SRPSKI POSLOVNI IMENIK 2010
PRIJAVITE SE NA VREME

 
KANADA

    Broj 1192, 13. mart 2009.

Pogodnost za proizvođače, ali ne i za potrošače
 
Inicijativa premijera Daltona Mekgvintija da se usklade provincijska i federalna taksa na prodatu robu nailazi na oštar otpor kod članova poslaničkog kluba Liberalne stranke, prenosi Toronto Star.

Poslanici liberali, između ostalog, napominju da nepopularna mera može imati političku cenu i rezultirati porazom na izborima 2011. godine.

Negativni komentari tiču se povećanja potrošačkih cena pojedinih artikala na koje se plaća federalna, ali ne i provincijska taksa, koja će po sistemu harmonizacije morati da bude izjednačena. Ispostavlja se da bi za osam odsto poskupeli obuća jeftinija od 30 dolara, knjige, novine, dečja odeća i pelene, ulje za loženje, ženski higijenski proizvodi, nove kuće, kao i hrana u restoranima jeftinija od 4 dolara.

Pozitivna reagovanja, pak, stižu od preduzetnika, koji navode da su pri kupovini opreme ili mašina sada u nepovoljnijem položaju od svojih konkurenata u Kvebeku ili atlanskim provincijama, u kojima su porezi već objedinjeni. Uvođenje harminizovanog poreza značilo bi, naime, snižavanje cena opreme i mašina za proizvođače i poljoprivrednike.

Kvebek, Nju Brunsvik, Nova Skošija i Njufaundlend su spojili poreze, pa federalni ministar finansija Džim Flaerti smatra da i Ontario treba da učini korake u tom pravcu.

Mekgvinti je harmonizaciju poreza pomenuo kao jednu od opcija koje se razmatraju kod donošenja provincijskog budžeta, koji treba da bude predložen 26. marta. Nema nikakvih podataka na koji način bi se promena sistema oporezivanja odrazila na provincijski budžet, ali u izveštaju ontarijske Privredne komore stoji da harmonizacija poreza ne bi trebalo da bilo na koji način utiče na direktne poreske prihode. Oni, takođe, sugerišu da bi trebalo preduzeti korake koji će ići u prilog proizvođačima i poljoprivrednicima, pošto to, na duge staze, podiže nivo investiranja u poslovnu opremu i mašine.

Pored toga, po proračunima provincijske Federacije za poljoprivredu poljorpivrednici u Ontariju godišnje daju dodatnih 25 miliona dolara za poreze, u poređenju sa svojim kolegama iz Kvebeka i atlanskih provincija.

Objedinjavanje federalnog GST i ontarijskog PST poreza povećaće cene novih kuća u Torontu za skoro 47 hiljada, a u okolini za polovinu te svote, tvrde stručnjaci za nekretnine.
 
   
 
Preživeo pad niz Nijagarine vodopade
 
Jedan muškarac preživeo je pad niz 50 metara visoke Nijagarine vodopade i postao jedan od retkih koji su preživeli to iskustvo, saopštila je policija.

U sredu posle podne, jedan turista ugledao je muškarca starog tridesetak godina kako se provlači ispod ograde i skače u reku Nijagaru, navodi u saopštenju policija Parkova Nijagare.

Nekoliko trenutaka kasnije, počeo je da pada niz vodopad i našao se pedeset metara niže u uskovitlanoj i ledenoj vodi reke. Nekoliko ljudi pokušalo je da ga spasi, "ali je on odbio svaku pomoć i nastavio da pliva u reci", navodi policija.

Pilot helikoptera iskoristio je duvanje svoje elise kako bi muškarca pogurao prema obali, a iz vode ga je izvukao jedan vatrogasac.Muškarac je odvezen u bolnicu i pružena mu je pomoć zbog povrede glave i hipotermije posle 45 minuta u ledenoj vodi.

Šef policija Parkova Nijagare Daglas Kejn izjavio je televiziji CTV da je to, prema njegovom saznanju, treća osoba koja je preživela pad niz vodopad bez zaštite. Poslednji incident dogodio se u oktobru 2003, kada je jedan turista koji je želeo da se ubije skočio niz vodopad.

Sa protokom od preko dva miliona litara vode u sekundi, Nijagarini vodopadi među najvećima su u svetu.
 
   
 
Bez carine u odlasku i povratku
 
Federalna vlada razmišlja o ideji da se odobri kupovina alkoholnih pića, duvana, parfema i slične robe bez carine onima koji se vraćaju kući iz inostranstva, a ne samo na odlasku iz zemlje, kako je sada slučaj.

I dalje bi važio limit za kupovinu robe u vrednosti do 750 dolara, posle najmanje sedmodnevnog boravka u inostranstvu.

Ministar finansija Džim Flaerti kaže da ga ubeđuju, na osnovu iskustva iz drugih zemalja gde je to već na snazi, da će to doprineti većoj konkurentnosti kanadskih aerodroma i otvaranju novih radnih mesta. Ova mera dodatno je aktuelna i zbog očekivanog većeg priliva posetilaca u vreme Zimskih olimpijskih igara u Vankuveru iduće godine.

Ministar Flaerti želi da čuje i mišljenje građana o ovome, pa poziva zainteresovane da svoj komentar pošalju Ministarstvu.
 
   
 
Tanji računi i elitnije društvo
 
Ni bogatima nije lako, pokazuje najnovija Forbsova lista najbogatijih ljudi u svetu. Pre samo godinu dana bilo je 1.125 milijardera, a sada ih ima 793, a u proseku su izgubili oko četvrtine svog bogatstva.

U Kanadi je broj milijardera opao za petinu, sa prošlogodišnjih 25, na ovogodišnjih 20, a bogatstvo se smanjilo za 29,5 milijardi.

Među Kanađanima, najbogatiji su članovi porodice Tompson, koji vode medije i kompaniju za distribuciju informacija Tompson Rojters. Njihov ovogodišnji saldo je za skoro šest milijardi manji od prethodnog i iznosi 13 milijardi.

Drugo mesto zauzima Galen Veston, iz prehrambenih lanaca Džordž Veston i Lablavz, sa pet milijardi (prošle godine 7), pa sledi porodica Irving, u čijem vlasništvu su nafta, šumarstvo i novine, sa 3,9 milijardi (bilo je 6,7).

Među prvih pet su još i Pol Desmara, vlasnik korporacije Pauer i Gaj Laliber, osnivač i vlasnik čuvenog Sirk d Solej. Laliber je jedini kanadski milijarder i jedan od svega 44 u čitavom svetu, čiji se dohodak u poslednjih godinu dana uvećao, sa 1,7, na 2,5 milijardi. Njemu je ovo uspelo delimično i zbog prodaje jedne petine akcija svoje cirkuske kompanije, avgusta prošle godine, ali dodatni razlog može biti i to što ljudi u vreme krize traže zabavu.

Bil Gejts ponovo je, posle jednogodišnje pauze, i uz gobitak od 13 milijardi ponovo uspeo da bude najbogatiji čovek planete. Roman Abramovič je, primera radi izgubio dve trećine svog bogatstva, ali najveći gubitnik na Forbsovoj listi je Indijac Anil Ambani, koji je za godinu dana izgubio tri četvrtine svog bogatstva.
 
   
 
Uskoro dokumentarac u orvelovskom stilu
 
Kanađanin Rob Spens, dokumentarista, priprema se da izvede neuobičajen projekat. Uz pomoć kamere ugrađene u svoje protetičko oko, on želi da snima ljude, čime će dati svojevrstan komentar na sve prisutniji globalni trend postavljanja kamera za video-nadzor.

Spensu je jedno oko povređeno u detinjstvu, u jednom incidentu, a pre tri godine su lekari morali sasvim da ga odstrane. On je od tada počeo da razmišlja o ideji ugrađivanja kamere u očnu duplju, a uskoro će ta ideja biti i realizovana, uz pomoć vrhunskih stručnjaka i kompanija specijalizovanih za minijaturne kamere. Njegova oprema, koja treba da bude postavljena u očnu duplju idućeg meseca, sastojaće se od kamere, originalno namenjene za kolonoskopsko snimanje, baterije i bežičnog prenosnog mehanizma.

Spens će, kako planira, uspeti da dobije mnogo prirodnije, iskrenije i spontanije zapise razgovora sa ljudima, nego što bi mu pošlo za rukom da koristi običnu kameru. On će tako postati živa mašina za nadzor, istraživatie pitanja vezana za privatnost i dilemu da li u stvari živimo u društvu o kakvom je pisao Džordž Orvel.

Naučnici, pak, kažu da će ovaj projekat ubrzati istraživanja u oblasti vraćanja vida slepim osobama.
 
   
 
Besplatno sedište za hendikepirane i gojazne obaveza avioprevoznika
 
Dve najveće aviokompanije, Er Kanada i VestDžet, počev od januara ove godine, moraju da omoguće hendikepiranim i izuzetno gojaznim osobama dodatno besplatno sedište na letovima u zemlji, nakon što je Vrhovni sud odbio da razmatra njihovu žalbu na federalnu odluku.

Po ustaljenoj praksi, Vrhovni sud nije u obavezi da obrazloži svoju odluku.

Ovom odlukom završena je šestogodišnja borba za dobijanje dva sedišta, po ceni jednog, za sve putnike koji zbog prirode svog hendikepa moraju da putuju sa pratiocem, kao i za izuzetno debele osobe, koje ne mogu da se smeste na jedno sedište. Pritužbu su 2002. godine podneli Savet Kanađana sa hendikepom, Džoan Nojbauer, obolela od teškog oblika reumatoidnog artritisa, zbog čega se kreće u kolicima i potrebna joj je stalna pomoć, i Erik Norman, oboleo od raka, koji je u međuvremenu umro, ali je do pre dve godine živeo u Ganderu, Nj.L, i putovao u Toronto na terapiju, a kao paraplegičaru mu je bila potrebna pomoć pratioca.

Jedna karta, jedan putnik je model koji se već primenjuje u autobuskom, železničkom i brodskom saobraćaju.

Aviokompanije su od januara prošle godine, kada je Agencija za saobraćaj donela odluku, imale rok od godinu dana da počnu sa njenom primenom. Ova odluka u suštini izjednačava prava svih putnika na ravnopravan tretman u vožnji avionom. Veruje se da će bi Er Kanadu ova promena mogla koštati dodatnih oko 7,1 miliona, a VestDžet oko 1,5 miliona dolara. Kompanije su izračunale da će ih mnogo skuplje koštati ukoliko ne budu poštovali odluku.

Portparol Agencije Mark Komo kaže da je aviokompanijama ostavljeno na koji način će raditi proveru potreba putnika. Posebno osetljivo moglo bi biti kada se određuje da li neki putnik zbog svoje gojaznosti treba da dobije dodatno sedište ili ne. Preporuka je da se primenjuje kriterijum koji koristi kompanija Sautvest Erlajnz iz Dalasa, i da se omogući da proširenje prostora dobiju osobe koje zbog svog obima ne mogu da spuste naslon za ruke.
 
   
 
Kokain u lažnom nadgrobnom spomeniku
 
Službenici na carini otkrili su, juna prošle godine, tokom rutinske kontrole na Međunarodnom aerodromu u Vankuveru, skoro devet kilograma kokaina koji je bio sakriven u lažnom nadgrobnom spomeniku.

Droga je iz Britanske Kolumbije bila upućena u Škotsku, a carinska služba nije iznela detalje sve dok policija u Škotskoj nije uhapsila i izvela na sud osumnjičenog Ramandipa Džohala, 31, iz Rensfrešira.

Ispostavilo se da je nadgrobni spomenik, na kome je bilo ugravirano ime Alberta Tomasa, u stvari bio drvena kutija, prefarbana tako da podseća na kamen i zavara carinsku službu.

Portparol RCMP-a Brajan Kantera kaže da se kriminalci dovijaju na raznorazne načine, sve pod maskom normalnog, jer je onda veća verovatnoća da će zavarati trag.

No, ispostavilo se da su ovde pogrešili kada su na tovarnom listu, na kome su naznačeni težina, vrednost i cena prevoza, videli da je carinska vrednost paketa svega 450 dolara. To je zahtevalo dodatnu proveru, tokom koje su, na skeneru, otkriveni tragovi kokaina, i akcija je započela.

Isporuku na naznačenu adresu u Škotskoj izvršio je prerušeni agent, kome je Džohal potpisao prijem paketa. Kasnije se on branio da ga je rođak iz Kanade naterao da primi paket, ali se ispostavilo da nije pronađen ni rođak, kao ni krijumčar droge.

Džohalu preti dugogodišnja zatvorska kazna.
 
   
 
Zakon o izvinjenju
 
Ontario je usvojio zakon koji dozvoljava ljudima da se upute izvinjenje, bez opasnosti da se to na sudu iskoristi protiv njih. Sličan zakon već su usvojili u Britanskoj Kolumbiji, Saskačuanu i Manitobi.

Po novim pravilima, izvinjenje se ne može shvatiti kao priznanje krivice ili odgovornosti i ne može se odraziti na polisu osiguranja.

Vlasti tvrde da se sve manje ljudi izvinjava zato što strahuje da im se to može osvetiti u slučaju sudskog spora. Takođe se veruje da će ovo slovo zakona doprineti da se ubrza oporavak i mirenje ljudi koji su priznali da su nekoga povredili.

Međutim, predstavnici opozicije smatraju da ovo može zapodenuti neke pravne dileme, banalizovati izvinjenje i čak pogoršati položaj žrtava.
 
   
 
Sajt za praćenje federalnog fonda
 
Federalna vlada postavila je novi veb-sajt, (ActionPlan.gc.ca) na kome građani mogu da prate način trošenja novca iz fonda za stimulaciju, saopštio je ministar finansija Džim Flaerti.

Opozicione stranke zahtevale su transparentnost, kao jedan od uslova za odobravanje stvaranja fonda za hitne potrebe, u vrednosti od tri milijarde dolara. Fond će početi da funkcioniše 1. aprila.

Na ovom veb-sajtu građani će moći da prate odvijanje projekata koji se sprovode u njihovom okruženju, kao i koji projekti se finansiraju sredstvima iz fonda.
 
   
 
Zaposleni uglavnom ne strahuju za posao
 
Anketa Toronto Stara i Angas Rejda pokazuje da preko polovine građana smatra da će situacija u ontarijskoj privredi u sledeća tri meseca postati još gora, preko trećine veruje da će ostati ista, a tek šest odsto se nada poboljšanju.

Što se tiče uloge premijera Daltona Mekgvintija u pronalaženju izlaza iz krize, četvrtina anketiranih veruje da on ima jasan plan za snalaženje u privrednom usporavanju, skoro svaka treća osoba veruje da će on naći prava rešenja za privredu u provinciji, toliko njih se uzda u njegov stručni tim, ali je indikativno to što skoro svaka druga anketirana osoba smatra da je u ovom trenutku Mekgvinti više zaokupljen svojom političkom karijerom nego onim što je dobro za provinciju.

Uprkos ovom relativnom pesimizmu, dve trećine anketiranih se ne plaši da će ostati bez posla.
 
   
 

Oglasavanje Marketing

 
Hari Mata Hari
INDIGO - PREDSTAVA
Seka Aleksic
Put za jug
Milan Tomasevic
Zivko Vasiljev
Misa Zivkovic
Korica Trans
Paralegal Boban Vujicic
Guardian International currency
Bloor Optical
Mosaic Tour Naturopathic-Medicine-Pevac-b
EurActiv
Beta-Bi
JAT
Astro Match
  
Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost
Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Jelena Pucilowski
Tino Brelak Mortgage
Dusan Dragojevic Takse
Ivana Obradovic
Beograd rent
Frizer Bissa

Casovi_matematike_kompjutera  
SALSA  
Beograed Money Transfer


| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2012 "NOVINE Toronto"