| 1804. - | Umro je nemački filozof Imanuel Kant (Immanuel), začetnik nemačke klasične filozofije, jedan od najuticajnijih filozofa čije je delo donelo revolucionarne promene u modernoj filozofiji ("Kritika čistog uma", "Kritika praktičnog uma", "Kritika rasudne snage", "Opta istorija prirode i teorije neba"). | 
| 1809. - | Rođen je američki dravnik Abraham Linkoln (Abraham Lincoln), predsednik SAD od 1860. do 15. aprila 1865, kada ga je u Vaingtonu ubio jedan fanatični pristalica ropstva. Od 1861. do 1865. vodio je građanski rat protiv otcepljenih junih drava i uspeo sačuvati Uniju, a 1863. je proglasio ukidanje ropstva u SAD. | 
| 1818. - | Čile je proglasio nezavisnost od panije. | 
| 1832. - | Pacifička ostrva Galapagos su pripojena Ekvadoru. | 
| 1851. - | Edvard Hargrejvs (Edward Hargraves) je pronaao zlato u Samerhil Kriku u Novom Junom Velsu, izazvavi zlatnu groznicu u Australiji. | 
| 1882. - | Rođen je srpski slikar Ljubomir Ivanović. Značajno je doprineo razvoju grafike i crtea u srpskom slikarstvu, a njegovi radovi s motivima iz Srbije i Makedonije, pored umetničke imaju i izuzetnu dokumentarnu vrednost. | 
| 1899. - | Nemačka je kupila od panije ostrvo Karolina i Marijanina ostrva u Pacifiku. | 
| 1912. - | Poslednji kineski car Pu Ji (Yi) iz dinastije Manču (Manchu) abdicirao je, Kina je postala republika, a prvi predsednik Sun Jat Sen (Yat). | 
| 1942. - | Prilikom bekstva iz logora kod Nia u Drugom svetskom ratu nemački vojnici ubili su 42 logoraa, a 105 je uspelo da pobegne. Za odmazdu je streljano 850 ljudi. | 
| 1953. - | SSSR je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom posle bombakog napada na sovjetsko poslanstvo u Tel Avivu. | 
| 1961. - | Saopteno je da su pripadnici separatitičkog pokreta Katange ubili kongoanskog premijera i nacionalnog heroja Patrisa Lumumbu (Patrice). Tačan datum i okolnosti pod kojima je ubijen nikada nisu otkriveni. | 
| 1973. - | Severni Vijetnam je tokom Vijetnamskog rata oslobodio prvu grupu američkih ratnih zarobljenika. | 
| 1974. - | U Moskvi je uhapen ruski pisac Aleksandar Solenjicin, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1970. Narednog dana oduzeto mu je sovjetsko dravljanstvo i proteran je iz zemlje. Nakon dve decenije provedene u emigraciji u Vermontu (SAD), u Rusiju se vratio 1994. | 
| 1979. - | U Rodeziji je poginulo 59 ljudi u putničkom avionu "Er Rodezija" kojeg su oborili gerilci. | 
| 1986. - | SAD su izručile SFR Jugoslaviji ratnog zločinca Andriju Artukovića, ministra unutranjih poslova ustake vlade Nezavisne Drave Hrvatske u Drugom svetskom ratu. Jugoslovenske vlasti su Artukovića, koji je posle rata pobegao iz zemlje, optuile za ratne zločine počinjene nad civilima, među kojima je bilo najvie Srba i Jevreja. | 
| 1993. - | Bivi predsednik Malija Musa Traore (Moussa) i trojica visokih oficira osuđeni su na smrt nakon to ih je sud proglasio krivim za masovna ubistva izvrena 1991. | 
| 1999. - | Senat SAD oslobodio je predsednika Bila Klintona (Bill Clinton) optubi za krivokletstvo i opstrukciju pravde, čime je, posle godinu dana, okončana "seksualna afera" sa Monikom Levinski (Monica Lenjinsky) i izbegnut impičment. | 
| 1999. - | Poljska, Mađarska i Čeka, prve od bivih članica Sovjetskog bloka, priključile su se NATO-u. | 
| 2002. - | Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počelo je suđenje bivem predsedniku Srbije i SR Jugoslavije Slobodanu Miloeviću, prvom efu drave kojem se sudilo pred Međunarodnim sudom. Miloević je u maju 1999. optuen za zločin protiv čovečnosti, krenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1992, Bosni 1992-95. i na Kosovu 1999. Početak "procesa stoleća" pratilo je vie od 1000 najvećih svetskih medija. Na zahtev Hakog tribunala srpske vlasti isporučile su Miloevića sudu u Hagu 28. juna 2001. | 
| 2002. - | Pakistanske vlasti uhapsile su militantnog islamistu Ahmada Omara Saeda eika, britanskog dravljanina, koji je glavni osumnjičeni za otmicu američkog reportera Danijela Perla, koji je izvestavao za Vol strit dornal. | 
| 2003. - | U sukobima vojske i pobunjenih pripadnika policije i drugih demonstranata tokom protesta u La Pazu (Bolivija) najmanje 30 ljudi je poginulo, a 160 je povređeno. | 
| 2004. - | Svetska zdravstvena organizacija potvrdila je testove koji su dokazali da smrtonosni ptičji grip, koji je usmrtio mnogo ljudi, ne moe da se prenese sa čoveka na čoveka. |