Naslovne vesti | Srbija i Crna Gora | Kanada | Svet | Sport | Kultura | Srpska zajednica | Novine INFO | Prva

KULTURA

Broj 1060, 7. jul 2006.

 
Otkrivanje spomenika Nikoli Tesli na Nijagari
 
Spomenik Nikoli Tesli (na slici desno prikazan na crtežu umetnika) kod vodopada Nijagare na kanadskoj strani koji je podigla zajednica Srba, biće svečano otkriven 9. jula.

Spomenik "gleda" ka vodopadu gde se nalazi prva hidrocentrala u Severnoj Americi u kojoj i danas rade Tesline turbine stare više od 100 godina.

Inicijator ideje je srpska pravoslavna Crkveno-školska opština (CŠO) "Sv. Georgije" u Nijagari, koja je u ime srpske zajednice u tom gradu od lokalnih vlasti zatražila dozvolu i novembru 2004. godine raspisala međunarodni konkurs za spomenik Tesli.

Prvo mesto na konkursu pripalo je kanadskom 
vajaru Lesu Drajsdelu (na slici desno) čija skulptura predstavlja Teslu koji stoji na asinhronom motoru, u prirodnoj veličini, kada je imao 39 godina.

Direktan TV-prenos otkrivanja spomenika na Nijagarinom vodopadu biće emitovan na prvom programu Radio-televizije Srbije u nedelju od 17.55 časova, a moći će da se prati i na sajtu Ministarstva za dijasporu.
 
   
 


 
Centralna državna proslava Teslinog jubileja u Beogradu
 
Centralna državna proslava 150. godišnjice rođenja naučnika Nikole Tesle biće 9, 10. i 11. jula u Beogradu, a prisustvovaće zvaničnici iz dvadesetak zemalja, rekao je danas ministar rudarstva i energetike Srbije Radomir Naumov.

Predstavnici Vlade Srbije će u nedelju, 9. jula u 15 časova zajedno s gostima posetiti Muzej "Nikola Tesla" u Beogradu, a u Skupštini Beograda u 16 časova biće otvorena izložba "150 godina Nikole Tesle", rekao je Naumov na konferenciji za novinare.

Takođe u ndelju u Narodnom pozorištu u Beogradu u 18.30 časova je svetska premijera opere "Ljubičasta vatra" Džona Gibsona, inspirisana Teslinim životom i delom.

Na dan rođenja Nikole Tesle, u ponedeljak, 10. jula, u 15 časova na beogradskom aerodromu koji odnedavno nosi njegovo ime, biće otkriven spomenik, delo vajarke Drinke Radovanović.

Premijer Srbije Vojislav Koštunica će u ponedeljak u 18 časova u Palati federacije prirediti prijem, a centralna svečanost počinje u 20 časova u Sava-centru.

U Domu sindikata, u okviru Beogradskog letnjeg festivala koji je ove godine posvećen Tesli, u ponedeljak će nastupiti američka umetnica Lori Andreson, na koncertu pod nazivom "Songs and Stories".

U utorak, 11. jula u Narodnoj banci Srbije biće predstavljen prigodan kovani novac i poštanske marke posvećene Tesli, a na Kalemegdanu će biti muzičko-scenski program.

Naumov je rekao da će inostrani gosti posetiti i Novi Sad, gde će 11. jula u Matici srpskoj biti promovisana knjiga "Prepiska Tesle".

Ministar za nauku i zaštitu životne sredine Srbije Aleksandar Popović najavio je da će povodom proslave godišnjice rođenja Tesle, u Beograd sledeće nedelje doputovati evropski komesari za zaštitu životne sredine i nauku, Stavros Dimas i Janez Potočnik.

Popović je za jesen najavio međunarodni naučni skup u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu, koji zajednički organizuju Srbija i Hrvatska.

 
   
 


 
Bili Ajdol u subotu nastupa na Egzitu
 
Pevač Bili Ajdol (Billy Idol), superzvezda rok muzike 80-tih godina i omiljeno lice sa postera u tinejdžerskim sobama tog vremena, nastupiće sutra uveče na Petrovaradinskoj tvrđavi u okviru festivala "Egzit 06" (Exit).

Njegove pesme "White Wedding", "Rebel Yell", "Dancing Njith Myself", "Eyes Without A Face", "Sweet Sixteen", kao i obrade "To Be A Lover" i "Mony Mony" spadaju u najveće hitove osamdesetih. Pratili su ih spotovi koji su umnogome popularisali tada mladu televiziju MTV.

Vilijam Majkl Albert Broud (William Michael Albert Broad) od detinjstva je važio za pobunjenika. Sam je sebi, iz šale, dao nadimak "Ajdol" (Idol), jer ga je školski profesor nazvao "beskorisnim" (idle), to jest nezainteresovanim za nastavu.

Do 1981. godine Ajdol je bio šef pank grupe "Dženerejšn eks" (Generation X). Potom se preselio u Njujork i uz pomoć gitariste Stiva Stivensa (Steve Stevens) započeo solo karijeru, ukrštajući tada "nespojive" stilove: hard rok, pank, novi talas, pop i disko.

"Lepak" je bio treći čovek zaslužan za Ajdolov uspeh - producent Kit Forsi (Keith Forsey), koji je svirao bubnjeve za velikana disko muzike Đorđa Morodera (Giorgio Moroder).

Sam tandem Ajdol-Stivens gajio je "nespojiv" izgled - Ajdol sa plavom pankerskom krestom i Stivens sa dugim, špicastim pramenovima u stilu glem-rok gitarista iz 70-tih. Ali, u SAD su stekli popularnost koja je kulminirala milionskim tiražima ploče "Rebel Yell" (1984).

Ajdolu je trebalo vremena da se probije u rodnoj Britaniji, gde je njegov "Dženerejšn eks" ostao na lošem glasu jer se ni muzički ni ideološki nije uklapao u pank pokret iz kojeg je potekao.

Britanski uspeh došao je tek 1985. godine sa reizdanjem singla "White Wedding" - dotle polu-hitom u SAD - i sa pločom "Vital Idol", prvim zaista uspešnim remiks-albumom u istoriji popularne muzike.

Krajem decenije, Stivens se otisnuo u solo vode, i Ajdol je bez njega snimio ploču "Charmed Life" (1990), sa velikom hitom "Cradle Of Love". Potom su mu narkomanija i propast albuma "Cyberpunk" (1993) prekinuli karijeru - nije snimio ništa novo u sledećih 12 godina, sa izuzetkom pesme "Speed" (1994) za istoimeni film.

Rezultat ponovnog udruživanja sa Stivensom i Kitom Forsijem je prošlogodišnji Ajdolov album "Devil's Playground".

 
   
 


 
Jedna od najvrednijih knjiga na svetu izložena u Edinburgu
 
Jedna od najvrednijih knjiga na svetu, "Ptice Amerike" američkog umetnika i avanturiste Džona Džejmsa Odobona (John James Audobon), centralni je eksponat letnje izložbe Nacionalne Biblioteke Škotske u Edinburgu.

Za kompletiranje knjige u četiri toma, koja je dostigla iznos od 8,8 miliona dolara na aukciji 2000. godine, bilo je potrebno 12 godina.

U knjizi je 1.065 ilustracija i 435 gravira za 489 različitih vrsta ptica.

Tokom izrade knjige, Odobon je posetio Edinburg pet puta, u periodu između 1826 i 1839 godine, a na izlozbi je prikazano sedam ljudi sa kojima je sarađivao tokom tih poseta.

Među poznatijima su Volter Skot (Walter Scott), zbog koga je Odobon došao u Edinburg, kao i anatom Robert Noks (Knox) i umetnik Vilijam Houm Lizars (William Home Lizars).

Otvaranje izlozbe podudarilo se sa proslavom 50 godina postojanja biblioteke, koja je otvorena 4. jula 1956. godine. Izlozba traje do 15. Oktobra.
 
   
 

 
Letnja scena na Gardošu otvara se 10. jula
 
Tradicionalni pozorišni program "Leto na Gardošu" biće otvoren 10. jula premijerom predstave "Burna noć", u izvođenju amaterskog pozorišta PAB, najavila je danas Informativna služba Skupštine opštine Zemun.

Predstave na Letnjoj sceni na Gardošu biće izvođene ponedeljkom, sredom, petkom i subotom sve do kraja avgusta, navodi se u saopštenju.

Za 12. jul najavljena je pantomimičarska predstava Šinije Mišime iz Japana, a 14. jula biće izvedena predstava "Govorna mana" Gorana Markovića, u režiji Milana Karadžića, u kojoj igraju: Predrag Ejdus, Nebojša Dugalić i Isidora Minić.

Za 15. jul najavljen je "Ciganski kabare" u izvođenju Ljiljane Stjepanović, uz pratnju orkestra.
 
   
 

Novi članovi američke filmske akademije
 
Džejk Džilenhal (Jake Gylenhaal), Verner Hercog (Werner Herzog) i Doli Parton (Dolly) neke su od zvezda iz sveta filma koje su dobile poziv da postanu članovi američke filmske akademije.

Akademije za filmsku umetnost i nauku - koja dodeljuje Oskare - pozvala je 120 glumaca, režisera, scenarista, montažera i drugih profesionalaca, da joj se pridruže, kako bi se popunila mesta upražnjena zbog penzionisanja ili smrti članova, objasnio je predsednik Sid Ganis.

Kandidate predlažu komiteti 14 ogranaka Akademije.

Među pozvanima ove godine, ima osam dobitnika Oskara i 39 umetnika nominovanih za tu nagradu, a među njima su i Rejčel Vajs (Rachel Wiesz), Dakota Fening (Fanning), Felisiti Hafman (Felicity Huffman) i Terens Hauard (Terrence Howard).

Pozive su dobili i Hit Ledžer (Heath Ledger), Hoakin Finiks (Joaquin Phoenix), Dejvid Stratern (David Strathairn), zatim producentkinja filma "Fatalna nesreća" Keti Šulman (Cathy Shulman) i kompozitor muzike za film "Gordost i predrasude" Dario Marijaneli (Marianelli).

Ceremonija prijema novih članova biće održana 20. septembra u Ferbenks (Fairbanks) centru za proučavanje filma, na Beverli Hilsu.

 
   
 

 
Podrška Filmskog centra Srbije za pet igranih filmova
 
Filmski projekti reditelja Stefana Arsenijevića, Ivana Živkovića, Dejana Zečevića, Gorana Radovanovića i Darka Bajića pobedili su na konkursu Filmskog centra Srbije za unapređenje proizvodnje domaćih celovečernjih igranih filmova.

Komisija tog centra saopštila je danas novinarima da će finansijsku podršku ukupne vrednosti 1.250.000 evra dobiti projekti: "Ljubav i drugi zločini" (Arsenijević), "Hadersfild" (Živković), "Četvrti čovek" (Zečević), "Hitna pomoć" (Radovanović) i "Na lepom plavom Dunavu" (Bajić).

Predsednica komisije Biljana Maksić rekla je da su odabrana i tri rezervna projekta, "Statista" Gorana Markovića, "Kandže" Marka Manojlovića i "Besa" Srđana Karanovića, koji će dobiti sredstva ukoliko neki od odabranih projekata ne bude realizovan.

"Osnovni cilj konkursa je da te filmove vidimo u bioskopima do kraja sledeće godine. Odabrani projekti uglavnom se bave problemima savremenog srpskog društva i pojedinaca koji pokušavaju da se snađu u tranziciji i prevaziđu nedavne ratove", rekla je Maksićeva.

U sastavu komisije bili su, pored dramaturga Biljane Maksić, reditelji Zdravko Šotra i Boban Skerlić, montažer Andrija Zafranović i glumac i dramaturg Nikola Pejaković.

Direktor Filmskog centra Srbije Đorđe Milićević rekao je novinarima da će taj centar 15. jula potpisati ugovore s producentima odabranih projekata, koji će se obavezati da se pridržavaju zadatih rokova u njihovoj realizaciji.

Milićević je podsetio da će Filmski centar Srbije uskoro raspisati i konkurse za sufinansiranje manjinskih produkcija i animiranih, dokumentarnih i kratkih igranih filmova, kao i za raspodelu sredstava za postprodukciju.

Direktor Filmskog centra Srbije najavio je da će u junu sledeće godine biti pokrenut novi nacionalni filmski festival koji će se održavati u Beogradu.

 
   
 

 
Digitalizovana Zbirka slovenskih rukopisa Jerneja Kopitara
 
Narodna biblioteka Srbije dobila je na poklon od Narodne i univerzitetske Biblioteke Slovenije digitalizovanu "Zbirku slovenskih rukopisa Jerneja Kopitara", jednu od najstarijih naučnih zbirki ćiriličnih rukopisa.

Jernej Kopitar, jedan od prvih predstavnika moderne slavistike i naučni mentor Vuka Karadžića, u punoj meri je osećao važnost starih rukopisa, tako da je prikupio zbirku vrlo vrednih spomenika, među kojima je i "Suprasalski kodeks" iz 11. veka, poreklom iz Rusije.

Neki rukopisi nastali su u ovčarskim manastirima, jedan je nekada pripadao Studenici, Triod je napisan u Makedoniji, jedno jevanđelje je iz Bosne, a mlađi rukopisi iz Bugarske, navodi se u saopštenju iz Narodne biblioteke Srbije.

Ta biblioteka će, u saradnji sa slovenačkom, stručno obraditi ovu digitalnu kolekciju vrednih staroslovenskih ćiriličnih rukopisa i priključiti je digitalnim kolekcijama nacionalnih kulturnih baština Evrope u okviru projekta "Evropska biblioteka" (TEL).

 
   
 

 
Komad o poslednjoj večeri Če Gevare
 
U Njujorku je juče premijerno izveden komad "School of the Americas" dramskog pisca Hosea Rivere (Jose), priča o poslednjoj večeri pred smrt latinoameričkog revolucionara Ernesta Če Gevare (Che Guevara).

Posle scenarija za film "Dnevnik motorcikliste", Rivera je, kako je ispričao u intervjuu, osećao da ima još toga da kaže o Čeu, a novi komad pokazuje da bi latinoamerički revolucionar imao mnogo toga da kaže o ratu u Iraku.

"Kada ste u situaciji u kojoj ubijate ljude, a niko ne zna zašto, neko mora da postavi pitanja. Če je uvek postavljao ta pitanja i kritikovao američke imperijalističke ciljeve širom sveta", kazao je Rivera.

Portorikanac odrastao u Njujorku, Rivera kaže da se u komadu direktno govori o američkom ratu u Iraku.

"Stvari koje Če izgovara u komadu su ono što ljudi širom sveta osećaju. Če je 1960-ih rekao da su SAD najveći neprijatelj čovečanstva", dodao je.

Riverin komad opisuje veče pred smrt Čea Gevare u Boliviji, gde je proveo poslednju godinu pred smrt u pokušaju da organizuje komunističku pobunu.

Trupe bolivijske vlade uhvatile su argentinskog gerilca, ključnu figuru kubanske revolucije, i držali ga u seoskoj školi dok su bolivijske i američke vlasti odlučivale o njegovoj sudbini.

Učiteljica Hulija Kortes (Julia Cortes) insistirala je da ga posećuje i sprijateljila se sa Čeom.

Rivera je rekao da je na njenu priču naišao tokom istraživanja za "Dnevnik motorcikliste" (2004), film o putovanju mladog Gevare i njegovog prijatelja kroz Latinsku Ameriku.

Hulija Kortes, danas u 70-im godinama, intervjuisana je za švajcarski dokumentarni film na koji je Rivera naišao.

"Govorila je o susretima sa Čeom i o čemu su pričali i imao sam osećaj da joj je to zaista promenilo život. Počeo sam da razmišljam o priči o Čeovom poslednjem prijateljstvu", ispričao je dramski pisac.

Rivera kaže da je izmislio razgovore o različitim temama, od Gevarinog braka i dece, preko majčinog uticaja, ideala i filozofije, kao i sumnje o putu kojim je pošao poslednjih godina.

"U nekoliko intervjua, Hulija govori o stvarima o kojima su razgovarali, ali vrlo oskudno", rekao je Rivera.

Rivera, koji je nominovan za Oskara za "Dnevnik motorcikliste", imao je 13 godina kada je Gevara 1967. ubijen i dobro se seća tog događaja. "Bio je veliki junak u mojoj porodici", ispričao je.

"To je bilo vreme kada su ubijeni Martin Luter King (Luther), Bobi Kenedi (Bobby Kennedy) i Malkom Iks (Malcolm X), pa je delovalo kao da sve naše junake ubijaju jednog po jednog", kazao je Rivera.

Po njegovim rečima, Gevara je bio kontroverzna figura u to vreme, a to je i danas - "đavo" za mnoge Kubance u egzilu i kritičare komunističke revolucije Fidela Kastra (Castro), a idealistička i harizmatična figura za studente 1960-ih i mnoge levičare, posebno u Evropi.

"Moja ćerka nosila je majicu sa Čeovim likom u školu, a jedan učitelj ju je kritikovao i upitao: 'On je terorista. Zašto bi slavila teroristu?'", ispričao je Rivera.

 
   
 

 
Humanitarna izložba Zvona Metohije
 
Humanitarna aukcijska izložba "Zvona Metohije" biće otvorena 11. jula u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" na Kalemegdanu, najavljeno je danas iz Pozorišta "Boško Buha" iz Beograda.

Aukcija dela eminentnih srpskih slikara biće održana 17. jula, a prihod je namenjen obnovi porušenih crkava i manastira na Kosovu i Metohiji, navodi se u saopštenju.

Tokom trajanja izložbe u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" biće organizovani prateći programi: razgovori, predavanja, filmske projekcije, izložbe fotografija i koncerti duhovne i etno muzike.

Izložbu su organizovali Udruženje likovnih umetnika Srbije (ULUS), Ministarstvo kulture Srbije, Klinički centar Srbije i Pozorište "Boško Buha", uz blagoslov patrijarha srpskog Pavla.

 
   
 

 
Šakira i Domingo pevaju na finalu Svetskog prvenstva
 
Kolumbijska pop-zvezda Šakira, na slici desno, i španski tenor Plasido Domingo pevaće na Olimpijskom stadionu u Berlinu pre početka i u pauzi posle prvog poluvremena finala Svetskog prvenstva.

Šakira će nastupiti na džinovskim stepenicama koje će biti postavljene na centru igrališta, saopštila je danas Svetska fudbalska federacija.

U finalu Svetskog prvenstva u Nemačkoj, koje se igra 9. jula u Berlinu, sastaju se reprezentacije Italije i Francuske.
 
   
 

 
Opera Ljubičasta vatra premijerno na BELEF-u
 
Multimedijalna opera američkog kompozitora Džona Gibsona "Ljubičasta vatra" (Violet Fire), inspirisana likom i delom Nikole Tesle, imaće svoju svetsku premijeru u Beogradu, 9. jula na Velikoj sceni Narodnog pozorišta.

Opera je u koprodukciji s Beogradskim letnjim festivalom BELEF i američkom neprofitnom organizacijom "Violet Fire", povodom 150. godišnjice Teslinog rođenja, a predstavu je režirao Teri O'Rajli.

Direktor Opere Narodnog pozorišta Miodrag Miša Jovanović rekao je danas na konferenciji za novinare da će publika biti u prilici da čuje nešto potpuno novo u nacionalnom teatru čiji repertoar, uglavnom, čine dela iz 19. i s početka 20. veka.

Dirigent Ana Zorana Brajović istakla je da u ovoj operi, rađenoj u maniru muzičkog minimalizma, nema klasičnog operskog pevanja, kao i da veoma važnu ulogu u njoj ima tekst, odnosno libreto čiji je autor Mirijam Zejdel.

Radnja opere odvija se u Brajant parku u Njujorku, pred kraj života Nikole Tesle, kroz njegovu komunikaciju sa belom golubicom. Libreto manifestuje Teslinu slobodnu maštu i intuitivnu vezu s misterijama prirode, istakla je Mirijam Zejdel.

U operi nastupaju: gost iz SAD Skot Marfi i solisti beogradske opere Darko Đorđević, Dragana Tomić, Mirjana Jovanović, Nenad Nenić, Predrag Milanović, Dragana Stanković, Nataša Jović Trivić, Ivan Tomašev, Miodrag Mika Jovanović i drugi.

Kostimograf i scenograf Boris Čakširan najavio je da je opera "Ljubičasta vatra" multimedijalni spektakl u kojem veoma važnu ulogu imaju video projekcije, dekor i kostimi koji su sastavni deo vizuelnog doživljaja predstave.

Opera "Ljubičasta vatra" biće reprizno izvedena: 13, 14. i 15. jula.

 
   
 

 
Jedina fotografija Mocartove udovice pronađena u Bavarskoj
 
Jedina fotografija udovice Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang Mozart), Konstance (Constance), koja datira iz 1840. godine, pronađena je u arhivu grada Altetinga u Bavarskoj, saopštila je gradska uprava.

Na fotografiji, Konstanca (1762-1842) koja tada ima 78 godina, pozira sa članovima porodice kompozitora Maksa Kelera (Max Keller) povodom njegovog 70. rođendana. U to vreme, ona je bila u braku sa diplomatom Georgom Nikolausom Nisenom (Nissen).

To je jedini snimak Mocartove udovice koji postoji u svetu.

Metod dagerotipije, kojim se slika fiksira na ploču posrebrenog bakra, otkriven je godinu dana pre nego što je načinjen taj snimak.
 
   
 

 
Istoričari kritički o Koštunici
 
U Beogradu je, u četvrtak, predstavljena knjiga "Vojislav Koštunica - jedna karijera" čiji su autori, istoričari Nebojša Popović i Kosta Nikolić, ocenili da je junak knjige "čuvar nasleđa Slobodana Miloševića".

Autori su na konferenciji za novinare kazali da njihovo delo, kao prilog za istoriju, treba da podstakne na razmišljanje zašto Srbija nije spremna da se razračuna s totalitarnim nasleđem i Miloševićevim režimom.

U knjizi, čiji izdavač je Komitet pravnika za ljudska prava (YUKOM), navedene su hronološke odrednice u karijeri sadašnjeg premijera Srbije, od 1992. godine do danas.

Knjiga je podeljena u dva dela, pre i posle demokratskih promena oktobra 2000. godine.

Nikolić je naglasio da je za Koštuničino delovanje posle 2000. godine najvažnija odrednica "odbrana Slobodana Miloševića" i da se pokazalo da on nije bio spreman na diskontinuitet sa vladavinom Socijalističke partije Srbije i Miloševića.

Poseban deo knjige, kako je kazao, su izjave Vojislava Koštunice, date redosledom kako su nastale, a iz kojih se vidi "protivurečnost i nedoslednost".

U knjizi je zabeležen i odnos Koštunice, kada je bio na mestu predsednika savezne države, prema ubijenom premijeru Srbije Zoranu Đinđiću, a u tom segmentu su i afere iz tog vremena.

U knjizi je predstavljen odnos Koštunice prema Haškom tribunalu, kao i njegov rad na čelu manjinske vlade.

Po rečima autora, knjiga predstavlja analizu onoga što je Koštunica govorio sam o sebi, o svojim političkim protivnicima, prijateljima i važnim državnim temama i događajima.

Popović je kazao da je među razlozima za objavljivanje knjige - istorijski proces koji traje više od šest decenija u Srbiji, a predstavlja "nenarušeni kontinuitet totalitarnog društva", kao i potreba da se izrazi poštovanje prema čoveku koji je pokušao da naruši taj kontinuitet - Zoranu Đinđiću.

Profesor Pravnog fakulteta Stevan Lilić i predsednica YUKOM-a Biljana Kovačević-Vučo ocenili su da je to izdanje značajno u zemlji postotalitarnog oblika zatvorenog društva i da je knjiga vrednosno bazirana na evropskim standardima i činjenicama.

Vučo je rekla da je to druga knjiga u okviru projekta "Protiv zaborava" i dodala da očekuje reagovanja javnosti, kao i u slučaju prvog izdanja o generalnom direktoru RTS-a Aleksandru Tijaniću.

Knjiga najavljena kao prva istoriografska studija o politicaru koji je na vlasti, biće u prodaji od sutra.

 
   
 

 
Počelo Kotorsko kulturno leto
 
Manifestacija "Kotorsko kulturno leto", tokom koje će do sredine avgusta biti održan niz umetničkih i zabavnih programa, počela je Dečjim pozorišnim festivalom.

Tradicionalna pučka fešta "Fašinada" planirana je za 22. jul u Perastu, a internacionalna smotra mode, događaj koji prate mnogi evropski mediji, biće održana od 21. do 23. jula, rekao je direktor Turističke organizacije Kotor Zoran Živković.

Internacionalni letnji kotorski karneval, koji je prošle godine proglašen za najbolju manifestaciju u Crnoj Gori, biće održan od 31. jula do 5. avgusta.

Tokom karnevalskih dana biće organizovani maskenbali, ribarske večeri, koncerti i drugi programi. Pored domaćina, na festivalu će nastupiti i karnevalske grupe iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije i Nemačke.

Muzički festival "Kotor art" biće održan od 4. do 8. avgusta, a Međunarodni festival klapa u Perastu od 12. do 13. avgusta.

Planirano je i Ribarsko veče u Bigovi i Risansko veče, a manifestacija će biti završena 19. avgusta tradicionalnom Bokeljskom noći.

 
   
 

 
Brajan Feri i Roksi mjuzik u Beogradu 16. jula
 
Britanska grupa "Roksi mjuzik" (Roxy Music) koja će 16. jula svirati u Beogradu ključno je uticala na nastanak novog talasa, a njen pevač Brajan Feri (Bryan Ferry) spada među najuticajnije pevače druge polovine 20. veka, rekao je agenciji Beta rok-kritičar Aleksandar Žikić, jedan od organizatora koncerta.

"Roksi mjuzik" će u okviru evropske turneje nastupiti u "Sava centru" u okviru festivala BELEF. Organizatori konecrta su promoterska kuća MTK Star i koncertna agencija "Sava centra".

Žikić je rekao da su "Roksi mjuzik" na albumu-prvencu 1972. napravili revoluciju, uvevši u popularnu muziku kemp, to jest "kontrolisani kič sa androginim elementom", koji je tokom ranih 70-tih bio stilsko obeležje Dejvida Bouvija (Bowie).

Brajan Feri (na slici) se ubrzo oslobodio tog imidža, koji je Bouvija načinio gej-ikonom, i postao mačo simbol u "najpozitivnijem smislu", izjavio je Žikić.

Feri je bio poznat po vezama sa najlepšim ženama sveta. Među njima je bila i Džeri Hol (Jerry Hall), koja ga je ostavila zbog Mika Džegera, pevača grupe "Roling Stouns" (The Rolling Stones).

Prema Žikićevim rečima, Feri je ostao izuzetno uticajan kao autor i kao pevač, a zajedno sa Robertom Plantom iz "Led cepelina" (Led Zeppelin) možda je najuticajniji britanski pevač druge polovine prošlog veka.

Upitan koliko su "Roksi mjuzik" uticali na jugoslovenski novi talas, Žikić je rekao da je taj uticaj bio znatan, da se osećao kod zagrebačkih grupa kao što je "Film", ali da je najuočljiviji na albumu "O je", beogradske grupe "U škripcu".

Žikić je takođe istakao da grupa "Roksi mjuzik" spada u takozvani art rok, i da je to razlog njenog uticaja na novi talas, koji je nastao krajem 70-tih godina.

"U novom talasu bilo je mnogih koji su pohađali umetničke škole, i njima je imponovalo obrazovanje, kao i muzički ukus Brajana Ferija", ocenio je Žikić.

"Roksi mjuzik" su se razišli 1982. godine posle ploče "Avalon", koja se takođe smatra prekretnicom u istoriji popularne muzike, iako je stilski bila znatno drugačija od onoga što su Feri i njegov bend svirali na početku karijere.

Feri je paralelno sa "Roksi mjuzikom" imao i solo karijeru, koja je do 1982. godine bila njegov "ventil" - sa grupom je snimao svoje pesme, a sam je snimao obrade. Od raspada "Roksi mjuzika", Feri je preuzeo njegovu publiku, kao i višeslojni pop stil sa "Avalona".

"Roksi mjuzik" su obnovili rad 2001. godine, a spremaju novi album zajedno sa Brajenom Inom (Brian Eno), koji je otišao iz grupe još 1973. godine.

 
   
 

 
Prvi TV intervju Kajli Minog od operacije

U prvom televizijskom intervjuu posle operacije australijska pop zvezda Kajli Minog (Kylie Minogue) jedva se uzdržala da ne zaplače dok je opisivala trenutak kad je saznala da ima rak dojke.

Minog je ispričala da je bila odlučna da nastavi svetsku turneju pod nazivom "Showgirl", ali da ju je porodica odgovorila od toga.

"U trenutku kad su mi lekari rekli, zanemela sam", rekla je Kajli Minog. "Svi smo se raspali, ali ja sam rekla: "Idem na avion', a oni su rekli: "Ne, ne ideš, sedi tu'".

Na sajtu lista "San Francisko kronikl" (Chronicle) navodi se da će intervjuu biti emitovan 16. jula na britanskoj televiziji Skaj uan (Sky One).

Minog je još kazala da intenzivno radi na novom albumu, ali da je odlučna da sebe poštedi stresa.

"Idemo mali korak po mali korak. Ovo su tek prvi dani i nisam sigurna kakav će obrt situaciji dobiti", dodala je.
 
   
 

 
Sofija Loren pozirala naga za Pirelijev kalendar
 
Italijanska glumica Sofija Loren pristala je da, u 72. godini, pozira naga za Pirelijev (Pirelli) kalendar za sledeću godinu, piše danas magazin "Đente" (Gente).

Glumica je potvrdila informaciju italijanskog magazina. "Treba biti odlučan kada želite nešto što vam se dopada i na šta mislite već dugo", objasnila je glumica fotografiju, koja je najavljena kao "umetnički akt" i na kojoj će na sebi imati samo minđuše sa dijamantima.

Sofija Loren proslaviće 72. rođendan 20. septembra, a prema pisanju "Đentea", glumica se nedavno podvrgla "zdravstvenoj kuri".

Sofija Loren neće biti jedina koja će skinuti odeću na stranicama kalendara, koji dobija samo 40.000 klijenata, preprodavaca i ličnosti koje odabere proizvođač pneumatika.

Prema pisanju italijanskih medija, na Pirelijevom kalendaru za 2007. pojaviće se i Španjolka Penelope Kruz (Cruz), Britanka Naomi Vots (Watts), Amerikanka Hilari Svonk (Hilary Swank) i Francuskinja Lu Doajon (Lou Doillon), inače kćerka Džejn Birkin (Jane).

Fotografije Sofije Loren, koje su snimili Holanđani Inez van Lamsverde (Lamsweerde) i Vinod Matadin (Winoodh) su "veoma lepe i snimljene su da bi gradile mit o La Loren", rekla je glumičina prijateljica Silvija Damijani, jedna od malobrojnih koje su videle fotografije.

 
   
 

 
Hendriksov rok festival ove godine u Vrbasu
 
U Vrbasu će sredinom avgusta biti održan "Hendriksov festival", smotra rok bendova iz Srbije i zemalja Evrope, izjavio je danas novinarima predsednik Skupštine opštine Vrbas Branislav Petrović.

Prema njegovim rečima, festival će trajati tri dana, koncerti će se održavati na gradskom stadionu, a učešće je potvrdilo devet izvođača, među njima grupe "Ortodoks Kelts", "357", "Bjesovi" i "Generacija 5", kao i pevači Dado Topić i Đorđe David.

Dolazak na festival, koji je prošle godine održan u Novom Sadu, potvrdio je i jedan bend iz Berlina.

"Organizatori su odlučili da festival presele u Vrbas, nakon što je ta opština za doček Nove godine organizovala dva uspešna koncerta na trgu u centru grada", kazao je Petrović.

Prema njegovim rečima, opština će učestvovati u organizaciji festivala i obezbedila je prostor za njegovo održavanje.

Petrović je takođe rekao da će više od 10 televizijskih ekipa pratiti ovaj događaj, a medijski sponzori su RTV Novi Sad, koji će direktno prenositi koncerte, i lokalna TV "Bačka".

 
   
 

 
Međunarodni festival Dani muzike u Herceg Novom
 
Tradicionalni međunarodni festival "Dani muzike" u Herceg Novom biće održan od 14. do 24. jula, saopštili su organizatori.

U okviru 23. "Dana muzike" održaće se deset žanrovski raznovrsnih koncerata - od dela ranih epoha do muzike 20. veka.

Smotra će početi koncertom francuskog saksofoniste Kloda Delangla i Ansambla saksofonista iz Pariza kojim će dirigovati Kanako Abeu iz Japana. Kao solista će nastupiti crnogorski pijanista Boris Kraljević koji je i umetnički direktor i selektor festivala.

Na svečanom zatvaranju festivala nastupiće Simfonijski orkestar iz Kaira kojim će dirigovati Britanac Stiven Lojd, a solista će biti pijanistkinja Rita Kinka.

Operativni direktor festivala Milan Stevanović naglasio je da su organizatori "Dana muzike" u Herceg Novom sarađivali sa svim sličnim manifestacijama u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini što je doprinelo kvalitetu ovogodišnje muzičke smotre.

"Dani muzike" ove godine će koštati oko 20.600 evra, a ulaz na sve koncerte je besplatan.

Pokrovitelji festivala su Opština Herceg Novi i Ministarstvo kulture Crne Gore, a generalni sponzor je Turistička organizacija Herceg Novog.

Festival su pomogli i ministarstva kulture Francuske i Egipta, Ministarstvo turizma Crne Gore, Institut "Igalo" i Brodogradilište "Bijela".

 
   
 

 
Memoari Šona Konerija u septembru 2007.

Legendarni glumac Šon Koneri (Sean Connery), koji je izjavio da neće ponovo živeti u Škotskoj dok ona ne postane nezavisna, piše knjigu o rodnoj zemlji, sa autobiografskim anegdotama, saopštio je njegov izdavač. 

Izdavačka kuća "Kenongejt buks" (Canongate Books) iz Edinburga navodi da je postala vlasnik prava na memoare "Connery's Scotland" (Konerijeva Škotska), zajedno sa izdavačkom kućom "Poligon" (Polygon).

"Naš cilj je da ponudimo čitljivu, vizuelno stimulativnu i, nadamo se, intrigantnu priču o Škotskoj, sa ličnim otkrićima", naveo je Koneri u saopštenju.

Najpoznatiji po ulozi u filmskom serijalu o britanskom tajnom agentu Džejmsu Bondu (James), Koneri će na knjizi raditi sa piscem i režiserom Marijem Grigorom (Murray).
 
   
 

 
 
 
 
 
   
 


| PRVA STRANA - HOME | REDAKCIJA | ARHIVA | PRETPLATA | KONTAKT |

Copyright © 1996-2010 "NOVINE Toronto"