SRPSKA ZAJEDNICA

3. decembar 2004.



RECITAL KOMPOZICIJA ZA DOKTORAT SVETLANE MAKSIMOVIC

"Komadici vremena u mojim rukama"

Svetlana MaximovicSvetalana je muzicki izraz, scenska slika, i duhovna kritika svog vremena. Naseg vremena.
Sve je to sadrzanao u njenom kompozitorskom stvaralastvu. Stvaralastvo, koje, paradoksalno, stice sebe u svojoj disonantnosti, poricuci tu istu disonantnost osmisljavanjem muzicke faze u jedinstven, celoviti dozivljaj. Disonantnost je osnova naseg vremena; njegova prirodna "kompozicija". Razbijenost savremenog coveka u "komadice" kome je Svetlana posvetila i naslov jedne od svojih kompozicija: "Komadici vremena u mojim rukama", je realnost savremenog zivljenja i kao njegov muzicki "stil".
Svetalana uspeva da "komadice" sadasnjeg vremena (u kontrastu sa Prustovim nostalgicnim - u literaturi - "Traganjem za izgubljenim vremenom" u proslosti!) dozove u celinu muzickog mozaika dozivanjem "glasova" instrumenata, koji bez obzira na svoj poseban karakter, na kraju su, samo instrumenti organizacije jedinstvene muzicke misli kompozitora. Ovo narocito vazi za Svetlanine kamerne kompozicije, u kojima violina "igra" glavnu, i blagotvornu ulogu 'dozivanja" i "povezivanja" "glasova". - Umecem i ljubavlju, rastureno biva sastavljeno, i to, sa upotrebom jedva 'cujne" tisine u disonantnom polju, kao bitnim emotivnim momentom iscekivanja, napetosti i osmisljavanja u procesu stvaranja.
Nase vreme - to je jedan veliki Disonantni Orkestar, u kome svaki instrument ne samo da svira svojim zvukom, vec svira i samo sebe. Svetlanino stvaralastvo je u trazenju muzicki misljenog suglasja takvih instrumenata, tj.u objedinjavanju razbijenih emocija, ili "komadica vremena" na nacin muzicko-dramskog-recitala!
Kompleksnost epohe u kojoj zivimo odredjuje kompleksnost i bogatstvo muzickog izraza. I po tome je Svetlana Maksimovic sa-vremena, tj. "cedo svog vremena". Naseg vremena.
Svetalana moze sve da komponuje. I to "sve" je tako sli kovito, da bi neki reziser slusajuci njene kompozicije doziveo odmah viziju filmske price. O tome autenticno svedoce i poetski nazivi kompozicija, da pomenemo samo neke koje smo nedavno imali zadovoljstvo da cujemo: "Sizif", "Nocne Vode", "Bartoku", "Leto 2001", "Glasovi", "Komadici vremena u mojim rukama", "Dvorska Igra", "O Svetome Nikoli".
Kamerna ili orkestralna, Svetlanina dela uzimaju snagu iz emotivnog naboja njenog srca.

Misao joj je kristalno jasna. Ona zna sta hoce, a bogato kompozitorsko znanje i umenje, omogucuje joj da toj misli i emociji da definisan, ekspresivan ton.
Ali ne samo ton (tune), i ne samo tema, i ne samo tisina u medjusobnom "odgovaranju" instrumenata (momenat njihovog "cutanja"), vec i scenski utisak koji ostavlja "ponasanje" izvodjaca prema svom instrumentu (gudalo "svira" i na rastojanju od strune!), stvara izraziti dozivljaj muzicki diskretne drame! -Ovim nacinom Svetlana neposredno uvodi i slusaoca u svoje delo, kao bliski deo svog dela, kome je ono, uostalom, i namenjen o. "Ko ima usi da cuje " - On, slusaoc, oseca da je deo zgusnute stvarnosti savremenog sveta, sada na muzickoj pozornici.
Najjaci izraz takve stvarnosti kompozitorka je dala u orkestralnom delu "Courtli Dance" - "Dvorska Igra". Ovaj "ples otmenih", i sam naziv igre uzet u kritcko-ironicnoj poruci, mogao je da bude izvanredna muzicka "pratnja" zadnjeg filma Stenley Cubrika-a "Eyes Wide Shout" - velikog filmskog rezisera-kriticara naseg vremena, moguce zrtve svog spomenutog filma. - "Dvorska Igra", igra skrivenog uzasa u disharmonicnosti zivota, zavrsava se apokaliptickim praskom. Njen kraj dozivljava se kao obrusavanje Neba i najava Strasnog Suda!
Ali, to nije i Kraj koncerta! Svakako nije "zadnja" misao kompozitorke. Apokalipsa nije jedina covekova mogucnost. Kao i u "Otkrovenju" Jevandjeliste Jovana, Strasan Sud ne "otkriva" i sudi samo gresnicima, vec "otkriva" i vaskrsava mucenike-pravednike! - Po Svom Liku Bog je Coveku dao slobodu izbora: pad u greh, ili mucenicko podvizavanje sa verom u Njega. A prema tome, kao konac tog izbora: apokalipsu, ili spas!
Sasvim suprotno dozivljaju "Dvorske Igre", poslednje delo slusano na koncertu "RECITAL KOMPOZICAIJA ZA DOKTORAT" dozivljava se kao Spasiteljska ruka nade. Spasenje se nalazi u izboru puta svetosti i svetlosti; u osvetljenosti i ozarenosti Svetim Duhom!
Recital-doktorat Svetlane MaximovicTo je ujedno i Svetlanin izbor, i njena "zadnja rec "! - U veoma vestoj kombinaciji savremene orkestracije i pravoslavnog pojanja(!), u dakle orkestarko-vokalno instrumentalnoj kompoziciji "At St.Nicolas" ("O Svetom Nikoli"), kompozitorka postize uzviseno-skladnu muzicku Pohvalnicu Svetom Nikoli. - Kanadski pevaci, sopran Jilian Yemen, i bariton Calvin Powell, sa orkestrom koji daje snagu i pojacava dramaticnost radnje, svojim glasovima obuhvataju smerno i toplo kao povesmo Vere Pravoslavne, i, otkrivaju slusaocu svo milje i dubinu slovenske duse i same autorke.
Po duhu savremeno, po kvalitetu jedno Neovdasnje Vece u koncertnoj dvorani "Walter Hall"-a E.J. building, na Toronto Univerzitetu ! Izvedeno 22 novembra 2004 g. Izvodjaci, bez obzira da li vec imaju godine svoje muzicke karijere (odnosi se pre svega na izvodjace kamernih dela) - Stephen Clarke - piano, Carol Fujino i Jayne Madison - violina, Paul Winder - celo, Jonathan Craig - viola, ili su studenti sa fakulteta za muziku, kao u orkestru za "Dvorsku Igru" i "O Svetome Nikoli", profesionalno i dostojno su izveli kompozicije za doktorat Svetlane Maksimovic.
Svetlana Maksimovic je diplomirala na Muzickoj Akademiji u Beogradu, odsek za kompoziciju. U Toronto se doselila 1993 godine. Ovo je njena zavrsna godina studija na doktoratu za kompoziciju, sa zavrsnom tezom "Orkestarska Kompozicija"
- Svetlanina dela se izvode u Evropi i Kanadi; uzivo ili preko medija. U Kanadi su mnoga uvrstena u stalne koncertne programe, ukljucujuci Muzicke Festivale Kamerne Muzike (Chamber Music Festivals) u Otavi , Vindzoru, i Torontu. - Dva dela izvedena na nedavnom koncertu u "Njalter Hall"-u izvesce "Array Music and Njindsor Symphony", u februaru iduce godine.
"Glasove" za violinu izvesce "Montreal Music Alliance" 14-og februara, 2005.
Miroslava Djurcic

 


| Redakcija | Arhiva | Pretplata | Pišite nam |

Copyright © 1996-2004 " NOVINE"