SRPSKI POSLOVNI IMENIK 2010
PRIJAVITE SE NA VREME

 
SVET

    Broj 1227, 04. decembar 2009.

Bopal, 25 godina kasnije
 
Četvrt veka posle nesreće u fabrici pesticida u indijskom gradu Bopalu, kada je 3. decembra 1984. voda ušla u rezervoar otrovnog gasa metil izocijanata (MIC), hiljade ljudi se i dalje suočava sa posledicama, čak i oni rođeni znatno kasnije.

U Bopalu je na dan nesreće poginulo oko 4.000 ljudi, a samo nekoliko dana posle broj žrtava se udvostručio. Produžena dejstva otrova su sledećih godina broj umrlih povećala na 15.000, a prema zvaničnim podacima oko pola miliona ljudi bilo je izloženo dejstvu MIC-a.

Indijski aktivisti tvrde da je stvarni broj umrlih skoro dvostruko veći i dodaju da toksični otpad iz postrojenja i dalje truje zemljište i podzemne vode u okolnim naseljima, što vlasti demantuju.

"I dalje se rađaju bebe sa deformacijama", kaže za AP Satinat Sarangi, direktor bolnice Sambhavna koja besplatno leči osobe izložene gasu ili zagađenoj vodi.

Aktivisti kao Sarangi kažu da se hiljade dece čiji su roditelji bili direktno izloženi metil-izocijanatu ili zatrovanoj vodi, rađa sa rascepljenim ustima, bez nepca ili sa deformisanim udovima.

Česti su i različiti stepeni oštećenja mozga, a razne vrste poremećaja vida, disanja i kože su još češći.

Hazra Bi, koja je posle nesreće skoro izgubila vid na jednom oku, pokazuje na svoju dvogodišnju unuku, rođenu sa oštećenjima udova, koja ne može ni da hoda, ni da govori.

"Dete od dve godine hoda, govori, odaziva se na ime, ali ovo je sudbina treće generacije Bopala", kaže Hazra.

Vlasti tvrde da zagađenja više nema i odbijaju navode da su deformacije dece posledica nesreće, već loših životnih uslova u nehigijenskim naseljima.

Neki aktivisti su za tragediju optuživali nedovoljne mere bezbednosti i loše planiranje, ali je tadašnji vlasnik fabrike, američka kompanija Junion karbid tvrdila da je nesreća posledica sabotaže nezadovoljnog radnika koji nikad nije identifikovan.

Kompanija Dau kemikal koja je 2001. godine kupila Junion karbid kaže da je slučaj pred zakonom okončan 1989. godine.

Tada je došlo do poravnanja Junion karbida i vlade Indije u iznosu od 470 miliona dolara i od 1989. godine, prema njihovim rečima, sva odgovornost za fabriku leži na vlastima države Madia Pradeš čiji je Bopal glavni grad.

"Dau kemikal nije vlasnik ovog mesta, već mi", kaže, prihvatajući odgovornost, ministar zadužen za saniranje posledica nesreće Babulal Gaur.

Mnogi roditelji u Bopalu decu odvode u specijalnu školu i bolnicu koju vodi fondacija CĆingari, neprofitna organizacija koja se najvećim delom finansira iz prestižne nagrade za zaštitu životne sredine Goldmen.

Ta nagrada je 2004. godine dodeljena ženama osnivačima, Rašidi Bi i Čampadevi Shukla.

CĆingari, što na hindu jeziku znači iskra, tvrdi da je identifikovala stotine dece sa poremećajima, od cerebralne paralize do poremećaja govora, čiji su roditelji bili izloženi otrovnom gasu ili zagađenoj vodi.

Tragediju ove dece pogoršava i nepostojanje detaljnih istraživanja o dugoročnim zdravstvenim efektima izlaganja metil-izocijanatu.

Indijski savet za medicinska istraživanja 1985. godine je počeo više od 20 istraživanja o efektima izlaganja tom jedinjenju, ali većina tih studija nije nikada objavljena, kažu lekari koji su u njima učestvovali.

"Rečeno nam je da istraživanja ne mogu da se objave zbog nekih pravnih pitanja, ali ona nisu objavljena ni do danas", rekao je pedijatar N.R. Bandari koji je bio glavni istražitelj u pet studija.

Direktor tog saveta V. M. Katočh, međutim, kaže da je većina važnih otkrića objavljena i da "pojedinačne studije i ovako neće zavredeti objavljivanje".
 
   
 
Bramerc: Srbija nastavila da unapređuje saradnju
 
Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc ocenio je juče pred Savetom bezbednosti UN da je Srbija u proteklih šest meseci "nastavila da unapređuje saradnju" s Hagom, što su pozdravili predstavnici članica Saveta i zatražili da budu uhapšeni preostali optuženi, Ratko Mladić i Goran Hadžić.

Predsednik Haškog tribunala Patrik Robinson pozvao je u Savetu bezbednosti sve zemlje da pojačaju saradnju sa Tribunalom i zatražio hitno hapšenje preostale dvojice haških optuženika, ocenivši da je "razočaravajuće" ponovo izvestiti da su Mladić i Hadžić i dalje na slobodi.

Robinson je u redovnom izveštaju o saradnji zemalja bivše Jugoslavije s Haškim tribunalom izrazio zadovoljstvo što postoji saglasnost među članicama Saveta bezbednosti da će preostaloj dvojici begunaca biti suđeno bez obzira kada će biti uhapšeni.

Predstavnici država članica Saveta bezbednosti UN pozitivno su danas ocenili izveštaj glavnog tužioca Haškog tribunala o saradnji Srbije sa tim sudom i pozvali vlasti u Beogradu da zaokruže saradnju hapšenjem dvojice preostalih begunaca.

Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je u Beogradu da je Bramercov izveštaj veoma objektivan i pozitivan i istakao da će Srbija učiniti sve da izruči Hagu preostala dva optuženika.

Bramerc je naveo da je od njegovog poslednjeg izveštaja "saradnja Srbije sa tužilaštvom nastavila da napreduje" i konstatovao i da vlasti u Beogradu sada brže odgovaraju na zahteve iz Haga za dostavljanje dokumenata i pristup arhivama.

On je poručio da Srbija mora nastaviti s naporima da uhapsi preostala dva begunca. Nazivajući hapšenje Mladića i Hadžića "najkritičnijim aspektom saradnje" i svojim "najvišim prioritetom", Bramerc je naznačio da su unapređeni profesionalizam, efikasnost i koordinacija srpskih službi koje za njima tragaju.

Ambasador Srbije u UN Feodor Starčević rekao je da je Bramercov izveštaj potvrdio nastojanje Srbije da ispuni svoje obaveze i ponovio privrženost Beograda punoj saradnji s Hagom.

Bramerc je podnoseći redovan izveštaj Savetu bezbednosti UN izrazio zabrinutost što Hrvatska u Hag još nije dostavila tražene vojne dokumente iz operacije Oluja, ključne za suđenje generalu Anti Gotovini.
 
   
 
Ministri NATO nastavljaju o Crnoj Gori, BiH i Srbiji
 
Šefovi diplomatija NATO-a danas će nastaviti raspravu o odobravanju Akcionog plana za članstvo Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, kao i o odnosima sa Srbijom u sklopu sagledavanja razvoja na zapadnom Balkanu.

To je sinoć novinarima rekao portparol NATO-a Džejms Apaturaj koji je objasnio da su ministri inostranih poslova na radnoj večeri o tome temeljito razgovarali, ali da još nisu došli do zaključaka i konačnih odluka.

Zato je i otkazana predviđena konferencija za novinare generalnog sekretara NATO-a Andersa Foga Rasmusena.

Ministre NATO-a je na večeri pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms Stajnberg obavestio o zasad nedovoljno uspešnim nastojanjima SAD i Evropske unije da političke vođe u BiH podstaknu na neophodni dogovor o političko-institucionalnim promenama.

Stajberg je u Brisel doputovao iz Sarajeva, gde je o tome razgovarao s političkim prvacima BiH.

On je izjavio da su SAD i EU zabrinute zbog postojeće situacije u BiH i da je odgovornost za to isključivo na bosanskim liderima.

Izvori sa zasedanja šefova diplomatija NATO-a ocenjuju da postoje izgledi da Akcioni plan za članstvo bude odobren Crnoj Gori, ali da to nije izvesno i za BiH.

Ministri NATO-a bi, takođe, trebalo da pošalju "snažnu poruku" Srbiji, rekao je agenciji Beta jedan izvor NATO-a, koji je želeo da ostane anoniman.

U izvorima zasedanja se saznaje i da je Crna Gora spremna da u operacije pod vođstvom NATO-a u Avganistanu pošalje jedan vod vojne policije od 40 pripadnika.

Visoki zvaničnik u sedištu Atlantskog saveza je naveo da je opšti zaključak da je veoma povoljno to što u BiH postoji jedinstvena struktura oružanih snaga i što se reforme sektora odbrane dobro razvijaju.

Problem je, međutim, u zastoju u rešavanju političko-institucionalnog preustrojstva BiH, što se smatra preduslovom za uspešno vođenje pregovora o članstvu i potom delovanja BiH kao države kao partnera u NATO-u.

Uoči rasprave o BiH turski ministar Ahmet Davutoglu sazvao je poseban susret "prijatelja Bosne", s ciljem da se zajednički dogovore o podršci za odobrenje akcionog plana za članstvo toj zemlji.

U toj grupi zemalja su, pored Turske, i Albanija, Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Slovačka, Norveška i Španija, kao i još neke manje zemlje Atlantskog saveza.
 
   
 
Prvi finalisti rialitija “Ja imam talenat”
 
Trio dece muzičara "Pilerovi" iz Beograda i pevačica Sandra Todorović iz Jagodine izborili su se u ponedeljak uveče za ulazak u finale srpske verzije rialiti šou-programa "Ja imam talenat".

U prvom polufinalnom takmičenju, održanom u studiju TV "Pink" u Šimanovcima, nadmetalo se osmoro kandidata. O njihovom kvalitetu odlučivala je publika, glasanjem SMS porukama, kao i žiri u sastavu Ivan Tasovac, Danica Maksimović i Aleksandar Milić.

Publika je najviše glasova dala Darku, Danijelu i Sandri Piler koji često sviraju u Knez Mihajlovoj ulici, i oni su se time automatski plasirali u finale. Drugog finalistu proglasio je žiri, birajući između drugoplasirane Sandre Todorović i trećeplasirane, devojčice-pevačice Jovane Jovanović.

Odlučivanje žirija proteklo je dramatično, jer se biralo između operske pevačice, službenice katastra u Jagodini, koja je do 40. godine čekala svoju muzičku šansu, i vanserijski talentovane devojčice koja je uživala nepodeljene simpatije publike i žirija.

Tasovac, Maksimović i Milić su se, međutim, jednoglasno opredelili za Sandru Todorović, a svo troje su poručili Jovani Jovanović (10) da za nju život tek počinje, i da je sa takvim glasom očekuju veliki uspesi.

Todorović, u medijima prozvana "srpskom Suzan Bojl", rekla je novinarima da joj je, kad je žiri presudio u njenu korist, bilo vrlo neprijatno, jer je devojčica - koja je doživela ovacije interpretirajući narodnu pesmu "Jano mori" - iskreno bila uverena u pobedu.

Članovi žirija su ocenili da im je bilo teže da odlučuju u polufinalu, nego u prethodnim fazama takmičenja. "Zadatak je sada mnogo teži", rekao je Aleksandar Milić. "Ranije smo odvajali talente od netalentovanih, a sada su manje-više svi talenti".

Ispod "crte" su, uprkos povoljnim ocenama žirija, ostali pevačice Andrea Raičević i Jasmina Numić zvana "Pera", kung-fu akrobata Bojan Adrić, ulični gimnastičari "USB" iz Niša.

Imitatorska grupa "Mam talenat" koja takođe nije prošla u finale, jedina je dobila većinom negativne ocene žirija. Ivan Tasovac joj je, tako, poručio da za njega "otvaranje usta predstavlja talenat, al' samo u akvarijumu".

Drugo polufinale biće održano sledećeg ponedeljka, 7. decembra, takođe u "Pinkovom" studiju u Šimanovcima.

Pobedniku finala sleduju tri nagrade: 100.000 evra, automobil i "ugovor snova" koji će mu omogućiti da dalje razvija svoj talenat.
 
   
 

Oglasavanje Marketing

 
Hari Mata Hari
INDIGO - PREDSTAVA
Seka Aleksic
Put za jug
Milan Tomasevic
Zivko Vasiljev
Misa Zivkovic
Korica Trans
Paralegal Boban Vujicic
Guardian International currency
Bloor Optical
Mosaic Tour Naturopathic-Medicine-Pevac-b
EurActiv
Beta-Bi
JAT
Astro Match
  
Oglasavanje Marketing Najpovoljnije cene, najveca posecenost
Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Jelena Pucilowski
Tino Brelak Mortgage
Dusan Dragojevic Takse
Ivana Obradovic
Beograd rent
Frizer Bissa

Casovi_matematike_kompjutera  
SALSA  
Beograed Money Transfer


| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2012 "NOVINE Toronto"