1346. -
|
U Skoplju je srpski kralj Duan Stefan Nemanjić krunisan za cara. Istovremeno je proglaena srpska patrijarija sa prvim srpskim patrijarhom Joanikijem.
|
1828. -
|
U Francuskoj, gde je boravio u dobrovoljnom egzilu od 1824, umro je panski slikar Francisko de Goja (Francisco, Goya). Kao dvorski slikar napravio je čuvene portrete članova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih ličnosti, a među najpoznatije njegove slike ubrajaju se "Odevena Maja" i "Gola Maja".
|
1844. -
|
Rođen je francuski knjievnik Anatol Frans (Francois-Anatole Thibault), član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1921. godine. ("Epikurov vrt", "Zločini Silvestra Bonara", "Pobuna anđela").
|
1850. -
|
Umrla je francuska vajarka Mari Tiso (Marie Tussaud), koja je 1802. osnovala čuveni londonski Muzej votanih figura.
|
1856. -
|
Usvojena je Pariska deklaracija o pomorskom pravu za vremerata.
|
1859. -
|
Umro je francuski političar i istoričar Aleksis Klerel Tokvil (Aledis Clerel Tocljueville), čije delo je imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije ("Američka demokratija").
|
1867. -
|
Rođen je američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt (Wilbur Wright) koji je 1903. sa bratom Orvilom (Orville) izveo prvi let avionom. Let je trajao 59 sekundi, a avion je preleteo 285 metara. Braća Rajt osnovali su 1909. kompaniju za proizvodnju aviona.
|
1872. -
|
Rođena je srpska slikarka nemačkog porekla Beta Vukanović. Bila je profesor na beogradskoj Umetničkoj koli i jedan je od osnivača drutva srpskih umetnika, slikara i vajara "Cvijeta Zuzorić".
|
1879. -
|
Umrla je Berandet Subiru čija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetilita u Lurdu u Francuskoj.
|
1889. -
|
Rođen je engleski filmski glumac, scenarista, reiser i producent Čarli Čaplin. Karijeru je napravio u SAD, a 1952. emigrirao je u vajcarsku gde je umro 1977. godine. Tokom 40 godina snimio je 75 kratkih i dugometranih filmova, a 1972. je dobio Oskara za ivotno delo. ("Svetlosti velegrada", "Moderna vremena", "Veliki diktator", "Svetlosti pozornice").
|
1922. -
|
Nemačka i SSSR potpisali su Rapalski ugovor kojim je Nemačka priznala Sovjetski Savez i kojim su obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi.
|
1940. -
|
Rođena je danska kraljica Margareta II. Kraljica je postala 1972. i bila je prva ena koja je nakon 600 godina sela na danski presto.
|
1944. -
|
Saveznička avijacija bombardovala je Beograd u Drugom svetskom ratu. Poginulo je vie od 1.200 ljudi, vie hiljada je povređeno, a razoreno je oko 600 zgrada.
|
1945. -
|
Američke trupe su u Drugom svetskom ratu ule u nemački grad Nirnberg.
|
1947. -
|
U gradu Teksas u istoimenoj dravi SAD poginulo je vie od 500 ljudi u eksploziji francuskog kamiona napunjenog nitritom.
|
1948. -
|
U Parizu je osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OEEC).
|
1964. -
|
Devetoro ljudi u Britaniji osuđeno je na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog učeća u velikoj pljački voza 1963. Jedan od glavnih aktera "pljačke stoleća" Ronald Bigz uspeo je da pobegne iz zatvora i da stigne u Brazil, gde je iveo do maja 2001. kada se predao Skotland Jardu.
|
1970. -
|
Pod snenom lavinom, koja je zatrpala dečji sanatorijum u mestu Salan u francuskim Alpima, poginule su 72 osobe.
|
1975. -
|
Umro je indijski filozof i dravnik Sarvepali Radakrinan (Servepalli Radhakrishnan), predsednik Indije od 1962. do 1967.
|
1982. -
|
Britanska kraljica Elizabeta proklamovala je novi kanadski ustav na osnovu kojeg su prekinute poslednje kolonijalne veze Kanade sa Britanijom.
|
1988. -
|
U Tunisu je ubijen Halil al Vazir (Khalil, Wazir) poznat kao Abu Dihad (Jihad), vojni komandant Palestinske oslobodilačke organizacije.
|
1992. -
|
Koarkai beogradskog "Partizana" postali su u Istanbulu prvaci Evrope pobedom nad "oventutom" iz Barselone rezultatom 71:70 (40:34).
|
1996. -
|
Biveg premijera Italije Betina Kraksija (Bettino Craxi) italijanski sud je, na osnovu optunice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri meseca zatvora. Kraksi je pobegao u Tunis gde će ostati do smrti.
|
2001. -
|
Bivi predsednik Filipina Dozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu, nakon to je taj sud izdao nalog za njegovo hapenje zbog korupcije i lanog svedočenja. Estrada se povukao s mesta predsednika 20. januara pod pritiskom uličnih demonstracija i vojske.
|
2002. -
|
Holandska vlada i načelnik Generaltaba holanske vojske podneli su ostavke. Pad vlade izazvao je zvanični holandski izvetaj o Srebrenici, u kome je ocenjeno da holandske mirovne trupe i UN snose deo odgovornosti za pad te enklave (juli 1995) u ruke Vojske Republike Srpske (VRS) i masakr oko 7.500 Muslimana.
|
2003. -
|
U Beču je uhapen Dragan Nikolić Gagi i izručen vlastima u Srbiji. Nikolić je u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora kao saizvrilac u ubistvu vođe paravojne formacije eljka Ranatovića Arkana.
|