SRPSKI POSLOVNI IMENIK 2008
NA SVIM NASIM MESTIMA
 

 
SA NASLOVNE STRANE

Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost

Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Jelena Pucilowski
Tino Brelak Mortgage
Dusan Dragojevic Takse
Ivana Obradovic
Beograd rent
Frizer Bissa

Casovi_matematike_kompjutera  
SALSA  
Beograed Money Transfer

 Broj 1120, 14. septembar 2007.

Nerešeno za nadu u odlazak na EP
 
Dva koraka nazad, jedan napred ili kako od gotovog napraviti veresiju, triler je koji režira fudbalska reprezentacija Srbije a u kojoj učestvuju i ostale reprezentacije iz grupe A u kvalifikacijama za evropsko prvenstvo.

Posle dva loša rezultata, srpski Orlovi su, na možda najtežem gostovanju na stadionu Sportinga u Lisabonu, igrali nerešeno protiv domaćina, ekipe Portugala. Zahvaljujući ostalim rezultatima u grupi (pre svega podeli bodova na utakmici Finska Poljska), Srbija još nije otpisana.

U Lisabonu srpski tim je pokazao da ume da odigra disciplinovano. Sastav za koji se trener Havijer Klemente opredelio, sa pojačanom desnom stranom a sve zbog Kristijana Ronalda, uspeo je da u većem delu utakmice i te kako parira atraktivnim i favorizovanim protivnicima.

Doduše, kada je Kovačević napravio faul na ivici šesnaestrca nad Ronaldom koji se i nije baš pokazao u svoj raskoši svog talenta, slobodan udarac je maestralno izveo Simao i iskoristio "talasanje" našeg živog zida pa preko glave Ivanoviću pogodio Stojkovićev gornji desni ugao. Od tog 11 minuta na dalje srpski tim je bio više nego ravnopravan.

Razmenjivali su se napadi pa i šanse na obe strane, a u drugom poluvremenu izgledalo je čak da su gosti u beloj opremi opasniji. Doduše, mogu zažaliti Portugalci zbog propuštenog, posebno kada je Nuno Gomeš sa pet metara sam glavom pogodio desnu stativu, a kada je odbijenu loptu Deko šutnuo ponovo iz 16 metara, golman Stojković je zaustavio.

Iako su odolevali napadima domaćina, Orlovi su imali prilično poteškoća da stignu do njihovog gola. Klemente je pokušao izmenama da promeni stanje na terenu. Uveo je dva napadača. Žigić i Pantelić su doneli živost, što je važnije, preneli igru ispred gola protivnika.

Ipak, izjednačujući pogodak je postigao defanzivac Ivanović. U tom trenutku kao da je sreća bila na strani Srba. Ivanović jeste bio u ofsajd poziciji, ali lopta koju mu je Pantelić uputio odbila sa od Fereire pa linijski sudija naravno da nije imao razloga da reaguje. Taj izjednačujući pogodak u poslednjim minutama meča doneo je mnogo napetosti na terenu. U situaciji kada Portugalci nisu vratili loptu Orlovima (koji su je izbacili zbog povrede Vidića), odmah po zvižduku sudije reagovao je Ivica Dragutinović. Selektor Portugala Luis Felipe Skolari je burno reagovao, čak i ošamario našeg igrača pa je usledilo dugo gurkanje i koškanje.
 
   
Prioritet izrada zakona o dijaspori
 
Prioriteti Ministarstva za dijasporu su izrada zakona o dijaspori, evidentiranje dijaspore i ostvarivanje njenog prava glasa i pronalaženje modaliteta za rešavanje pitanja vojnog roka, izjavila je danas ministarka Milica Čubrilo (slika dole).

Predstavljajući rezultate rada Ministarstva za dijasporu u proteklih sto dana rada, ona je na konferenciji za novinare rekla da su "započete aktivnosti na izradi Nacrta zakona o dijaspori".

"Ono što će biti važno kada dođemo do donošenja zakona jeste napraviti razliku između Srba koji žive u zemljama bivše Jugoslavije, koji su zapravo autohtoni Srbi u državama koje više nisu iste, kao one u kojima su u prethodnom periodu živeli i prave dijaspore. U smislu da reč dijaspora pretpostavlja da je neko napustio svoju zemlju svojevoljno", kazala je Čubrilo.

Ona je kazala da se izradi tog zakona mora pristupiti sistematično i u saradnji s drugim nadležnim ministarstvima i institucijama.

Čubrilo je istakla da dijasporu iz Srbije najčešće interesuje "pitanje vojnog roka".

"Sa ministarstvom odbrane načelno je dogovoren otkup vojnog roka", kazala je ona i dodala da to mora da "prođe kroz razne procedure da bi se videlo da li je to ostvarivo".

Kao prioritet Ministarstva za dijasporu Čubrilo je navela i "omogućavanje dijaspori da masovnije glasa".

Ona je ukazala da je do sada na izborima, u konzularnim predstavništvima, glasalo manje od 30.000 Srba koji žive u inostranstvu, iako se procenjuje da u dijaspori ima između dva i četiri miliona Srba.

"Želimo da znamo zašto je to tako i želimo da bude drugačije", kazala je Čubrilo i navela da je uspostavljena saradnja ministarsva sa Centrom za slobodne izbore i demokratiju (Cesid) kako bi se "sagledao model za efikasnije ostvarivanje biračkog prava dijaspore".

Čubrilo je navela da ministarstvo želi da "pospeši registraciju Srba u dijaspori u konzulatima, kako bi mogli da glasaju", ali i da se razmotri uvođenje glasanja elektronskim putem ili poštom.

Prema njenim rečima, veoma je važno da Ministarstvo za dijasporu inicira potpisivanje "bilateralnih sporazuma za konverziju vozačkih dokumenata", jer je to pitanje "veoma praktično i važno za svakodnevni život".

Čubrilo je kazala da je "ministarstvo uspelo da progura takav sporazum sa Italijom" i da će predstavnici ministarstva krajem meseca otputovati u Rim gde će se raditi na njegovoj finalnoj verziji, nakon čega će Srbi u Italiji moći da voze sa srpskim vozačkim dozvolama.

Ona je kazala i da je plan Ministarstva za dijaspore da se do kraja 2007. godine otvori ukupno 17 centara za dijasporu u gradovima u Srbiji.

"Ministarstvo za dijasporu, planira i poboljšanje kvaliteta nastavnog kadra u dopunskim školama srpskog jezika u inostranstvu", kazala je Čubrilo i dodalo da Ministarstvo prosvete plaća svega 34 nastavnika, kao i da ne postoje programi za učenje srpskog jezika kao stranog jezika u redovnoj nastavi van matice.
 
   
Glasanje pod velom
 
Pitanje zara i feredža i glasanja se produbljuje. Posle negodovanja u Kvebeku, oglasio se premijer Stiven Harper, koji je zatražio od nacionalne Izborne komisije da povuče svoju odluku da žene pod velom mogu da izađu na birališta i ne pokažu svoje lice.

Odgovor Izborne komisije bio je da žene koje iz religijskih razloga nose velove, ne moraju da otkrivaju lice.

Mark Mejrand, prvi čovek ove agencije, koji kaže da će žene koje ne žele da im se vidi lice morati da se zakunu i tako potvrde svoj identitet, naglašava da bi bilo kakvu izmenu zakona trebalo da potvrdi Parlament.

Na konferenciji za štampu, Mejrand je pomenuo i da postoje različiti načini glasanja, gde birači ne moraju da pokažu lice, kao recimo poštom, ili preko ovlašćenog lica, na primer. On je rekao da je na prethodnim izborima oko 80 hiljada građana glasalo putem pošte.

Ontario, pak, ne insistira na otkrivenom licu, iako muslimanski kanadski Kongres zastupa stav da bi trebalo. Oni tvrde da zarovi i feredže nemaju veze sa muslimanskom verom, već da se nose iz kulturoloških i društvenih razloga.

Federalna vlada je uzvratila napad Izbornoj komisiji, tako što je optužila za tvrdoglavu doslednost i zatražila od nje da ponovo razmotre svoj stav prema davanju dozvole da žene mogu da glasaju sa velom na licu.

Ministar za demokratske reforme Piter Van Loun je izjavio da se ovde radi o pogrešnoj interpretaciji prošlog proleća usvojenog zakona, koji je usmeren ka unapređivanju glasačkog procesa kroz vizuelnu identifikaciju glasačka. Van Loun tvrdi da u zakonu stoji da bi biračima trebalo omgućiti da dokažu svoj identitet uz ličnu kartu ili uz izjavu druga dva birača, potvrđenog identiteta, ali da je očigledno da bi lice moralo da se vidi dok se to radi.

On smatra da se ne radi o rupi u zakonu i da poslanici ne moraju da donose novi, već da je tvrdnja da bi to bilo jedino rešenje za nastali problem u suštini Mejrandov hir.

Ministar Van Loun je naglasio da su muslimanski lideri dali zadovoljavajuća objašnjenja u ovoj debati, insistirajući da pripadnici njihove zajednice treba da imaju isti tretman kao i ostali građani.
 
   
Ličimo više nego što bismo želeli
 
Koliko god bi većina Kanađana želela da se kao nacija razlikujemo od svojih suseda Amerikanaca, toliko se pronalaze sličnosti koje nas sve više približavaju.

Najnoviju listu podudarnosti izneo je Dejvid Šmit, profesor sa univerziteta Bredli u Ilinoisu, koji je analizirao geografsku rasprostranjenost ekstrovertnosti, otvorenosti, usaglašavanja stavova, neurotičnosti i svesnosti, kod ispitanika iz 56 nacija.

Za polazni kriterijum je uzeta SAD, sa statističkom osnovicom od 50,0 u svakoj od pet kategorija. Vrednosti dobijene u Kanadi iznose 48,32 za ekstrovertnost, 48,75 za otvorenost, 49,14 za usaglašavanje stavova, 49,05 za svesnost i 50,58 za neurotičnost. To znači da su Kanađani tek neznatno manje ekstrovertni i otvoreni, i za nijansu neurotičniji od komšija Amerikanaca.

Takođe, primećuje se i da su žitelji Kanade malo manje spremni za kompromis, što razbija uvrežene stereotipe o Kanađanima kao ljubaznim i blagim osobama.

Džejson Kinej, državni sekretar za multikulturalizam i kanadski identitet, podsećajući na vic u kojem se Kanađanin izvinjava onome ko mu je stao na nogu, naglašava da možemo da budemo veoma civilizovani, ali da nismo beskičmenjaci, niti pak osobe koje ne žele da uđu u poštenu borbu. On kritikuje način na koji je istraživanje urađeno, jer ne podržava kriterijum po kojem se jedna nacija uzima kao merilo za druge.

Kinej primećuje da nema potrebe stalno se porediti sa SAD-om, jer je sasvim normalno da među nama postoje sličnosti i razlike.

Profesor Šmit napominje da je severnoamerički kontinent specifičan po verovanju u sebe. On kaže da u ovom delu sveta postoji jača ljubav prema sebi i vera da smo vredni ljubavi, dok se drugima veruje manje nego što je to običaj igde drugde u svetu.

Primećeno je, međtim, da se žitelji Kvebeka razlikuju od severnoameričkog modela, najverovatnije zbog jačeg francuskog nego engleskog uticaja na kulturu i ponašanje uopšte.

Kad se već pominje Francuska, treba reći da je u istraživanju primećeno da su Francuzi po ekstrovernosti gotovo na samom začelju, kao i da se teže usaglašavaju sa drugima i da su jedna od najneurotičnijih nacija iz grupe ispitanih.
 
   
Tri Srbina u kući slavnih
 
U madridskom predgrađu Alkobendasu 20 poznatih ličnosti iz sveta košarke primljeno je u Fibinu kuću slavnih, otvorenu proletos povodom 75. rođendana Svetske košarkaške federacije (FIBA). Među njima su i tri Srbina - Borislav Stanković (82), Ranko Žeravica (78) (slika dole)  i Dražen Dalipagić (56) (slika sasvim dole).

Pored naše zemlje samo su Brazil i SAD imali tri člana. Iz Brazila su to Amauri Pasos, Ortensija Markari i Togo Renan Soares (jedini danas primljen posthumno) a iz SAD - Bil Rasel, Din Smit i En Mejers.

- Ovo je kruna moje karijere - rekao je Borislav Stanković koji je bio generalni sekretar Fibe u njeno zlatno doba, od 1976. do 2002. - Košarka je moj život. Ostvario mi se stari san da organizujemo Kuću slavnih koja će biti svetska, za razliku od one u SAD u kojoj preovladavaju Amerikanci. To je i osnovna razlika između Alkobendasa i Springfilda. Ovo je važan i lep trenutak za Fibu. Nećemo nikada zaboraviti one koji su je osnovali i one koji su doprineli da košarka postane svetska igra. Evo, danas su ovde i Furlong, Smit, Rasel, Žeravica... Tu su i sudije Kašaji i Raj...

Ranko Žeravica je naš najtrofejniji selektor sa sedam medalja na najvećim takmičenjima među kojima najveću težinu ima naše jedino olimpijsko zlato, osvojeno u Moskvi 1980:

- Ovo je najveće priznanje koje sam dobio u životu. Lepo je biti u društvu svih ovih velikana. Bilo je krajnje vreme da Fiba osnuje svoju Kuću slavnih. Zahvalan sam košarci što me je prihvatila, što me je oblikovala i vaspitala. Sve što imam dala mi je ona. Hvala mojoj supruzi, mojoj porodici i svim igračima koje sam trenirao.

Borislav Stanković je prvi "originalni" stranac primljen u Nejsmitovu kuću slavnih u Springfildu, a u nju je ušao na stoti rođendan košarke, 1991. godine.

Dražen Dalipagić (desno, 14) je poslednji Srbin kome je pripala ta čast (2004.) a njih dvojica su uz pokojnog profesora Aleksandra Nikolića jedini iz naše zemlje koji su uvršteni i u američku i u Fibinu kuću slavnih.

- Pošto sam već primljen u Kuću slavnih u Springfildu, znao sam kako sve ovo izgleda - rekao je Dalipagić. - Ipak, američka Kuća slavnih je bolja od ove, ali pošto je Fibi ovo prvi put, nema veze, naučiće. Drago mi je što sam jedini srpski košarkaš među 20 novih članova Fibine kuće slavnih.

Za osnivanje Fibine kuće slavnih najveće zasluge pripadaju slavnom španskom treneru Pedru Ferandizu (proteklog vikenda primljen u američku Kuću slavnih) i Borislavu Stankoviću. Njihova ideja iz 1990. ove godine je postala stvarnost, a Fiba je za svoj 75. rođendan (osnovana 18. juna 2007.) dobila svoj "dom besmrtnih".

Posle današnje ceremonije ova kuća ima 64 "stanovnika", pošto su 2. marta primljena 43 posthumno (kao 44. član vode se zajedno osam zemalja osnivača Fibe). U prvoj inauguraciji našlo se pet poznatih imena srpske i evropske košarke - Nebojša Popović, Radomir Šaper, Radivoj Korać, Aleksandar Nikolić i Obrad Belošević. Ispred Kuće slavnih se nalazi bista Bore Stankovića a iznad ulaza ispisano je njegovo ime, što dovoljno govori kolike su njegove zasluge. Njega je predsednik Fibe Bob Elfinston (Australija), koji je vodio inauguraciju, predstavio kao "ličnost koja je uz oca košarke Džejmsa Nejsmita i prvog generalnog sekretara Fibe Vilijama Džonsa najzaslužnija za razvoj košarke".

Upitan kakvu je imao ulogu u osnivanju Kuće slavnih, Stanković je odgovorio:

- Pedro Fernandez je hteo da napravi Fondaciju koja je takoreći muzej košarkaškog sporta. Onda smo rešili da je proširimo na Kuću slavnih. Ovde imamo veliku biblioteku o košarci, diplome, plakete, medalje, dresove, opremu... Kad je Pedro ovo osnovao nije imao novac, pa je gledao ka Fibi u nadi da će dobiti pomoć. Otuda moje ime na Kući slavnih. Zahvalni smo i gradu Alkobendasu koji je poklonio zemljište i delom finansirao ovaj poduhvat.

Pored Stankovića danas je najveće ovacije doživeo legendarni američki košarkaš Bil Rasel (73) koji je 11 puta bio prvak NBA sa Bostonom. Brazilska košarkašica Ortensija Markari (48), svetski prvak iz 1994, nagrađena je dugim aplauzom svog svoje manekenske figure. španski veteran Emilijano Rodrigez (70), veliki rival Radivoja Koraća i Jugoslavije, održao je dirljiv govor. Tu su bili i Sergej Belov (Rusija, olimpijski prvak 1972, 4 puta svetski prvak...), Ivo Daneu (Slovenija, bio kapiten Jugoslavije koja je 1970. u Ljubljani došla do svog prvog zlata na velikim takmičenjima), Oskar Furlong (Argentina, junak prvog SP 1950. u Buenos Airesu), Nikos Galis (Grčka, evropski prvak 1987, rekorder EP sa ukupno 1032 poena), Mario Hopenhajm (Urugvaj, prvi neevrpski sudija na EP), Ervin Kašai (sudio dva puta finale OI), Pjerluiđi Marcorati (Italija, srebro na OI 1980, zlato na EP 1983, rekorder Italije sa 273 meča), En Majers (SAD, svetski prvak 1979), Amauri Pasos (Brazil, dva puta svetski prvak), Alen Raj (Kanada, sudio na četiri OI, pored ostalog i finale EP 1975. u Beogradu), Din Smit (SAD, dva puta prvak NCAA, 4 puta trener godine u SAD, učitelj Majkla Džordana i Vinsa Kartera). Uljana Semjonova (Letonija, 10 puta uzastopce evropski prvak sa ŠSR-om, 18 godina bez poraza, najviša žena u košarci sa 213 cm) bila je sprečena da dođe, kao i Lidija Aleksejeva (Rusija, višestruka olimpijska i svetska prvakinja). Togo Renan Soares (Brazil, pet medalja na SP od čega dva zlata) preminuo je 1992. godine.
 
   
Seks umesto odlaska na posao
 
Guverner centralane ruske oblasti Uljanovsk pozvao je bračne parove svog regiona da preskoče odlazak na posao i umesto toga vode ljubav.

A ako žena rodi dete posle tačno devet meseci - na državni praznik Rusije 12. juna - ona će se kvalifikovati za nagradu.

"Biće to nešto za kuću - frižider ili televizor," saopštila je Jelena Jakovljeva iz regionanog bira za štampu Uljanovska.

"Nije važno da li je devojčica ili dečak."

"Ako postoji dobra, zdrava atmosfera u kuću, ako muž i žena vole jedno drugo i vole svoje dete, oni će biti dobro raspoloženi, a to će se onda odraziti i na poslu. Onda će biti i zdrava atmosfera u zemlji", rekao je Morozov televiziji Aošijeted pres (AP).

Regionalni guverner, Sergej Motozov, naložio je zaposlenima da daju svoj doprinos naporima Kremlja da se poveća broj novorođenih u Rusiji. Dao im je slobodan dan u sredu da vode ljubav.

Rusija se upinje da prekrene trend u kome se stanovništvo zemlje smanjuje za oko 700.000 ljudi godišnje jer stopa rađanja ne uspeva da se nosi sa brojem umrlih.

Alkoholizam, ejds i samoubistva uveliko doprinose tom broju.

Ovo je treća godina da region Uljanovsk, poznat kao rodno mesto osnivača sovjetske države Vladimira Lenjina, posvećuje jedan dan bračnim parovima da stvore više beba.

Nagrade će biti pođednako dodeljene neudatim ženama koje rode dete na pravi dan, mada manjveća nagrada ide bračnim parovima.

Na Dan Rusije ove godine, porodica će dobiti džip ako njihovo četvrto dete bude rođeno na praznik.

Ove godine, rekordnih 78 beba je rođeno 12. juna u glavnoj bolnici regionalnog glavnog grada Uljanovska, znatno više od 26 porođaja u 2006. godini, kaže glavni lekar Anderj Malik.

"Zamisao je delotvorna. Ljudi žele nagrade," navodi Malika agencija Rojters.

Masovna venčanja i specijalna nastava za decu u školama o tome kako se priviknuti i izboriti za brata ili sestru su takođe planirana u gradu Uljanovsku, udaljenom nekih 900 kilometara od Moskve.

Prošle sedmice, prvi zamenik premijera Dimitri Medvedev, mogući naslednik predsenika Vladimira Putina, je rekao da želi da se broj stanovnika Rusije stabilizuje na oko 142 miliona do 2015. godine i vrati na nekadašnjih 145 miliona do 2025.

Rusija sada ima 141,4 miliona stanovnika, ali stručnjaci predviđaju da će taj broj do 2050. biti smanjen na 100 miliona.
 
   
Najbolje i najgore odevene slavne ličnosti
 
Bijonse Nouls, Dženifer Lopez i Gven Stefani, nalaze se na listi najbolje obučenih žena 2007. koju objavljuje magazin "Pipl".

Na tom spisku su i Kejti Holms, Penelopa Kruz, Džesika Bil, Kameron Dijaz, Dru Barimor i Ris Viderspun.

"Bilo da se oblače klasično, kao devojke iz susedstva ili glamurozno", te slavne ličnosti su, kad je moda u pitanju, tokom ove godine uvek povlačile prave poteze, navodi su u magazinu koji u petak stiže u prodaju, a koji ima i spisak najgore odevenih.

U najelegantnije muškarce 2007. "Pipl" je uvrstio Dejvida Bekama, Džonija Depa, Breda Pita i Džordža Klunija koji uvek imaju stila, bez obzira da li su u sportskoj majici, ili smokingu.

Bred Pit i njegova partnerka Andželina Džoli svrstani su u najbolje obučene parove, kao što su još Gven Stefani i njen muž Gavin Rosdejl, Hale Beri i njen partner Gabrijel Obri i Eva Longorija i Toni Parker.

Viktorija Bekam, Kejt Mos, Lili Alen, Ema Votson i Kejt Midlton su pohvaljene zbog neočekivanog osećaja za stil u posebnoj rubrici "britanski dodir".

U najgore odevene "Pipl" je svrstao Sijenu Miler, Avril Lavinj, Dženet Džekson i Kirsten Danst. Te dve poslednje su proglašene za najgore obučene koje su ove godine prodefilovale crvenim tepihom.
 
   
Besmislena upozorenja
 
Organizacija koja se zalaže za odbranu engleskog jezika, sad je pokrenula kampanju protiv besmislenih oglasa koji ništa ne znače, kao što je molba policije "da se ne čine kriminalna dela".

Među porukama koje ništa ne znače, u "kampanji za običan engleski jezik" citiraju se upozorenja kao: "pažnje, mokar kolovoz u slučaju kiše", "opasnost od pospanosti" na kutijama lekova protiv nesanice i tabla na kojoj piše: "pažnja, kraj keja" postavljena na kraju keja.

Navedeno je i upozorenje "pažnje, sadrži orahe" - na kutiji oraha, kao i uputstvo za upotrebu pegle u kojem piše da "ne treba peglati odeću dok je na ljudima". Citira se i upozorenje sa bombe sa suzavcem da "može da iritira oči".

Slično je i s upozorenjem na vratima aviona da se "ne otvaraju tokom leta izuzev u slučaju opasnosti", a u poruci za upotrebu holandskog bicikla piše da "skidanje jednog točka može da utiče na funkcionisanje bicikla".

Lanac supermarketa Tesko (Tesco), koji svoje klijente voli da obavesti da mileram sadrži mleko i da slani buter sadrži mleko i so, pravda se da mu je želja da mušterijama pruži "sve informacije koje su im potrebne".
 
 
   
 


| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2010 "NOVINE Toronto"