2001. pokazalo je da je oko deset odsto od 7,5 miliona ljudi koji žive u Kvebeku, rođeno van Kanade.

U januaru, list "Žurnal de Montreal" objavio je ispitivanje u kome se navodi da 59 odsto građana Kvebeka ima neku vrstu rasističkih osećanja.

Zakon Eruksvila navodi da dečaci i devojčice mogu zajedno da vežbaju i da ljudi smeju da kriju lica samo na Noć veštica. Deca ne smeju da nose oružje u školu, iako je Vrhovni sud Kanade odredio da dečaci indijskog plemena Sika imaju pravo da u školu nose ceremonijalne bodeže.

Predsednik Muslimanskog saveta Montreala Salam Elmenjavi rekao je da je deklaracija vratila vreme decenijama unazad, kada je reč o rasnim odnosima.

"Šokiran sam i uvređen na pomen ovih lažnih stereotipa i neznanja o islamu i našoj veri... u javnom dokumentu koji su potpisali zvaničnici i u kome se diskriminacija otvoreno sprovodi", rekao je on.

Prošle godine, jedna teretana u Montrealu postavila je prozore sa peskiranim staklom, jer se obližnja sinagoga žalila da im je prizor odraslih koji vežbaju, uvredljiv.

Listovi navode i da je jedan od društvenih centara u Montrealu zabranio muškarcima da učestvuju u vežbama za porodilje, u znak poštovanja prema tradicijama hinduista i Sika, dok je ženama policajcima preporučeno da muškim kolegama prepuste ispitivanje ortodoksnih Jevreja.

Policija u Montrealu pokrenula je i istragu protiv jednog policajca koji je na Internetu postavio antiimigrantsku pesmu pod nazivom "Dosta više".
 
   
Mršavice izlaze iz mode
 
Brazilska manekenka Ana Karolina Reston (21) umrla je prošlog novembra od komplikacija prouzrokovanih anoreksijom. Bila je visoka 172 centimetra, a imala je samo 40 kilograma. Lekari smatraju da ta težina priliči devojčici od 12 godina visokoj najviše metar i po...

Moćna udruženja modnih kuća Francuske, Italije, Španije, Velike Britanije, SAD, Brazila i drugih zemalja, koja su na meti kritika zbog promovisanja imidža preterano mršavih manekenki, odlučila su da se zajedno pozabave tim problemom i sa modnih pista postepeno is-korene anoreksičan izgled.

Iako ne postoje zvanične studije koje bi dokazale vezu između modne industrije i poremećaja u ishrani kod mladih devojaka, stručnjaci ukazuju na jasnu korelaciju između to dvoje.

Čelnik francuske modne federacije Didije Grimbak je, kako prenosi Rojters, izjavio da Pariz neće preduzeti nikakve posebne mere da bi zabranio pojavljivanje izuzetno mršavih manekenki na modnim pistama, zato što je pravilnik o njihovom zdravlju već striktan. "Ali moramo biti pažljivi i moramo da informišemo mlade žene a ne da uvodimo dodatne mere", rekao je on.

Francuski ministar zdravlja je najavio formiranje radne grupe koja bi razmotrila uticaj imidža mršavih manekenki na mlade žene.

Britanski modni savet je zatražio od modne industrije da za potrebe modnih revija angažuje isključivo zdrave manekenke i one koje su starije od 16 godina.

Italijanska vlada i modna udruženja te zemlje potpisali su sporazum prema kojem mršave devojke, koje izgledaju bolesno, ne smeju da se angažuju za modne revije ukoliko ne dokažu da su zdrave.

I Brazil je nedavno pokrenuo kampanju protiv pojavljivanja suviše mršavih i mnogo mladih manekenki, nakon smrti Ane Karoline Reston.
 
   
Amerika (ne)spremna za ženu predsednika
 
Ideja o ženi predsedniku Sjedinjenih Američkih Država bila je pre 40 godina samo predmet holivudske komedije. Prošle godine američka TV publika bila je oduševljena serijom "Glavnokomandujuća" o prvoj ženi predsedniku.

Sada, kad je senatorka iz Njujorka i bivša prva dama SAD, Hilari Klinton, najavila kandidaturu za najviši položaj u Beloj kući, ta ideja nije više fikcija, već velika verovatnoća.

Više od dva veka, Amerikanci su za predsednike birali samo muškarce, pripadnike bele rase. Aktivisti za jednakost žena veruju da se politička klima danas promenila.

Na prošlogodišnjim izborima za Kongres, demokrata iz Kalifornije, Nensi Pelosi, postala je prva predsednica Predstavničkog doma, što je drugi položaj do potpredsednika. Na položajima guvernera danas u SAD ima devet žena, ima ih 71 u Kongresu i 16 od 100 u Senatu, što je rekordni broj.

Melodi Dernak, potpred-sednica Nacionalne organizacije žena, veruje da sada postoje uslovi da neka od njih bude i predsednica SAD. Stiven Hes, sa Brukings instituta u Vašingtonu, takođe smatra da je Amerika spremna za ženu predsednika, nakon duge borbe za ženska prava.

"Žene čine većinu (odnosno 52 odsto) biračkog tela u SAD. Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da su one posebno zainteresovane za ženu predsednika. Stoga je na neki način za ženu koja se kandiduje na narednim predsedničkim izborima to zapravo prednost", kaže Hes za Glas Amerike.

Pre 20 godina Elen Malkolm je započela stvaranje političke mreže u Vašingtonu, pod nazivom "Emili's List", kako bi prikupila novac za žene kandidate za političke funkcije iz redova Demokratske stranke. U to vreme, kaže, niko nije ozbiljno shvatao žene u politici.

"Mislim da birači nisu znali kako da procene žene. Nisu imali sa kim da ih porede. Bilo je to vreme u kojem su preovladavali stereotipi". Od tada, kaže Elen Malkolm, birači su u mnogo većoj meri prihvatili ideju da biraju žene.

"Birači su se svakako navikli na žene kandidate i na to da one mogu dobro da obave posao kada su izabrane. Nadam se da će to novo poverenje u žene političare pomoći da Hilari Klinton postane prva predsednica u istoriji SAD", kaže Elen Malkolm.

Skot Kiter, koji koordinira ispitivanja javnog mnjenja u istraživačkom centru Pju u Vašingtonu, kaže da su mnogi Amerikanci sada spremni da zanemare polnu ili rasnu pripadnost kada procenjuju sposobnost kandidata.

Nisu, međutim, svi u to uvereni. Morgan Felčner, urednik časopisa "Kampanja i izbori" sumnja da bi većina Amerikanaca glasala za ženu predsednika. "Amerikanci su samo u teoriji spremni za ženu predsednika, ali ako se pozabavite rezultatima anketa videćete da je svega oko 50 odsto njih za tako nešto".

Politikolozi i istoričari beskrajno iznose argumente zašto nije bilo žena predsednika, a do sada ni žena ozbiljnih kandidata za to mesto. Stiven Hes veruje da je ta ideja morala da evoluira kako je evoluiralo i američko društvo.

On podseća da u vreme Prvog svetskog rata žene nisu ni glasale. "U 220 godina Amerike, polovinu vremena žene nisu glasale na nacionalnim izborima, pa nisu čak ni radile, već su pretežno bile domaćice, pa ih nismo mogli ni birati kao što biramo predsednike".

Hes ističe da je danas mnogo poznatih žena - zakonodavaca, guvernera i drugih iskusnih političara.

Prema anketi koju je sproveo časopis Njuzvik, 86 odsto ispitanika bi glasalo za sposobnu ženu ukoliko bi je njihova stranka imenovala za kandidata.

Međutim, na pitanje da li je Amerika spremna da izabere ženu predsednika, samo 55 odsto je reklo da. Pa ipak, to je sedam odsto više u odnosu na anketu iz 1999. godine.

Interesantno je da je anketa pokazala da su muškaci u većem broju izjavili da su SAD spremne za ženu predsednika. Ali, ta gledišta bi mogla i da se izmene do predsedničkih izbora 2008. godine, kažu stručnjaci.
 
   
Crna četvorka za crno-bele
 
Žrebanje za TOP 16, održano u luksuznom hotelu AC Barselona, nije bilo srećno za našeg predstavnika. Ako je Partizan imao sreće da se kvalifikuje među najbolje u Evropi, Đordi Beromeu, izvršni direktor Evrolige im nije bio talija na izvlačenju.

Cedulja sa imenom Partizana je izvučena druga po redu i svrstana je u grupu sa prvakom Evrope, ambicioznim Pirejcima i vrlo nezgodnim Huventudom. Znači, u grupi E su CSKA, Olimpijakos, Huventud i Partizan.

Kao što je poznato, CSKA je na krovu Evrope bila 1961, pa 63, 69, 71. i na kraju 2006. godine. Partizan je tu titulu osvojio 1992, Huventud 1994 a Olimpijakos 1997.

Po meni je naša grupa najjača bila je reakcija Duška Vujoševića. Moskovljani su prvaci Evrope, uz Panatinaikos najveći favoriti za fajnal for, čak i osvajanje Evrolige bez obzira što se igra u Atini. Olimpijakos je odgovorio na budžet Panatenaikosa, žele da učestvuju na završnom turniru u njihovom gradu. Još nisu potpuno uigrani, ali su tim za respekt.

Vujošević je dodao:

- Nalazimo se u krem društvu. Mogli smo da imamo više sreće pri žrebu, ali smatram da nećemo biti nekompetentni i u ovako jakoj grupi. Rasterećenost nam ide u prilog.

Kosta Perović, igrač Partizana, slično je reagovao: Sve ekipe u TOP 16 zaslužuju respekt i kvalitetom su zaslužile da se nađu u najboljem društvu. Razlike između timova u šeširima izražene su u nijansama ali mi se ipak čini da je naša, E grupa za nijansu teža od ostalih.

Perović je analizirao protivnike:

Suvišno je bilo šta reći o ekipi CSKA koju mnogi s pravom i ove godine vide u finalu. Jednostavno to je mašinerija, što pokazuju i rezultati prvog dela. Olimpijakos je u ovu sezonu ušao sa znatno pojačanim sastavom, ne žele da propuste priliku da se nađu na završnom turniru koji se igra u njihovom gradu. Tu je i Huventud, ekipa koja nam je veliki dužnik iz prvog dela takmičenja, vrlo kvalitetna, ali ne i nepobediva. Nemamo imperativ rezultata, ali verujem da ćemo partijama potvrditi da pripadamo eliti.

Milenko Tepić će upravo kada Partizan bude igrao sa Huventudom napuniti 20 godina. Kako je i uobičajeno u mladosti, optimista je:

Koliko god je grupa teška, nadam se da ćemo i u njoj nastaviti sa dobrim partijama. Olimpijakos je tim sa velikim ambicijama i fajnal forom u Atini kao dodatnim motivom. CSKA je favorit za titulu. Huventud se pokazao nezgodnim za nas, ali nadam se da ne možemo ponovo da izgubimo dva puta od njih. Početku drugog dela prethodi Kup, pa ćemo tek kada se vratimo iz Kragujevca razmišljati dalje.

Ono što je donekle dobra vest za crno-bele pred startnu utakmicu drugog kola sa Olimpijakosom da Arvidas Macijauskas sasvim izvesno neće biti u sastavu. To ne znači drastično slabiji Pirejci. Partizan će ipak morati da igra više nego dobro.


Toše prepreka za Arenu

Crno-beli neće igrati u beogradskoj Areni, iako su dobili ponudu da besplatno koriste najveću dvoranu u Srbiji za utakmice u TOP 16. To bi mnogo značilo i navijačima, koji su ostajali ispred vrata Pionira bez karata u dosadašnjem takmičenju Evrolige, ali isprečio se koncert Toše Proeskog na Svetog Trifuna.

Pitanje da li bi "Limes" mogao da se za desetak sati transformiše i pripremi za održavanje košarkaške utakmice. Takođe, obavezan je trening za protivnika u hali u kojoj se igra meč, tako da za sada nema šansi da će broj gledalaca biti više nego udvostručen.
 
   
 


| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2010 "NOVINE Toronto"