SRPSKI POSLOVNI IMENIK 2008
NA SVIM NASIM MESTIMA
 

 
KANADA

Oglasavanje Marketing

OPLENAC
Dubravka_Mandic
SAMA_Erindale_Park
Bonimi
Marko_Dajic
RADNJA_NIFA_DANIJELA
KIKS BOX
California Pub and Grill
SLAVISA_GARACA
MERKATOR
ZLATAR
Prodavnica_DELICATESEN
MODULAR
Dusan Dragojevic - Takse
ZABAVISTE - SUNSHINE KIDS
VIK DEJANOVIC
VIDOVITA - HANA_VERA
Oplenac_Hall
ADVOKAT_KARAPANCEV
Advokat Dejan Ristic
Imigracija - Advokat Zoran Kostic
Toronto_Travel
Ljiljana-Zdravkovi
sweethome4yu
ZUBARI NIS

    Broj 1115, 10. avgust 2007.

Žrtve, nasilnici i svedoci na veb-sajtu
 
Robert Frenet, osamnaestogodišnjak iz Batursta, pronašao je način kako da pomogne sebi i drugima koji su na meti vršnjačkog maltretiranja. Stvorio je veb-sajt, www.bullyingcanada.ca , na kome se sa još troje mladih saradnika i jednim odraslim, za organizovanje donacija, bavi svim pitanjima koja mogu da interesuju mlade koji svakodnevno trpe fizičko i psihično nasrtanje na svoju ličnost. Pored toga, veoma je važno da tu postoje i saveti koji mogu da pomognu nasilniku da izađe iz tog okruženja, kao i predlozi svedocima nasilja kako da prestanu da ignorišu ono što vide i svojom reakcijom prekinu maltretiranje.

Mladi Frenet je i sam žrtva maltretiranja od strane svojih školskih drugova, od prvog dana u zabavištu. On hramlje kad hoda, od posledica cerebralne paralize, i zbog lakšeg kretanja koristi štap. To ga čini drugačijim od ostale dece i prema njemu su se oduvek drugačije odnosili, nazivali su ga raznim pogrdnim imenima, namerno ga gurali, čak su ga goreli upaljačem. No, on nije više želeo to da trpi i rešio je da nešto uradi za sebe i druge žrtve maltretiranja. Obratio se medijima, davao intervjue, a onda je došla i veb-stranica za borbu protiv nasilja.

Robert i njegovi prijatelji pozivaju volontere da im se pridruže, ali isto tako apeluju da treba da se govori i da se čuje da maltretiranje nije samo fizičko, već i emotivno i da ubija.
 
   
 
O papučama za bolničko osoblje
 
Da li popularne krok papuče mogu ili ne da postanu deo radne odeće lekara i ostalog osoblja u bolnicama, to je tema o kojoj se u ove letnje dane raspravlja u bolnicama u čitavoj zemlji. Sporni detalji su rupe na gornjoj površini papuča, kroz koje bi eventualno mogla da se prenese infekcija, kao i kaiš koji, ako se ne stavi na odgovarajući način, može da dozvoli nozi da isklizne, posebno kod transporta pacijenta.

Naime, propisi u pojedinim bolnicama određuju da obuća bolničkog osoblja mora da bude zatvorena kod prstiju i pete, a to kod ovih papuča nije slučaj. Ono što im je, svakako, prednost je da su izuzetno lagane, meke i udobne, a lako se peru i održavaju. Sve te karakteristike čine da medicinske sestre smatraju da su krok papuče idealne za posao kojim se one bave.

Na primedbe da krv može da prođe kroz rupe na papučama, one kažu da se isto može dogoditi i kod ostalih vrsta obuće.

U zdravstvenoj upravi regiona Vinipeg prihvatili su da papuče krok, ili njihova imitacija, može da koristi u njihovih šest bolnica. Portparol Hajdi Grejem objašnjava da su stručnjaci izvršili proveru i ustanovili da ove papuče ne predstavljaju nikakav rizik po sigurnost.

Međutim, u regionu Vankuver smatraju da se papuče ne uklapaju u važeće standarde za obuću. Sličan stav je i u Bolnici u Otavi, gde će od 1. septembra obuća morati sa gornje strane da bude načinjena od čvrstog materijala.

Ontarijska Asocijacija bolnica nedavno je izdala saopštenje u kome stoji da kod bolničke obuće prsti i pete moraju da budu zatvoreni.

Ovom obućom bavili su se i švedski stručnjaci. Njihova glavna primedba je da statički elektricitet koji proizvode papuče ometa rad medicinske opreme. Sa njima se ne slažu nadležni u Vinipegu, koji kažu da je količina statičkog elektriciteta jednaka onoj koju proizvodi bilo koja druga vrsta obuće i da to ni u kom slučaju ne ometa rad opreme.

Sve u svemu, vlada šarenilo koje podseća na boje papuča!
 
   
 
Carinicima nije lako
 
Putnici koji dolaze u Kanadu sobom donose najrazličitije stvari. Carinski službenici pored dozvoljenih artikala, u putničkom prtljagu nalaze mnogo nedozvoljenih, ali i nepoznatih ili, najblaže rečeno, problematičnih artikala, koje je u nekim slučajevima teško identifikovati.

Najčešće se pokušava unošenje prehrambenih artikala, posebno specijaliteta. Radnici ove službe su pronalazili jelenske repove, iznutrice ili polne organe raznih životinja, koje su ljudi želeli da donesu u Kanadu zbog toga što, između ostalog, pojedine podstiču seksualnu izdržljivost.

Jedna od najneobičnijih stvari u prtljagu bila je kesa puna svežeg slonovskog izmeta, koji je putnik želeo da miriše, a potom i izgori zbog njemu primamljivog mirisa.

Carinski službenici podsećaju da je unošenje najvećeg broja stvari u suštini dozvoljeno, naravno samo ukoliko su one prijavljene na granici.
 
   
 
Organski zdrava hrana dobila logo
 
Federalna vlada objavila je novi logo za označavanje proizvoda organski zdrave hrane, po kome će potrošači znati da se radi o proverenim proizvodima sa sertifikatom Agencije za inspekciju hrane. Logo je predstavio ministar poljoprivrede Čak Stal u Beriju.

Žig će moći da se nađe samo na životnim namirnicama koje zadovoljavaju kanadske standarde. To podrazumeva da su u proizvodnji korišćena samo prirodna đubriva, da je stoka uzgajana u uslovima koji odgovaraju prirodnim i da proizvod u sebi sadrži bar 95 odsto organski zdravih sastojaka.

Novi logo je u sklopu federalnih propisa koji važe od kraja prošle godine, po kojima će svi organski proizvodi morati da dobiju sertifikat za domaće i inostrano tržište do kraja 2008. godine. Otava očekuje da će ovi propisi, slični onima koji važe u još četrdesetak zemalja, otvoriti vrata kanadskim proizvodima i učiniti ih konkurentnim za izvoz.

Ministar Stal je izneo uveravanje da će novi logo pomoći da se potrošača zaštite od nazovi organskih životnih namirnica, što će dovesti do jačanja tržišnog poverenja.
 
   
 
Svaka treća nelegalna u Ontariju i Kvebeku
 
Savet proizvođača duvana Kanade zatražio je od federalne vlade smanjenje poreza na cigarete, kao meru za borbu protiv nelegalne trgovine. Oni navode, na osnovu svojih istraživanja, da je u Kanadi švercovano više od petine cigareta koje se puše, a u Kvebeku i Ontariju to ide preko 30 odsto. Samo u poslednjih godinu dana potrošnja nelegalnih cigareta porasla je za trećinu.

Proračun kaže da država tu, po osnovu nenaplaćenih poreza, godišnje gubi 1,6 milijardi dolara.

Iv-Tomas Dorval, portparol vodećeg Imperial Tobacco, za šverc optužuje starosedeoce i organizovani kriminal. Po njegovim rečima, ukoliko se pravnim sredstvima ne može rešiti pitanje šverca, onda je izlaz u smanjenju poreza.

Međutim, predlog proizvođača duvana nikako ne odobravaju protivnici pušenja. Oni smatraju da je ilegalna trgovina problem trgovine, a ne potražnje do koje su doveli visoki porezi. Luj Goven, iz Kvebečke koalicije za kontrolu duvana, potkrepljuje ovaj stav navodeći da se u Kvebeku i Ontariju, gde su najmanji porezi na duvan, proda najviše švercovanih cigareta. On veruje da je problem nedostatak kontrole nad izvorima nelegalnih cigareta.

Dorval ističe da se oko 90 odsto cigareta izrađuje u fabrikama nad kojima vlada nema kontrolu i ne može da primeni restrikcije. Te cigarete uglavnom dolaze iz Kine i Južne Amerike, a neke se proizvode u rezervatima u Ontariju, Kvebeku i državi Njujork. On navodi da se po podacima RCMP-a, iz nelegalne prodaje cigareta finansira kriminal i da se, najčešće, isti ljudi bave i švercom i oružja i droge.
 
   
 
Nacista sve bliži izručenju Italiji
 
Apelacioni sud Britanske Kolumbije, u Kanadi, odbacio je zahtev Mihaela Sajferta , bivšeg nacističkog ratnog zločinca, koji nastoji da spreči da bude izručen Italiji gde je osuđen na doživotni zatvor.

Njegov advokat je najavio da će se Sajfert (83) obratiti Vrhovnom sudu Kanade.

Sajfert je od pre četiri godine po sudskoj odluci bio uslovno na slobodi i boravio u Vankuveru, iščekujući presudu kanadskih vlasti u vezi sa izručenjem Italiji. Posle presude sudije Ijana Donalda , Sajfert je vraćen u zatvor.

"Sud je ocenio da je zahtev za izručenje prihvatljiv po sedam tačaka optužnice" - za ubistva i mučenje 1944. i 1945. godine u nacističkom logoru u Bolcanu, na severu Italije, rekao je Frans presu advokat Daglas Kristi .

Prema Kristijevim rečima, Sajfert će uložiti žalbu Vrhovnom sudu Kanade, najvišoj instanci koja mu je na raspolaganju.

Pred jednim kanadskim saveznim sudom, u toku je procedura za oduzimanje kanadskog državljanstva Mihaelu Sajfertu.

Sajfert, ukrajinskog porekla, vrbovan je da pristupi nacističkoj vojsci Vermahtu, rekao je njegov advokat. U Kanadi živi od 1951.

Italijanski sud ga je 2000. godine osudio na doživotni zatvor po 18 tačaka optužnice za ubistva i mučenja 1944-1945. u logoru u Bolcanu. Sajfert je oduvek negirao optužbe.
 
   
 
Sve, sve, samo ne alkotest
 
Jedan mladi Kanađanin preduzeo je niz neobičnih koraka kako bi izbegao alkotest - pojeo je svoje čarape i zaronio glavu u NjC šolju, samo da ne bi duvao u balon, prenela je lokalna štampa.

Policija u Vokertonu, u Ontariju, je u noći između nedelje i ponedeljka, na jednom seoskom putu, naišla na 19-godišnjaka koji sedi u automobilu čiji su farovi bili ugašeni, piše "Gloub end mejl" (Globe and Mail).

Posumnjavši da je pijan, jedan policajac je počeo da priprema alkotest ali ga je mladić preduhitrio: prvo je progutao tečnost za čišćenje kontakt sočiva, pa gurnuo u usta kraj košulje, a zatim i obe čarape.

Usledilo je koškanje koje je trajalo sve dok ga policajac nije isprskao sprejom sa biberom, i smestio u ćeliju u stanici.

Tamo je mladić nastavio s očajničkim merama - zagnjurio je glavu u šolju toaleta i uporno odbijao alkotest.

Suđenje mu je zakazano za oktobar, zbog odbijanja da se podvrgne alkotestu, što je u Kanadi potencijalno jednako težak prekršaj kao i vožnja u pijanom stanju.
 
   
 
Zimonjić i Đoković u drugom kolu turnira u Montrealu
 
Srpski teniseri Nenad Zimonjić i Novak Đoković pobedili su Poljake Marjuša Firstenberga i Marsina Matkovskog sa 2:0 u setovima (6:4, 6:3) u prvom kolu turnira Masters serije u Montrealu.

Đoković i Zimonjić će se u drugom kolu turnira sastati sa petim nosiocima Polom Henlijem iz Australije i Kevinom Ulijetom iz Zimbabvea.

Henli i Ulijet su u prvom kolu bili slobodni.

Nagradni fond turnira u Montrealu je 2.450.000 američkih dolara.
 
   
 
Ukrao auto sa zaspalom bebom
 
Jedan čovek koji je ukrao džip u Montrealu, ubrzo ga je ostavio i, kako izgleda, pozvao policiju pošto je u vozilu pronašao zaspalu bebu, saopštila je danas policija.

Bebina majka je nakratko parkirala džip u otmenoj četvrti Utremon u kanadskoj prestonici i ostavila 14-mesečnu ćerku koja je spavala.

Kradljivac je za nekoliko sekundi ukrao vozilo koje je imalo njujorške tablice. Kada je primetio bebu, ostavio je džip nekoliko ulica dalje, preneo je Frans presu policajac Migel Alston (Miguel).

Policija je ubrzo primila poziv iz telefonske govornice a osoba je navela da je u vozilu beba. "To je verovatno bio osumnjičeni", dodao je Alston.

Policajci su na mestu događaja našli bebu koja je i dalje spavala.
 
   
 
Ultrazvukom protiv devojčica
 
Čaran Gil, predsednik Društva za progresivne interkulturne opštinske službe, optužuje da reklamni oglasi za klinike koje rade ultrazvučne preglede u kanadskim Pendžabi novinama promovišu pobačaje ženskih fetusa.

U klinikama kažu da nemaju podatke koji bi potvrdili ili opovrgli tvrdnje o vezi između ustanovljenog pola bebe i odluke o pobačaju. Međutim, u Institutu za brak i porodicu kažu da postoji velika razlika između broj novorođenih dečaka i devojčica u Sareju, gde živi veliki broj porodica indijskog porekla. Anrea Mrožek, menadžer Instituta, veruje da je u pitanju selekcija pola nerođenog deteta. Ona, ipak, napominje da bi za donošenje nekog zaključka trebalo da bude dostupna i statistika o pobačajima.
 
   
 
Test za poglavicu i savetnike
 
Narod Fišer River Kri iz Manitobe najavio je da će proveravati da li kandidati za poglavicu i savet koriste drogu.

Poglavica Dejvid Krejt je rekao da su ovaj predlog odobrili žitelji zajednice pre nekoliko nedelja. On je takođe istakao da pored federalnih i provincijskih zakona koji zabranjuju drogu, u ovoj zajednici imaju i svoj interni propis koji zabranjuje posedovanje, pravljenje ili korišćenje droge na teritoriji plemena.

Svi zaposleni u zajednici moraju da prođu proveru na drogu, a sada je to prošireno i na kandidate za najviše plemensko rukovodstvo. Napominje se da će rezultati analize biti javno objavljeni. Krejt kaže da četiri kandidata nisu pristala na proveru i pleme nema načina da ih privoli.

Izbori u ovom rezervatu, koji se nalazi oko 175 kilometara severno od Vinipega, treba da se održe 16. avgusta.
 
   
 

Oglasavanje Marketing

Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Fancy_Kafana
PETAR I MIRA RALEVIC
DISK ZDRAVLJE
Dragana Jovanovic
Korica Trans
Srecko Lucky Milidrag
COLUMBUS
Milan Tomasevic Advokat
TINO_BRELAK
ZLATA BIJELIC
SRPSKA TV
THREE BROTHERS
KURKIC MICA

Obradovich Law
DVC_ALUMINIM_VEDRAN_CVITANOVIC
HOROSKOP - HOROSKOPE


| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2008 "NOVINE Toronto"