SRPSKI POSLOVNI IMENIK 2008
NA SVIM NASIM MESTIMA
 

 
SA NASLOVNE STRANE

Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost

Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Jelena Pucilowski
Tino Brelak Mortgage
Dusan Dragojevic Takse
Ivana Obradovic
Beograd rent
Frizer Bissa

Casovi_matematike_kompjutera  
SALSA  
Beograed Money Transfer

 Broj 1130, 23. novembar 2007.

Gojaznost uz globalno zagrevanje
 
Epidemija gojaznosti i globalno zagrevanje naizgled nemaju ništa zajedničko, ali stručnjaci poručuju da se čovečanstvo može boriti istovremeno protiv oba problema smanjivanjem i kalorija i ugljen dioksida.

Kako? Umesto da se voze, ljudi moraju da izađu iz automobila i šetaju ili voze bicikl, bar pola sata dnevno. Istovremeno treba da jedu manje crvenog mesa. Tako se može spasiti i planeta i zdravlje, tvrde lekari i naučnici koji proučavaju klimatske promene.

Neki američki naučnici su procenili da kada bi svi muškarci u SAD između 10 i 74 godine samo pola sata dnevno hodali umesto da se voze autom, godišnja emisija ugljendioksida u toj zemlji bila bi smanjena za 64 miliona tona.

Za tih pola sata uštedelo bi se 6,5 milijardi litara goriva, a Amerikanci bi skinuli više od 1,5 milijardu kilograma.

"Jednostavne promene, poput šetnje do škole, pozitivno utiču na promenu klime, gojaznost, dijabetes i bezbednost," izjavio je agenciji AP doktor Hauard Frumkin, zvaničnik Centra za kontrolu i prevenciju zaraza SAD.

Kako su najavili predstavnici Zdravstvenog zavoda SAD, ta institucija namerava da, zbog sve većeg uticaja promena klime na ljudsko zdravlje i kvalitet ži-vota, poveže rešavanje problema gojaznosti i klimatskih promena.

"To može da predstavlja najveću priliku u ovom veku za poboljšanje kvaliteta zdravlja," kaže profesor medicine Džonatan Pac sa Univerziteta u Vinskonsinu.

Naučnici smatraju da je najvažnije da ljudi izađu iz automobila. Više vožnje biciklom ili šetnje vodilo bi ne samo smanjenju gojaznosti i emisiji gasova, već bi uticalo i na smanjenje smoga, osteoporoze, smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama, pa čak i depresije.

Prema nekim procenama, prosečan muškarac bi šetajući pola sata dnevno izgubio 6,5 kilograma godišnje. Emisija ugljendioksida bila bi smanjena za količinu gasa koji proizvede država Novi Meksiko.

Ali nije samo šetnja dovoljna. Promena ishrane i smanjivanje upotrebe crvenog mesa još više bi doprineli u borbi protiv tih problema, smatraju naučnici, jer je potrebno mnogo više energije i zemlje za proizvodnju mesa nego voća, povrća i žitarica.

U prošlogodišnjem izveštaju Organizacije UN za poljoprivredu i hranu navodi se da je mesna industrija odgovorna za 18 odsto emisije štetnih gasova - zbog đubrenja, energije koja se potroši u procesu uzgajanja, metana iz đubriva i izmeta životinja, kao i zbog transporta velikog broja stoke i mesnih proizvoda.

Prosečan Amerikanac pojede 1,6 puta mesa više nego što vlada preporučuje. Neke studije su pokazale da ishrana bogata crvenim mesom utiče i na povećan rizik od oboljevanja od raka debelog creva.
 
   
Srbija upotpunila predlog za Kosovo
 
Srbija je, u utorak, u pregovorima o Kosovu u Briselu svoj predlog široke autonomije po uzoru na Hongkong upotpunila elementima vezanim za položaj Olandskih ostrva u Finskoj i ponovila protivljenje nezavisnosti i "statusno neutralnom" rešenju za Kosovo.

Kako su saopštili šefovi srpske delegacije, predsednik Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica, nezavisnost i "statusno neutralno" Kosovo bi značilo da Kosovo i Srbija moraju postati dve nezavisne države.

Tadić i Koštunica su, posle susreta s delegacijom kosovskih Albanaca i "trojke" Kontakt grupe, podvukli rešenost Beograda da do kraja učestvuje u pregovorima u cilju rešenja prihvatljivog za obe strane i koje isključuje bilo kakvo jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova i nasilje.

Koštunica je rekao da srpska strana smatraa neprihvatljivom sugestiju američkog predstavnika u "trojci" Frenka Viznera da se stavi na stranu pitanje statusa i da se razgovara o "partnerstvu Kosova i Srbije".

Srpski premijer je podvukao da se to svodi na odnose Kosova i Srbije kao dve države, međunemačkog ugovora iz 1972. i sličnom. "Moj odgovor je bio jasan, moramo da razgovaramo o statusu", rekao je Koštunica.

"Pregovori su pre dve godine i počeli da bi se to teško pitanje statusa rešilo", što se mora rešiti u skladu s temeljnim načelima međunarodnog prava, pre svega onima u Povelji UN, rekao je srpski premijer.

Predsednik Tadić je novinarima rekao da je srpska delegacija u današnjim pregovorima "napravila korak napred i izložila nove mogućnosti za buduće rešenje".

On je dodao da je, međutim, "albanska strana još jednom nije iskazala želju da pregovara o budućem statusu, već o poststatusnim pitanjima, o odnosima dve nezavisne države".

Srpski predsednik je dodao da će Beograd dodatno obrazložiti i dati doprinos svom predlogu na sledećoj rundi pregovora, iduće nedelje u Badenu, u Austriji.

Koštunica je objasnio da je srpska strana iznela svoj predlog "Kosovo u sastavu Srbije", što se oslanja na elemente funkcionalnih širokih autonomija Hongkonga u Kini, Olandskih ostrva u Finskoj i druge primere u svetu.

"Tu je zajedničko da se poštuje teritorijalni integritet i suverenitet država, ne menjaju se postojeće granice. A delovima teritorija, ili narodima i nacionalnim manjinama u tim država se daje najšira moguć autonomija", istakao je Koštunica.

Novinarima se obratio i portparol pregovaračkog tima Prištine Skender Hiseni, koji je rekao da je za albansku stranu neprihvatljivo ukazivanje na primere autonomije Hongkonga ili Olandskih ostrva zato što je "Kosovo jedinstven slučaj".

On je postavio pitanje zašto se kao uzor ne uzme Istočni Timor koji je postao nezavisna država, i rekao da albanska strana može navesti primere niza zemalja koje su postale nezavisne posle "duge okupacije i ugnjetavanja".

Hiseni je izneo tvrdnju da "Srbija želi samo da u beskraj odugovlači" s rešavanjem statusa Kosova i naglasio da će 10. decembra za Prištinu biti kraj pregovaračkog procesa.

Hiseni je naveo da će kosovski Albanci potom doneti odluke u "koordinaciji s ključnim činiocima međunarodne zajednice".
 
   
SNSD ostaje u opoziciji ako Lajčak ne izmeni odluke
 
Premijer Republike Srpske (RS) i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik izjavio je sinoć da njegova stranka ostaje u opoziciji na državnom nivou, ako ne bude izmenjena nametnuta odluka visokog predstavnika i onemogućeno preglasavanje u Savetu ministara BiH.

On je u telefonskoj izjavi za banjalučku Alternativnu televiziju rekao da to znači da će se "teško formirati Savet ministara BiH".

Dodik je kazao da je na sastanku šest lidera vladajućih stranaka u BiH predsednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić odbio usaglašeni predlog kolegijuma Predstavničkog veća Parlamentarne skupštine BiH o poslovniku o radu parlamenta.

"Sada ne znamo u kom smo statusu što se toga tiče", kazao je premijer RS, dodajući da se SNSD protivi rešenjima za poslovnik o radu parlamenta koje je predvideo visoki predstavnik Miroslav Lajčak.

Lajčak je političkim strankama naložio da se do 1. decembra usaglase o poslovniku o radu parlamenta BiH, upozoravajući da će u suprotnom nametnuti mere koje regulišu to pitanje.

"Nametanje tih rešenja bi bilo nedopustivo, protivno demokratiji i definitivno uslovilo krizu u BiH do mere da se ona ne bi mogla rešiti", istakao je Dodik.

Lideri šest političkih stranaka u BiH usaglasili su juče u Sarajevu akcioni plan provođenja Mostarske deklaracije radu ispunjavanja obaveza potrebnih za parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i prudruživanju Evropskoj uniji.

Dodik je kazao da su se politički lideri u BiH usaglasili nekoliko rešenja u vezi sa reformom policije, koja se odnose na uspostavljanje tela za koordinaciju policije ustanove za obrazovanje kadrova i forenzičke službe na nivou BiH.

"Mostarskom deklaracijom" je prošlog meseca dogovoreno da će uskoro biti reformisana policija u skladu sa evropskim principima. Reforma policije je osnovni uslov koji BiH treba da ispuni da bi potpisala sporazum o pridruživanju sa EU.

Sastanak se održao na poziv predsednika Stranke za BiH i člana Predsedništva BiH Harisa Silajdžića, koji je predsednicima političkih partija uputio nacrt plana za reformu policije.

Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak, koji je prisustvovao sastanku, ocenio je da je izražena želja da se stabilizuje trenutna situacija u BiH.

Lajčak je kazao da je iznet niz stavova i predloga, ali da treba sačekati do narednog utorka kada će zasedati oba doma Parlamenta BiH.

Očekuje se da će se tada razgovarati o poslovniku rada Parlamenta BiH, nakon čega bi trebalo otvoriti proces imenovanja Saveta ministara koji je u ostavci i funkcioniše u tehničkom mandatu.

Predsednik Stranke za BiH Haris Silajdžić smatra da je na sastanku iskazana želja za rešavanjem problema u BiH s ciljem normalizovanja situacije i funkcionisanja izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.

Lider SNSD-a Milorad Dodik kazao je da ako u utorak ne bude postignut dogovor o poslovniku Parlamenta BiH i o Savetu ministara, ovi pregovori kao da se nisu ni održali.

Predsednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić izrazio nadu da će se za situaciju u Savetu ministara i ostavku mandatara ipak naći rešenje nakon današnjih razgovora.

Lider Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić rekao je da je za njega nepojmljivo diskutovati o odlukama koje je doneo visoki predstavnik i da dodao da se njegove odluke izvršavaju a ne diskutuju.

Predsednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Božo Ljubić ocenio je da je današnji satstanak demonstrirao atmosferu koja je moguća za izlazak iz krize, s ciljem da BiH parafira Sporazum sa EU do 15. decembra, kada se održava samit EU.
 
   
Virtuelno srpsko ostrvo
 
Virtuelno srpsko ostrvo u digitalnom internet svetu Seknd Lajf (Second Life) uskoro će dobiti svoje prve zgrade, saopštila je Žaklina Kušić, direktorka Pablicis grupe Srbije, agencije koja je ostrvo kupila.

"Ostrvo postoji, sa jednim trgom na kome se održao koncert Ivana Tasovca pre dva meseca. Mi smo kupili ostrvo u Seknd Lafu, virtuelnom svetu i nazvali smo ga 'Serbia Under Construction' iz prostog razloga što na njemu tek treba da se radi," rekla je Kušić agenciji Beta.

Prva zgrada na srpskom ostrvu na Seknd Lajfu biće Ministarstvo za dijasporu, a u planu je i virtuelna izgradnja muzeja Nikole Tesle i prezentacija muzičkog festivala "Egzit."

Virtuelni svet Seknd Lajf postoji od 2003. godine, a pokrenut je u San Francisku. Zamišljen je kao svet koji grade njegovi stanovnici, predstavljeni u njemu preko avatara. Ima više miliona korisnika širom sveta, uključujući i velike svetske kompanije, gradove i zemlje.
 


Virtuelna zgrada Ministarstva dijaspore

Srpsko ministarstvo za dijasporu predstavilo je pet finalnih projekata za virtuelnu zgradu te državne institucije u trodimenzionalnom digitalnom svetu "Seknd lajf" .

Na konkurs je stiglo 35 radova, a autori finalnih su Nevenka Novaković, Dobrivoje Milosavljević, Nemanja Mijatović, Zdravko Barišić i Ivan Bogdanović i Nikola Branković.

"Drago mi je da je na konkurs stigao veliki broj radova. Za manje od dva meseca, koliko postoji virtuelno srpsko ostrvo na Second life-u, imali smo oko 14.000 poseta", rekla je ministarka za dijasporu Srbije Milica Čubrilo na konferenciji za novinare.

Ona je navela da se Ministarstvo dijaspore Srbije odlučilo za raspisivanje konkursa za virtuelnu zgradu, kako bi se ta državna institucija našla na usluzi dijaspori koja nije navikla da traži pomoć od zvaničnih institucija.

"Sa velikim brojem njih možemo da komuniciramo samo putem interneta, a mnogi od njih su zaboravili ili ne znaju da postoji Ministarstvo dijaspore. Nadamo se da ćemo na ovaj način stupiti u kontakt i s njima", rekla je ministarka Čubrilo.

Na srpskom ostrvu na Second Life-u za sada postoji trg i nekoliko info-pultova, uključujući i onaj Ministarstva za dijasporu, gde Srbi iz rasejanja mogu da ubace virtuelni koverat sa pitanjem ili problemom za koji će, kako je rekla ministarka Čubrilo, ministarstvo pokušati da nađe rešenje.

Na konferenciji za novinare je istaknuto i da je ulaganje u ceo taj projekat minimalno u odnosu na očekivanu dobit - olakšavanje komunikacije sa dijasporom i promocija slike o Srbiji u svetu.

Od pet finalnih rešenja, javnost će izabrati pobedničko glasanjem na njeb sajtu časopisa "Marketing Srbija" ili slanjem SMS poruke na broj 064/967-46-79. Glasanje će trajati do 27. novembra, a pobednik će biti proglašen 30. novembra.

Pet radova koji su ušli u uži izbor biće predstavljeni u dnevnom listu "Blic" i na veb sajtovima www.mzd.sr.gov.yu  i www.mscasopis.com.
 

Zainteresovani za učešće u Seknd Lajfu treba da odu na internet stranicu secondlife. com, učitaju besplatan program za pristup trodimenzionalnom virtuelnom svetu i instaliraju ga.

"Sekond Lajf je postao novi kanal u kome možemo da dođemo do onih za koje smo zainteresovani. Tamo su prisutni i Koka-kola i Mercedes i Audi i brojni hoteli, razni univerziteti poput Jela, koji tamo imaju i predavanja. Moguće je upisati se i studirati na određenim programima," kaže Kušić.

Priznaje da je diploma koja se stiče na virtuelnom Jelu takođe virtuelna.

Ministarstvo dijaspore Srbije neće biti prva državna institucija koja će imati svoju virtuelnu prezentaciju. Jedna od najposećenijih destinacija je, kako navodi Kušić, prezentacija Amsterdama.

"Ono što je jako zanimljivo i što je kuriozitet to je Amsterdam, koji postoji u Seknd Lajfu jedan na jedan, tako da kad se šetate po (virtualnom) Amsterdamu imate sve ono što imate i u pravom."

U tom virtuelnom svetu svako može da kupi kuću ili neku drugu nekretninu.

"Ostrvo ima svoju valutu, to su linden dolari, i dovoljno je da postoje oni koji vam prodaju kuće. Možete da izaberete da kupite i ostrvo i kuću i stan i zgradu itd," kaže direktorka Pablicis grupe i dodalje da već postoje i prvi milioneri.

"Ono o čemu se sada vodi velika rasprava je što do sada nisu postojali porezi i takse. Sada je velika polemika o tome da treba da se uvedu i određeni porezi, tako da ulazimo zapravo u jedan pravi realni život gde se dešava sve kao i u pravom svetu."

Kupovina virtuelnog srpskog ostrva koštalo je oko 6.000 dolara, sa održavanjem za godinu dana.

Jedan od korisnika Seknd Lajfa iz Srbije, Miodrag Mrkšić, kaže da nije u pitanju internet sajt, već potpuno nova tehnologija na internetu, koja omogućava pristup virtualnom trodimenzionalnom prostoru, kretanju kroz taj prostor, sporazumevanje tekstom, ali i glasom.

On navodi da je osnovni nalog besplatan, kao i da je za pristup Seknd lajfu neophodna brza internet veza.

 
Suzana Gajić  
U redu za stan na posebnoj adresi
 
Nedavno se i u Torontu čekao red za kupovinu, a veliko interesovanje izazvala je prodaja stanova na najnovijoj pomodnoj lokaciji, na početku ulice Blur Ist. Za blizu 600 stanova u ovoj zgradi od 80 spratova, čiji se završetak izgradnje planira za 2011. godinu, bili su zainteresovani mnogobrojni agenti i brokeri za prodaju nekretnina. Pošto se danima ranije stvorio red, bilo je angažovano puno 'predstavnika', koji su za odgovarajuću, više nego pristojnu, nadoknadu, po hladnom jesenjem vremenu danonoćno stajali strpljivo u redu i čekali da počne prodaja.

Na samom početku prodaje bilo je i tuča među brokerima koji su želeli prvi da uđu kroz vrata sale za prodaju.

Kako se naglašava, samo za jedan stan nije bilo gužve. Radi se o izuzetno luksuznom, najmodernijem apartmanu od 7.500 kvadratnih stopa, koji zauzima čitav poslednji sprat zgrade. Taj najskuplji stan u Kanadi kupio je neimenovani biznismen iz Hongkonga za 25 miliona dolara i time premašio cifru od 20 miliona dolara, koliko je milijarder iz Toronta Aleks Šnajder rekao da će platiti skoro dvostruko veći stan u kuli i internacionom hotelu Tremp.

Stan u ulici Blur Ist, između ostalog, ima direktan lift, otvorenu baštu, pet terasa sa podnim grejanjem, kako se sneg ne bi zadržavao, tri spavaće sobe, muzičku, porodičnu sobu, deo za dadilju, ostavu za vino, specijalnu garderobu za krzna i sopstveni bazen iz koga se, kao i iz čitavog stana, može videti grad. Kuhinja će takođe biti poslednja reč tehnike i luksuza, kao i specijalno dizajnirana, odvojena kupatila za nju i njega.

Iako najskuplji, ovaj stan nije jedini iz kategorije ekskluzivnih. Sva tri poslednja sprata rezervisana su za velike apartmane, čija cena ide od 5,5 do 9,5 miliona.

Inače, najmanji stanovi u zgradi imaju 585 kvadratnih stopa.

Interesantno je da su dve nedelje pre početka prodaje stanovi bili najavljivani po ceni od 300 hiljada do dva miliona, da bi na dan prodaje njihova cena dostizala od 500 hiljada do osam miliona.
 
   
Kina pravi svemirsku stanicu
 
Kina planira da sagradi svoju svemirsku stanicu do 2020. godine, najavio je jedan od istaknutih naučnika uključenih u kineski svemirski program.

Kina je treća zemlja koja je do sada poslala čoveka u svemir, u okviru programa čiji je cilj da poboljša svoj položaj u svemirskoj trci. Ali, o svemirskoj stanici kineski zvaničnici govore daleko uzdržanije.

Kako navodi dnevnik "Čajna Dejli", Long Lejhao, jedan od vodećih konstruktora kineske rakete "Dugi marš 3A," izlaže da je kineska vasionska stanica - potencijalno druga na svetu - planirana kao "mala svemirska stanica teška 20 tona."

"Ovo je prvi put da se javno objavljuje plan izgradnje svemirske stanice, trećeg i pos-ledneg koraka kineskog svemir-skog programa u koji bi bila uključena ljudska posada," rekao je Long.

Zvaničnici kineske svemirske agencije su, ipak, negirali da postoje čvrsti planovi za gradnju svemirske stanice.

"Kina za sad nije donela odluku o tome," rekao je, kako prenosi zvanična novinska agencija Sinhua, portparol kineske Nacionalne svemirske agencije, Li Guoping.

Prva kineska lunarna sonda "Ćang 1" ušla je u radnu orbitu u sredu 7. novembra, posle dvosedmičnog puta do Meseca. To je i konačno odredište sonde, gde bi trebala da makar jednu godinu sprovodi naučna istraživanja.

Sonda, nazvana po kineskoj boginji Meseca, lebdeće na oko 200 kilometara od Meseca, odakle će analizirati hemijski i mineralni sastav površine Zemljinog satelita. Očekuje se da će prve fotografije površine Meseca stići u Kinu krajem novembra.

Uspešno lansiranje lunarnog satelita podrgejalo je priču o sve značajnijoj ulozi Kine u svemiru, što je verovatno i podstaklo Longa da o planovima u vezi s kineskim sve-mirskim programom govori ambicioznije nego što bi to uzdržani i oprezni zvaničnici želeli.

Long je, navodi AP, rekao da je optimizam povodom plana svemirske stanice zasnovan na ostvarenom napretku u razvoju nove generacije raketa.

Jedina do sada u svemiru skplopljena operativna stanica je "Međunarodna svemirska stanica" teška 400 tona, i plod je zajediničkog poduhvata 16 država - SAD, Rusije, Japana, Kanade, Brazila i još 11 zemalja koje učestvuju u radu Evropske svemirske agencije.

Kina je 2003. godine, posle bivšeg Sovjetskog Saveza i SAD, postala treća zemlja koja je poslala čoveka u svemir u svojoj letelici.

Oktobra 2005. godine, Kina je poslala dvojicu astronauta u orbitu, a u planu je svemirska šetnja do 2008. godine. Slanje prvog Kineza na Mesec trebalo da se izvede u narednih 15 godina.

Kineski svimirski planovi dobijaju pohvale međunarodne javnosti, ali se pomno prate. Strahovanja od moguće svemirske trke u naoružanju sa SAD i drugim silama narasla od kako je Kina u januaru uništila jedan od svojih meteoroloških satelita ispaljivanjem rakete lansirane sa zemlje.
 
   
Kusta i Marković u zborniku 500 naj režisera
 
U Velikoj Britaniji i SAD objavljen je zbornik "501 Movie Directors" (501 filmski izdavač), u koji su uvršćena dva srpska režisera - Emir Kusturica i Goran Marković, rekao je Beti jedan od saradnika na knjizi, esejista Dejan Ognjanović.

Knjigu su pre nekoliko dana objavili engleski izdavač "Kvintesens" i američki "Barons", i ona pokriva biografiju, filmografiju, istorijski i estetski značaj 501 najznačajnijeg filmskog režisera prema izboru Stivena Džeja Šnajdera .

Odrednicu o Emitru Kusturici napisao je Natanijel Karlson, filmski kritičar magazina "Fiver pič", dok je odrednicu o Markoviću napisao Dejan Ognjanović, pisac, esejista i filmski kritičar iz Niša.

Markovićev film "Već viđeno" je jedini srpski film koji je uvršćen u zbornik "100 European Horor Films" (100 najboljih evropskih horor filmova) koji je Stiven Džej Šnajder priredio za Britanski filmski institut, a Ognjanović je bio autor eseja o tom filmu.

Kao stručnjak za žanrovski, ekscentricni film i azijsku kinematografiju, Ognjanović je za zbornik "501 Movie Directors" priredio i kratke eseje o režiserima kao što su Alehandro Žodorovski, Jan Svankmajer, Kaneto Šindo, Kim Ki Duk, Sogo Iši i Džejms Vejl.

Od režisera iz bivših jugoslovenskih republika nijedan nije ušao u ovaj zbornik, sa izuzetkom Kusturice i Markovića.

Među saradnicima na zborniku, koje pretežno sačinjavaju kritičari sa engleskog govornog područja, pored Ognjanovića se našao još samo mladi filmski kritičar iz Crne Gore, Aleksandar Becanović.
 
   
"Hoćete na utakmicu, evo vam besplatnih ulaznica"
 
"Hoćete na utakmicu, evo vam besplatnih ulaznica", delili su karte ljudi preksinoć ispred Zvezdinog stadiona. - Ne, hvala, žurimo kući, u topli dom, večeras je i slava Aranđelovdan. A, ko igra, izvinite?!

Ovo je bio dijalog dvojice namernika, jednog koji je davno kupio ulaznicu za meč Srbije i kombinovanog sastava Poljske (2:2), i drugog, koji se davno razočarao u igrače obučene u crvenim dresovima. Slika i prilika srpskog fudbala, koji platio ceh "azijskih" gostovanja bez pobede i remija sa Finskom u Beogradu.

Slučajni prolaznik u Ljutice Bogdana pomislio bi da se ovaj kvalifikacioni duel za odlazak na Evropsko prvenstvo 2008. igra u Varšavi. Navijači Poljske, njih 1.800 sa državnim obeležjima, stigli su u Beograd spremni da pozdrave svoje junake, učesnike narednog šampionata u Austriji i Švajcarskoj.

Naših je na sablasnim tribinama bilo najviše 500, došli ljudi na minus četiri stepena da vide bar na oproštaju ovih neslavnih kvalifikacija pobedu "orlova", ali ovi im ni to nisu priuštili.

Dubinsku loptu u naš kazneni prostor, Muravski je iskoristio u 19. minutu, kada je bio brži od svog čuvara, Avramov je oklevao, što je bilo dovoljno za igrača gostiju da lobuje golmana "orlova" i dovede Poljsku u vođstvo od 1:0. Slavlje na tribinama. Pokušavali su Žigić i Jovanović da izjednače, ali je protivnik bio ozbiljniji i konkretniji, kako se prvo poluvreme bližilo kraju tako je malodušnost i nemotivisanost obeshrabrenih Srba bila sve veća, a igra Poljaka sve bolja.

U 47. minutu Matušijak se spetljao u našem šesnaestercu, međutim imao je dovoljno vremena i prostora da uspostavi kontrolu lopte i postigne pogodak sa osam metara za 2:0. Tuga!

Nezainteresovanost Poljaka, Srbija je kaznila za samo dva minuta. Prvo je u 68. minutu Žigić uleteo u gol sa loptom na centaršut Tošića, a 120 sekundi kasnije Lazović je iz teške situacije efektno glavom doneo izjednačenje - 2:2. Opet se otvorila mogućnost da Finci pobede u Portu i tako eliminišu Portugal, a pobedom na Alpe pošalju sebe ili Srbiju, u slučaju trijumfa nad Poljskom. Ništa. Ni pobede Srbije, ni pobede Finske, na Evropsko prvenstvo zasluženo idu Poljaci i Portugalci. Srbija će čekati novu priliku, Južnu Afriku 2010, nadamo se sa promenama u stručnom štabu i na rukovodećim mestima Saveza.
 
   
 


| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2010 "NOVINE Toronto"