| U FOKUSU | SRPSKA ZAJEDNICA | INTERVJU | HOROSKOP | ZDRAVLJE | KUVAR | SLAVE |

| NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |

 
 

  



 

  

ADVOKAT MIKETIC

 

EAGLE_KARATE

Stari Grad
NIKOLA TODOROVIC
 
 

  

  

 
    

Novine Toronto

 

Google        Novine Toronto
       
Oglasavanje Marketing
Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Fancy_Kafana
PETAR I MIRA RALEVIC
DISK ZDRAVLJE
Dragana Jovanovic
Korica Trans
Srecko Lucky Milidrag
COLUMBUS
Milan Tomasevic Advokat
TINO_BRELAK
ZLATA BIJELIC
SRPSKA TV
THREE BROTHERS
KURKIC MICA

Obradovich Law
DVC_ALUMINIM_VEDRAN_CVITANOVIC
HOROSKOP - HOROSKOPE

Linkovi

   
Kamera Borisa Spremo
  
SAIGON-VIETNAM
 

 
   
 
 
 
 
 
 
Aerodrom/Airport Toronto
Dolazak-Arrivals

Odlazak-Departures
Video klipovi
Info Toronto
FIND A JOB
ЋИРИЛИЦА - Latinica
 
 
Beograd - Ada Ciganlija
           - Trg Nikole Pašića
           - Novi Beograd
 
 
 
Stanje na putevima
Toronto - Don Valley
             - Gardiner/QEW

             - 401/400
Burlington/Mississauga (QEW)
Niagara (QEW/405/58)
Sarnia (402)
London (401)
Windsor (401)
Kingston (401)
Thousand Islands (401)
Ottawa - City Streets
 
  
 
Rekli su...
   
  
 
 
Inauguration of The Embassy of Universal Law
 
The Inauguration of The Embassy of Universal Law took place on Tuesday
24th of April 2017.
The Embassy of Universal law
(or The Embassy of Almightiness) has been established on the planet Earth for the
first time ever.
 

Ovde može da bude
i Vaš oglas!

 
OGLASITE VAŠU FIRMU, USLUGE, PROIZVODE I SERVISE
 
Ako nemate web sajt,
mi ćemo vam napraviti.
 
POZOVITE NAS !
1 416 892-9882
  

redakcija1@novine.ca
  
NOVINE Marketing
 

Kultura i zanimljivosti
KULTURA & ZANIMLJIVOSTI Utorak, 23. maj 2017. 
 
  

 

 

 

Ljudska DNK povezana s davnim egzodusom iz Afrike

La La Land pobednik festivala u Torontu

Igra prestola dobila rekordan broj Emija

Srpski aforističari osvojili više priznanja u Italiji

Etnografski muzej obeležio 115 godina postojanja

BEMUS od 19. oktobra do 1. novembra

Tom Vejts dobio nagradu za literarnu izuzetnost pesama

Bred Pit: Tužan sam zbog razvoda

Naučnici: Van Gog verovatno bolovao od psihoze

Koncertu u Prinsovu čast oktobra u Mineapolisu

Početkom oktobra filmska revija Pet zvezdica

Naslednik imperije trgovaca umetnina na sudu u Parizu zbog utaje poreza
   
 
  

Ljudska DNK povezana s davnim egzodusom iz Afrike

 
SEOBA LJUDIGenetsko poreklo ljudi izvan Afrike skoro u potpunosti je povezano s jednim egzodusom ljudi s tog kontinenta daleko u praistoriji, pokazuju nova istraživanja.
Mali deo genetskog nasleđa ljudi iz tog iseljavanja iz Afrike postoji među starosedeocima na ostrvima na jugozapadu Tihog okeana, pokazale su tri studije objavljene u sredu u časopisu Nejčr (Nature) u kojima je ispitana dezoksiribonukleinska kiselina (DNK) ljudi širom sveta.
Ljudska vrsta, homo sapiens, nastala je pre oko 200.000 godina u Africi odakle se kolonizacijom proširila na ceo svet. Naučnici i dalje pokušavaju da rekonstruišu to širenje svetom.
U novoj studiji je ispitivana DNK modernih ljudi širom sveta, pri čemu je korišćena napredna analiza u proceni kada su se nekadašnji ljudi odvajali jedni od drugih.
Novi radovi su upotrebili činjenicu da se ljudska DNK postepeno menjala što se može iskoristiti kao neka vrsta sata za procenu kada su se dve grupe ljudi odvojile. Tim pristupom se ne može otkriti svaka migracija iz Afrike, već samo one koje su ostavile genetsko nasleđe koje je ostalo do danas.
Naučnici su dugo ispitivali izlazak populacije ljudi iz Afrike pre 40.000 do 80.000 ljudi, što se verovatnije dešavalo postepeno u toku tog perioda, a ne odjednom. Novi radovi, međutim, navode potencijalne znake ranije migracije, pre 120.000 do 130.000 godina.
U jednoj od novih studija se navodi da su pronađeni tragovi ranije migracije među urođenicima na Papua Novoj Gvineji, koja se nalazi severno od Australije. Najmanje dva odsto njihove DNK možda dolazi od grupe koja se odvojila od drugih u Africi pre oko 120.000 godina, navode istraživači iz Estonskog biocentra u Tartuu i drugih institucija.
Estonski naučnici su analizirali DNK 483 čoveka iz 148 populacija širom sveta, od kojih su šest s Papua Nove Gvineje.
Druge dve studije su zaključile da, ako postoji genetski doprinos rane migracije, on mora biti mali. U jednoj studiji je ispitana DNK 300 ljudi iz 142 različite populacije širom sveta, dok je drugoj ispitan genetski kod 25 stanovnika Papa Nove Gvineje i 83 australijskih Aboridžina.
Sve zajedno, ti podaci pokazuju da je veliki deo predaka modernih ljudi izvan Afrike proistekao iz jedne migracije s tog kontineta, rekao je autor jedne o studija Dejvid Rajh s Harvardske škole medicine.
Tod Disotel s Njujorškog univerziteta, koji nije učestvovao u istraživanjma, kaže da bi mogao postojati i drugi razlog za tragove DNK među stanovnicima Papa Nove Gvineje, dodajući da su analize u sva tri rada veoma složene.

 
 
 
  

La La Land pobednik festivala u Torontu

 
Moderni mjuzikl "La La Land" Dejmijena Šazela osvojio je u nedelju najvišu nagradu na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu.
Film, sa Emom Stoun i Rajanom Goslingom u glavnim ulogama, dobio je nagradu publike (People's Ćoice Anjard), koja se dodeljuje na osnovu glasanja.
Očekuje se da to ostvarenje bude i favorit za Oskara za najbolji film sledeće godine.
Nagrada publike na filmskom festivalu u Torontu, koju su ranije dobijali filmovi "12 godina ropstva" i "Kraljev govor", dobar je pokazatelj uspeha na kasnijim dodelama prestižnih nagrada.
Film će početi da se prikazuje u decembru. Zvezda filma Ema Stoun igra ambicioznu glumicu koja između dve obeshrabrujuće audicije upoznaje džez pijanistu, koga igra Gosling, koji pokušava da ostane veran muzici kojoj je posvećen.
Desetodnevni, 41. festival u Torontu, najveći je u Severnoj Americi.

 
 
 
  

Igra prestola dobila rekordan broj Emija

 
Serija "Igra prestola" (Game of Thrones) osvojila je nagradu Emi za najbolju dramsku seriju drugu godinu za redom i postala najnagrađivanija televizijska serija.
Serija "Potpredsednica" (Veep) ponovo je dobila nagradu za najbolju komediju, a Džulija Luis-Drajfus koja igra glavnu ulogu nagrađena je rekordnim šestim Emijem za najbolju glumicu u komediji.
Džefri Tembor osvojio je nagradu za najboljeg glumca u komediji za ulogu u seriji "Transparentno" (Transparent).
Iznenađenje su bili dobitnici nagrada za najbolje uloge u dramskim serijama. Remi Malek i Tajtana Maslani pobedili su u jakoj konkurenciji za uloge u serijama "Gospodin Robot" (Mr. Robot) i "Crno siroče" (Orphan Black).
"Igra prestola" dobila je ukupno 12 nagrada na dodeli Emija, pa je zajedno s nagradama Emi u tehničkim kategorijama dodeljnim prošlog vikenda osvojila ukupno 38 Emija i time postala najnagrađivanija serija ikada, prestigavši seriju "Frejzer" koja ima 37 Emija.
Serija "Narod protiv O Džej Simsona" (The People v. O.J. Simpson) dobila je pet Emija.
Nagrade za najbolje sporedne uloge u dramskim serijama dobili su Megi Smit za "Donjnton Abbey" i Ben Mendelson za "Bloodline", a za najbolje sporedne likove u komedijama nagrađeni su Lui Anderson za "Baskets" i Kejt Makinon za "Saturday Night Live".
Na dodeli nagrada dodaknute su i političke teme, a zvezda Luis-Drajfus se osvrnula na republikanskog kandidata za predsednika Donalda Trampa i njegovo obećanje da će izgraditi zid na granici s Meksikom.
"Želela bih da iskoristim ovu priliku da se lično izvinim za trenutnu političku klimu. Mislim da je 'Potpredsednica' srušila zid između komedije i politike. Naša serija je počela kao politička satira, ali sada izgleda više kao trezven dokumentarac", rekla je glumica.
Tembor, koji u seriji igra transseksualca, pozvao je Holivud da više zapošljava transeksualne osobe i da on bude poslednji glumac koji nije tranšeksualac koji će dobiti takvu ulogu.

 
 
 
  

Srpski aforističari osvojili više priznanja u Italiji

 
Srpski aforističari osvojili su značajna priznanja u Italiji, na međunarodnom konkursu "Torino in sintezi 2016", saopšteno je iz Beogradskog aforističarskog kruga.
Aleksandar Baljak iz Beograda dobitnik je nagrade "Torino in Sintesi - Premio alla Carriera", za ukupno aforističarsko stvaralaštvo, koje su mu dodelili Italijansko udruženje aforističara i Kulturna asocijacija "Svet ideja".
Na petom međunarodnom konkursu "Torino in sintezi 2016" u kategoriji inostranih autora prvu nagradu za aforizme osvojio je Zoran T. Popović iz Pančeva, navodi se u saopštenju.
Specijalne pohvale za aforizme na italijanskom jeziku stranih autora, pripale su autorima iz Beograda Vesni Denčić, Slobodanu Simiću i Aleksandru Čotriću.
Aforizmi srpskih autora biće objavljeni u zborniku Međunarodnog festivala "Torino in sintezi", dodaje se u saopštenju.
Priznanja koja se sastoje iz plaketa i novčanog iznosa dobitnicima će biti uručena 22. oktobra u Torinu.

 
 
 
  

Etnografski muzej obeležio 115 godina postojanja

 
Etnografski muzej u Beogradu u utorak je otvaranjem izložbe "Pismo i tradicija - natpisi na etnografskim predmetima" i dodelom priznanja i zahvalnica zaslužnim pojedincima i ustanovama obeležio 115 godina rada.
Izložbu, na kojoj su predstavljene neke od najvažnijih funkcija natpisa u prošlosti, od natpisa kao istorijskog izvora do ikonografske funkcija ali i kao sredstva komunikacije ili zavetne forme, otvorio je ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević.
On je čestitao zaposlenim u Etnografskog muzeju jubilej istakavaši da 115 godina rada predstavlja ogromno pregnuće i za poslenike kulture
"Posao zaštite kulturnog i etničkog blaga jednog naroda odgovoran je i važan posao a generacije uspešnih, kvalitetnih, obrazovnih i umnih i posvećenih ljudi radili su taj posao na doličan i hvale vredan način", rekao je Vukosavljević.
Prema njegovim rečima, jedan od osnovnih zadataka ustanova ovakvog tipa jeste očuvanje kulturnog jezgra i njegovo prenošenje sledećim generacijama.
"Taj odgovoran i važan posao očuvanja i prenošenja kulturnog jezgra, Etnografski muzej je svih ovih 115 godina uspešno radio, a sasvim sam uveren da će tako raditi i ubuduće", rekao je Vukosavljević.
On je naveo i da da je izložba "jedan u nizu finih bisera iz aktivnosti ovog muzeja" dodavši da i sam naziv postavke "dovoljno jasno upućuje na njen sadržaj i na oblast kojim se bavi ova važna ustanova kulture".
Direktorka Etnografskog muzeja Mirjana Milenković je najavila, da će u okviru obležavanja jubileja biti organizovano i predstavljanje izložbi iz fundusa tog muzeja u Azerbejdžanu i Indiji.
Prema njenim rečima, u Azerbejdžanu će, početkom oktobra biti priređena izložba "Kolekcija pirotskih ćilima" i predstavljena monografija "Čarolija šarenih niti" dok će u Indiji, u decembru, biti priređana izložba "Tekstil i ukrašavanje u kulturi Srba u 19. i prvoj polovini 20. veka"
Na svečanosti je profesoru u penziji Nikoli F. Pavkoviću uručena nagrada za životno delo Etnografskog muzeja dok su zahvalnice dodeljene Ministarstvu kulture i informisanja, Radio televiziji Srbije i Slobodanu Benderaću za izradu replike gusala srpskog vojnika iz Prvog svetskog rata.
Izložba se odnosi i na pojava natpisa u obliku pojedinačnih slova, inicijala, i kraćih ili dužih poruka na predmetima tradicionalne narodne kulture, istražene kroz značenja koja su imali u životu pojedinaca i zajednice u Srbiji i ostalim etničkim prostorima u 19. i 20. veku.
Motivi izvedeni na predmetima materijalne, društvene i duhovne kulture predstavljeni su na izložbi u više različih oblika, kao pojedinačno slovo ili inicijal, monogram, odnosno kompozicija inicijala i ukrasnog, heraldičkog ili simboličkog motiva, u obliku imena i prezimena ili imena i zvanja, kraćeg ili dužeg natpisa.
U fondu Etnografskog muzeja, koji čini preko 50.000 etnografskih predmeta tradicionalne kulture Srba i ostalih naroda sa prostora Srbije i šireg Balkanskog prostora iz 19. i 20. veka, izdvaja se grupa od 1.200 muzejskih predmeta na kojima su oblikovani motivi slova i slovnih natpisa.

 
 
 
  

BEMUS od 19. oktobra do 1. novembra

 
Beogradske muzičke svečanosti (BEMUS) biće održane od 19. oktobra do 1. novembra, a program će publici biti predstavljen na pet lokacija u Beogradu, najavila je sekretarka za kulturu Grada Beograda Ivona Jevtić.
Na 48. BEMUS-i biće 14 koncerata i dve filmske projekcije, rekla je Jevtić na konferenciji za novinare.
Prema njenim rečima, za ovogodišnji BEMUS-a je obezbeđeno 15 miliona dinara što je za četiri miliona više nego za prošlogodišnji.
Umetnički direktor BEMUS-a Svetislav Božić je rekao da će na ovogodišnjoj manifestaciji publika moći da čuje dela Mocarta, Betovena, Šopena, Bramsa, Lista, Rahmanjinova, Debisia, Ravela, Prokofjeva, Šostakoviča, Stravinskog, Mokranjaca, Hristića, ali i vrhunske mlade autore iz Srbije.
On je istakao da je ponosan na deo programa "Koncert mladih umetnika" koji će se održati u Skupštini Beograda, ali i na predstavljanje kulturne baštine kroz folklornu grupu.
Kako su najavili organizatori, ovogodišnji BEMUS je u znaku pijanista i nastupiće neki od najpoznatijih među kojima su Boris Berezovski i Dmitri Maslejev.
Snimci operske predstave Debisija "Peleas i Melisanda" i Mocartove "Tako čine sve" će biti prikazane u Jugoslovenskoj kinoteci, što je novina na BEMUS-u.

 
 
 
  

Tom Vejts dobio nagradu za literarnu izuzetnost pesama

 
Muzičar Tom Vejts, njegova žena Ketlin Brenan i kantri pevač Džon Prajn u ponedeljak su dobili nagradu za literarnu izuzetnost u pisanju pesama.
Nagrade za literarnu izuetnost tektova pesama dodeljene su na ceremoniji u Bostonu u predsedničkoj biblioteci i muzeju "Džon F. Kenedi" (John F. Kennedy).
Dobitnike bira odbor čiji su članovi frontmen grupe "U2" Bono, ćerka Džonija Keša Rozen Keš, Elvis Kostelo i Salman Rušdi. Kostelo je ove godine domaćin ceremonije.
Nagrade od 2012. godine bijenalno dodeljuje ogranak udruženja PEN u Novoj Engleskoj kada su ih dobili Čak Beri i Lenard Koen. Dve godine kasnije nagrade su dobili Kris Kristoferson i Rendi Njuman.

 
 
 
  

Bred Pit: Tužan sam zbog razvoda

 
Američki glumac Bred Pit izjavio je da je tužan zbog zahteva za razvod braka koji je podnela njegova supruga Anđelina Džoli, ali da je sada najvažnija dobrobit njihove dece.
"Veoma sam tužan, ali sada je najvažnija dobrobit naše dece. Zamolio bih medije da im daju privatnost koju zaslužuju u ovom izazovnom času", rekao je Pit za časopis "Pipl".
Glumica Andželina Džoli zatražila je razvod od svog supruga Breda Pita, a povod je neslaganje oko odgajanja dece, preneo je specijalizovani vebsajt za vesti o poznatim Ti-Em-Zi (TMZ).
Prema navodima tog sajta, Džoli je podnela zahtev za razvod zbog nepremostivih razlika.
Ona traži starateljstvo nad njihovo šestoro dece, s pravom posete za Breda Pita. Kako navodi sajt, ovo je bitno jer ona ne želi da Bred Pita ima zajedničko "fizičko strateljstvo" nad decom, nego samo zajedničko pravno starateljstvo.
Izvori povezani s bračnim parom navode da odluka Andželine Džoli da podnese zahtev za razvod vezana za način na koji je Brad odgajao decu, da je ona bila jako nezadovoljna njegovim metodam.
Izvori su rekli da ne postoji navodna "treća osoba" i da je njena odluka vezana isključiva za Pitov odnos s njihovom decom.
Džoli je angažovala poznatu holivudsku advokaticu za razvode Loru Vaser i prema izveštajima ne traži izdržavanje od supruga. Navela je kao datum razdvajanja 15. septembar 2016.
Andželina Džoli i Bred Pit venčali su se 2014, a zajedno su od 2004. Imaju šestoro dece.
Poslednji put su viđeni zajedno u julu kada su odveli blizance Noksa i Vivijen na rođendanski doručak u Holivudu, navodi sajt.

 
 
 
  

Naučnici: Van Gog verovatno bolovao od psihoze

 
Čuveni holandski slikar Vinsent van Gog verovatno je bolovao od manično-depresivne psihoze koja je zajedno s drugim faktorima dovela umetnika da sebi odseče uho i izvrši samoubistvo s 37 godina, izjavio je naučnik iz muzeja Van Gog u Amsterdamu.
"Došli smo do zaključka da je nemoguće doći do konačne dijagnoze o njegovoj bolesti", rekao je Luis van Tilborg koji je dva dana vodio seminar stručnjaka, među kojima su bili psihijatri, o umetnikovoj bolesti.
Stručnjaci su pokušali da pronađu objašnjena na osnovu sadašnjih znanja iz psihijatrije o psihotičnim krizama umetnika koji su doveli do njegovog samoubistva 27. jula 1980. godine u blizini Pariza.
"Van Gog je pre događaja sa uhom verovatno imao bipolarni afektivni pomećaj", rekao je Van Tilborg.
Van Gog je sebi odsekao uho posle svađe sa umetnikom Polom Gogenom u decembru 1888. godine. Posle tog događaja njegove krize su postale češće, dodao je naučnik.
Prema njegovim rečima, Van Gog je posle toga nastavio da slika ali sa sve većim strahom da će imati još neku psihotičnu epizodu. Njegovo stanje se dodatno pogoršalo konzumiranjem alkohola, posebno apsinta.
"Verovatno je kombinacija svih tih faktora dovela do njegovog samoubistva", rekao je Van Tilborg.
Vinsent van Gog (1853-1890) je inače jedan od najvećih slikara postimpresionizma i jedan od najcenjenijih slikara uopšte.
Slikar je i začetnik kolorističkog ekspresionizma, želeći da crvenom i zelenom bojom, kako je sam jednom rekao, "izrazi strašne strasti ljudske duše".
Najpoznatija Van Gogova dela su "Ljudi koji jedu krompir" (1885), "Suncokreti"(1888), "Žitno polje i čempresi", "Zvezdana noć", "Crveni vinograd", "Noćni kafe", "Umetnikova spavaća soba u Arlu", "Autoportret" i "Portret doktora Gašea".

 
 
 
  

Koncertu u Prinsovu čast oktobra u Mineapolisu

 
Stivi Vonder, Kristina Agilera i drugi muzičari učestovaće 13. oktobra na koncertu u čast svog preminulog američkog kolege Prinsa u njegovom rodnom Mineaopolisu, saopštila je njegova porodica.
Prinsova sestra Tajka izjavila je ranije da će koncert biti na novom stadionu Mineapolisa koji može da primi 20.000 ljudi.
"Srećni smo što možemo da pružimo priliku raznim muzičarima da odaju poštu našem bratu", izjavila je Prinsova polusestra Šeron Nelson i dodala da se očekuje učešće pevačice Čake Kan koja je sarađivala s Prinsom.
To će biti jedni javni omaž Prinsu koji je umro 21. aprila ove godine od prekomerne doze leka protiv bolova na bazi opijata.
Prins (57) ili "dete iz Mineapolisa" bio je jedan od najvećih muzičara 1980-ih i 1990-ih godina s hitovima kao što su "Cream" ili "Kiš" u kojima je mešao gitarske rifove s poetskim stihovima u ritmu fanka.
Mnogi smatraju da je njegov najveći hit "Purple Rain", za koji je dobio Oskara za originalnu pesmu u istoimenom filmu iz 1985. godine.

 
 
 
  

Početkom oktobra filmska revija Pet zvezdica

 
Filmska revija "Pet zvezdica" biće organizovana od 7. do 9. oktobra u Domu Omladine u Beogradu, a kako su najavili organizatori na programu je pet ostvarenja najnovije produkcije, koja su prikazana na festivalima u Kanu i Veneciji.
Za ljubitelje naučne fantastike biće prikazan američki film "Kreativna kontrola" a na repertoaru su i francuski eko-dokumentarac "Led i nebo", epska priča u kojoj se susreću avantura i nauka, koji je prošle godine svečano zatvorio filmski festival u Kanu.
Na repertoaru će biti i britansko-islandski dokumentarac "Predstava nad predstavama" posvećen, kako su najavili organizatori neponovljivom svetu cirkusa i karnevala.
Publika će moći da vidi dansku televizijsku zvezdu Sidse Bejbet Nudsen u intrigantnom francuskom igranom filmu "Sudija" koji je na festivalu u Veneciji dobio nagradu za najbolji scenario i najbolju mušku ulogu.
Biće prikazan i debitantni igrani film Slaveka Horaka "Kućna nega" koji je urađen u maniru najboljeg češkog filma, i posvećene je kućnoj negovateljice koja mora da se suoči sa činjenicom da je pomoć koju je pružala gotovo svima, sada biti potrebna i noj.

 
 
 
  

Naslednik imperije trgovaca umetnina na sudu u Parizu zbog utaje poreza

 
Naslednik njujorške imperije trgovaca umetninama Gi Vildenštajn (Guy Wildenstein), izlazi pred sud u Parizu pod optužbom da je godinama krio porodično bogatstvo u ofšor poreskim rajevima, a francuske vlasti potražuju 553 miliona evra u neplaćenim porezima.
Vildenštajn, 70-ogdišnji Amerikanac francuskog porekla optužen je da je sakrio veći deo svog nasleđenog bogatstva u fondovima koje drži u ofšor poreskim rajevima. Ako bude osuđen po toj optužnici može da dobije do 10 godina zatvora.
Ovo je jedno od najvećih suđenja za utaju poreza koje će ikad biti održano u Francuskoj.
Istražne sudije navode da su Vildenštajn i njegov nećak Alek Vildenštajn potcenili vrednost porodičnog bogatstva pri prijavi poreza francuskim vlastima posle smrti Gijevog oca Danijela Vildenštajna, francuskog državljanina i poznatog trgovca umetninama, kolekcionara i istoričara. Danijel Vildenštajn je umro u Parizu 2001. godine.
Među njihovom imovinom ja poznata galerija Vildnštajn i Ko (Wildensten& Co) u Njujorku, rasni konji, privatni avion i nekretnine u Njujorku i na Devičanskim ostrvima ranč u Keniji i brojne vredne slike umetnika kašto su Mone, Renoar, Karavađo, Pikaso, Velaskez i Rembrant.
Gi Vildenštajn je rekao da je znao da je njegov otac koristio specijalne fondove ali da nije znao detalje pošto nije ni poreski ni finansijski stručnjak. On je rekao da po tadašnjem francuskom zakonu nije bilo potrebno da se poreskim vlastima prijavi imovina koja se drži ofšor pod starateljstvom.

 
 
 
  

 

 
 
Oglasavanje Marketing
Novine Toronto
 

Free Downloads
 
Google - Chrome
MOZILA Firefox
MSN Messanger
Apple iTunes
Apple Quick Time Player
Adobe Flash Player

 
Java
Bit Torrent
Skype
Real Player
Win Media Player


Antivirus
AVG Antivirus FREE

  

 
Spyware

Spybot FREE
AD-Aware FREE
 
File Compress & Encrypt
Win Zip
Win Rar
 

Britic
Glas dijaspore

EURO Market
  
The Lord Byron Fundation for Balkan Studies

 
Serbia Tourist Guide
Zavicaj


Plaćanje kred. karticom
Credit Card Payment


Copyright © 1996-2017 "NOVINE Toronto"