| 
       
Oglasavanje Marketing
     |  
	
Linkovi
   
    | 
     
       
	 
	Kamera 
	Borisa Spremo 
	  
	 
	
	  
	    | 
   
 
  
	 
       | 
     
		
Kultura i zanimljivosti
     
        
            | 
                KULTURA 
				& ZANIMLJIVOSTI | 
               Utorak, 23. maj 2017.  | 
        
     
	
		| 
		 Izraz OK slavi 175 godina postojanja  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	 Izraz 
	"OK" (o'kej) najpoznatiji i najpopularniji od svih amerikanizama, slavi 175 
	godina postojanja, prenose mediji u SAD. 
	Taj izraz je prvu put upotrebio američki list Boston Morning Post 23. marta 
	1839. godine. Tada najpopularniji list u SAD počeo je tog dana da koristi 
	čuveni izraz u svojim tekstovima. 
	Stručnjaci za lingvistiku danas smatraju da se OK u pisanom i usmenom obliku 
	koristi više od reči "mama". 
	OK je ušao u svakodnevni jezik u SAD 1840. godine za vreme predsedničke 
	kampanje Martina van Bjurena. Posle Drugog svetskog rata OK je odomaćen 
	širom sveta. 
	Uprkos tome i danas se pouzdano ne zna kada je, gde i kako nastao. 
	Mnogi lingvisti i drugi stručnjaci su se bavili pitanjem porekla izraza OK. 
	Ima onih koji tvrde da je potekao od grčkog "ola kala", što znači "sve u 
	redu". 
	Drugi veruju da izraz potiče od dve francuske reči - "audž Cayes", "iz 
	Kajesa", luke na Haitiju koju su američki mornari cenili po kvalitetnom rumu 
	i duvanu. 
	Treći smatraju da je izraz došao iz jezika Čoktau (Choctanj) Indijanaca, 
	čija reč "okeh" znači "zaista". Ili iz zapadnoafričkog jezika Volof (Njolof), 
	na kojem "njanj kay" znači "da". Prema još jednoj verziji, izraz je potekao 
	od Keokuk Indijanaca, čiji je poglavica Old Keokuk sebe potpisivao samo 
	inicijalima - OK. OK je, kako navode svetski lingvisti, "najsvetliji i 
	najuspešniji od svih amerikanizama" i verovatno najpopularnija reč američkog 
	engleskog jezika. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 Dani komedije: Najbolja Gospođa ministarka  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Predstava pozorišta "Boško Buha" iz Beograda "Gospođa ministarka" proglašena 
	je za najbolju predstavu na 43. festivalu "Dani komedije" u Jagodini, 
	odlukom i žirija i publike. 
	"Gospođa ministarka" u režiji Tanje Mandić Rigonat je kao najbolja predstava 
	odlukom žirija dobila nagradu "Mija Aleksić", a odlukom publike, kao 
	najsmešnija predstava, dobila je nagradu "Miodrag Petrović Čkalja" i 
	statuetu "Jovanča Micić". 
	Publika je sinoć ovu, poslednju takmičarsku predstavu od ukupno sedam, 
	ocenila prosečnom ocenom 4,77 i tako pobedila predstavu "Leptiri su slobodni" 
	Zvezdara teatra koja je do sinoć vodila sa ocenom 4,73. 
	Nagradu za najbolje rediteljsko ostvarenje i statuetu "Ćuran" žiri je 
	dodelio Nikoli Zavišiću za režiju predstave "Izbiračica" Narodnog pozorišta 
	iz Beograda. 
	Tri ravnopravne nagrade i statuete "Ćuran" za najbolja glumačka ostvarenja 
	pripale su Miloradu Mandiću za ulogu Tošice u predstavi "Izbiračica", Ivanu 
	Bosiljčiću za ulogu Branka u istoj predstavi i Goranu Jevtiću za ulogu Živke 
	ministarke u predstavi "Gospođa ministarka". 
	Nagradu "Nikola Milić" za najbolju epizodnu ulogu dobio je Dragan Ostojić za 
	ulogu Gospođe Diperi u predstavi "Zeko, zeko" Narodnog pozorišta iz Kikinde. 
	Nagradu za najbolju mladu glumicu dobila je Nina Janković za ulogu Džil u 
	predstavi "Leptiri su slobodni" Zvezdara teatra, a za najboljeg mladog 
	glumca Miloš Cvetković za ulogu Trogiranina studenta u predstavi "Veliki 
	manevri u tijesnim ulicama" Narodnog pozorišta iz Niša. 
	Nagrada za najbolju scenografiju pripala je Mirašu Vuksanoviću i Nikoli 
	Zavišiću za predstavu "Izbiračica", a za najbolju kostimografiju Suni Kažić 
	u istoj predstavi. 
	Specijalnu nagradu žiri je dodelio Nataši Ilić, lektoru predstave "Veliki 
	manevri u tijesnim ulicama". 
	Selektor ovogodišnjeg festivala bio je reditelj Jug Radivojević, a u žiriju 
	su bili reditelj Kokan Mladenović, dramaturg Branislav Nedić i glumica Ivana 
	Jovanović. 
	Nagrade će biti uručene večeras, na Svetski dan pozorišta, 27. marta, kada 
	se festival zvanično završava. 
	U čast svih nagrađenih, glumci pozorišta "Slavija" iz Beograda odigraće 
	predstavu "Povratak u Montenegro" u režiji Slavenka Saletovića. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 Mali princ Džordža dobio dadilju   | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Britanski princ Vilijam i njegova supruga, vojvotkinja Kejt Midlton pronašli 
	su dadilju za svog sina, malog princa Džordža, prenose britanski mediji. 
	Dadilja Marija Tereza Turion Boraljo je Britanka španskog porekla. Pohađala 
	je najprestižniju školu za dadilje - Norland koledž u britanskom gradu Bat. 
	Marija Tereza je naučila tokom studija da je fizička kazna zabranjena i da 
	zbog toga može da dobije otkaz, tako da će princ biti zaštićen i od šamara i 
	od bili kakve druge kazne takve vrste. 
	"Dete nije zlobno, već je zlobno samo njegovo ponašanje", rekla je Luiz 
	Heren, stručnjak za dadilje, i dodala da će kraljevska dadilja imati 
	godišnju platu 38.000 funti. 
	"Prema dosadašnjim informacijama, znamo samo da je dadilja neudata, da nema 
	partnera. Ima od 35 do 40 godina i veoma je odana svom poslu", naveli su 
	mediji. 
	Princ Džordž, rođen 22. jula 2013. godine, treći je u redu za britanski 
	presto, posle svog oca princa Vilijama i dede princa Čarlsa. 
  | 
	 
	 
	
		| 
 
Depardije lansirao satove s ruskim dvoglavim orlom  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Francuski glumac Žerar Depardije, koji sada živi u Rusiji, lansirao je 
	kolekciju luksuznih satova s ruskim simbolom, ismevajući na taj način 
	geopolitičke probleme između njegove rodne Francuske i Rusije, prenose 
	francuski mediji. 
	Uskoro će na tržištu biti nova kolekcija Depardijeovih satova sa sloganom "Ponosam 
	sam što sam Rus", navode mediji i ocenjuju da se francuski glumac očigledno 
	opredelio za svoju novu zemlju. 
	Satovi od zlata i čelika imaju ruski simbol - dvoglavog orla, i svaki je 
	procenjen na između 20.000 i 30.000 evra. 
	Depardije nije nikada krio prijateljstvo prema Rusiji i ruskom predsedniku 
	Vladimiru Putinu. Za razliku od francuskih vlasti, koje su kritikovale 
	nedavno pripajanje poluostrva Krim Rusiji, glumac nije komentarisao ta 
	dešavanja. 
	Zbog kritika na račun francuskih vlasti posle njihove odluke o povećanju 
	poreza za one čiji su godišnji prihodi veći od milion evra, Depardije je 
	prošle godine otišao u Belgiju gde je zatražio državljanstvo. 
	Državljanstvo je, međutim, dobio u Rusiji i njega mu je lično uručio 
	Vladimir Putin. 
  | 
	 
	 
	
		| 
Originalna čestitka Zijaha Sokolovića za Dan pozorišta | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Glumac Zijah Sokolović čestitao je juče svim ljudima Svetski dan pozorišta 
	27. mart, a u prilogu čestitke je fotografija na kojoj je bez majice i 
	pantalona i nosi dasku sa natpisom "Daska koja život znači". 
	Na fotografiji koja je dostavljena medijima priložen je i natpis na 
	latinskom jeziku "Između nade i straha" (Inter spem et metum). 
	Sokolović je ambasador dobre volje za toleranciju Ujedinjenih nacija, a 
	trenutno je kao koautor angažovan u predstavi "Kraljica leptira" u tandemu 
	sa Selmom Parisi i u produkciji Kulturnog centra Pančeva. 
	Svetski dan pozorišta 27. mart ustanovljen je na dan osnivanja Pozorišta 
	nacija u Parizu 1962. godine, a tim povodom ove godine u teatrima širom 
	sveta biće pročitana poruka dramskog pisca Breta Bejlija. 
  | 
	 
	 
	
	
		| 
		 
Kratki metar od 2. do 6. aprila  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
  
	
	Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma održaće se od 2. 
	do 6. aprila, a na programu je 135 filmova. 
	Za glavne nagrade takmičiće se 53 filma inostrane produkcije i 31 domaće, 
	najavili su organizatori. 
	Umetnički direktor Janko Baljak rekao je novinarima da će Festival u sredu 
	2. aprila u 19.00 sati otvoriti poljski dokumentarac "Joana" rediteljke 
	Anete Kopaš, remek-delo u produkciji škole Andžeja Vajde. 
	On je rekao da je za ovogodišnji festival bilo prijavljen rekordan broj 
	filmova iz inostranstva i da je u proteklih nekoliko meseci pogledao više od 
	1.000 ostvarenja od kojih je trebalo odabrati program. 
	"Za razliku od strane produkcije koja ima rast, domaća je u stagnaciji. Ove 
	godine snimljeno je 20 domaćih filmova manje nego 2013, a na festival je 
	prijavljeno oko 80 domaćih ostvarenja", rekao je Baljak. 
	On je dodao da će u posebnom programu "Dijaspora" biti prikazani filmovi 
	izuzetno talentovanih studenata iz Srbije koji se školuju u Americi, Španiji, 
	Švajcarskoj i drugim zemljama. 
	U programu "Komšiluk" biće prikazana najbolja ostvarenja autora iz regiona, 
	dok će najbolji filmovi Eurokanala u žanru komedije koji je ove godine u 
	fokusu festivala, biti prikazani u selekciji "Smeh: Univerzalna čežnja", 
	rekao je Baljak. 
	Prema njegovim rečima, u posebnom programu "Vrelo" biće prikazani angažovani 
	filmovi koji se bave temom dužničkog ropstva bankama i 
	farmaceutsko-medicinske mafije, a posle projekcije će biti organizovana 
	rasprava. 
	On je rekao da bi publika posebno trebalo da obrati pažnju na program "Zabranjeni 
	glasovi" u kojem je izdvojeno deset najboljih dokumentarnih dugometražnih i 
	srednjemetražnih filmova, koji zbog svoje dužine nisu uvršteni u takmičarsku 
	selekciju. 
	Baljak je najavio da će festivalski program početi pre zvaničnog otvaranja, 
	2. aprila u 17.00 sati projekcijom najboljih filmova sa festivala nezavisnog 
	filma u Rimu. 
	Na festivalu će pored domaćih autora biti prisutno desetak gostiju iz 
	inostranstva, a u žiriju će biti reditelj Nikola Majdak, glumica Hana 
	Selimović, rediteljka Barbara Miler, autor iz Ukrajine Miroslav Slobotički i 
	predstavnik filmskog festivala iz Kopenhagena Sesil Bjork. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Nestašica ovaca ugrozila takmičenje u Irskoj  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
	Irskoj, koja će uskoro biti domaćin ovogodišnjeg Svetskog takmičenja u 
šišanju ovaca koje nazivaju i "Olimpijadom", treba 6.000 ovaca, ali nedostaje 
1.000. 
Organizatori traže stariju jagnjad, između 12 i 14 meseci, da bi svi takmičari 
imali jednak "materijal". Ali, ovce su u Irskoj sve ređe i sve skuplje, tako da 
nije izvesno da li će biti nabavljene do četvorodnevnog takmičenja koje 22. maja 
počinje u Goriju (Gorey), južno od Dablina. 
Prijavili su se takmičari iz 38 zemalja - od Kine do Čilea, uključujući i 
branioca titule, Škotlanđanina Gevina Mača (Gavin Mutć). 
To takmičenje je prethodni put u Irskoj održano 1998. godine. 
  | 
	 
	 
	
		| 
 Popov i Nikoletić dobitnici nagrade Gordana Brajović  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
	Nagrada "Gordana Brajović" za najbolju knjigu za decu dodeljena je piscu 
Raši Popovu za kratki roman "Mokrinski patuljci", a pesnik Tode Nikoletić 
nagrađen je za zbirku "Ne dajte moje bube", saopštili su danas organizatori. 
Po oceni žirija u romanu Raše Popova govori o prijateljstvu i ljubavi vešto se 
prepliću realnost i fantastika, a knjiga je napisana briljantnim stilom i 
predstavlja pravi "vrt duha i mašte". 
Pesničkom knjigom "Ne dirajte moje bube" Tode Nikoletić na duhovit, šarmantan i 
deci blizak način zaokružuje poseban pogled na svet i njegove pesme ne nude samo 
zabavu već uče o životu u kome živimo i o načinima da postanemo bolji i srećniji, 
ocenio je žiri. 
Na ovogodišnji konkurs prijavljeno je 50 knjiga 47 autora, a u najuži izbor 
izdvojeni su "Zmaj u jajetu" Dragana Hamovića, "Mamin dnevnik" Lidije Nikolić i 
"Velika večera" Nedeljka Tešića, navodi se u saopštenju. 
Dodeljene su i nagrade deci i učenicima od prvog razreda osnovne škole do 
četvrtog razreda gimnazije, učesnicima konkursa na koji je stiglo više od 2000 
pesama i priča, a imena dobitnika biće objavljena u Večernjim novostima. 
Nagrade laureatima biće uručene na 17. Književnom susretu "Dani dečje poezije i 
stvaralaštva Gordana Brajović" 29. aprila u Aleksincu, dodaje se u saopštenju. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Rozmarina beba u miniseriji  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
	U Parizu je u toku snimanje TV-serije po horor-filmu "Rozmarina beba" 
reditelja Romana Polanskog, javljaju francuski mediji. 
Rediteljka serije, Anješka Holand izjavila je da se divi opusu Polanskog, i da 
ne može da se "takmiči s njim". 
"Želim da temu predstavim u drugom svetlu. Umesto Njujorka, radnja se dešava u 
Parizu, a glavna junakinja je aktivnija, moderna i nezavisna", rekla je 
rediteljka. 
Tako je glavnu žensku ulogu koju je u filmu igrala Mija Farou, dobila atletski 
građena Zoe Saldana. 
Sporednu žensku ulogu sataniste će igrati Karol Buke. 
Tročasovna mini-serija će biti prikazana na američkoj televizijskoj mreži En-Bi-Si. 
Film "Rozmarina beba", iz 1968, sadrži uznemirujuće kadrove i muziku kojom 
izaziva neponovljiv osećaj napetosti i jeze. 
Premda u celom filmu postoje svega dve scene tipične za horor, "Rozmarina beba" 
se smatra jednim od najboljih horora svih vremena. 
Američki institut za film je taj film stavio na deveto mesto 100 
najuzbudljivijih filmova svih vremena. 
Glumica Rut Gordon je 1968. godine dobila Oskara za najbolju sporednu ulogu lika 
zloslutne Mini Kastavet. 
Polanski je snimio i "Nož u vodi", "Bal vampira", "Pisac iz senke" i "Kineska 
četvrt", a dobio je Oskara 2003. godine za film "Pijanista". 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Pripreme za 200. godišnjicu Ustanka u Takovu  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
	U Gornjem Milanovcu je formiran odbor za proslavu dva veka od početka Drugog 
srpskog ustanka u Takovu, 23. aprila iduće godine. 
Na čelu odbora od 30 članova je predsednik Opštine Milisav Mirković koji je 
izjavio da predstoji ogroman posao na uređenju objekata u takovskom kraju 
povezanih s Milošem Obrenovićem, predvodnikom ustanika u Takovu. 
"Pred nama je malo vremena da se pripremimo za obeležavanje početka stvaranja 
srpske državnosti i to će u Srbiji biti centralna manifestacija iduće godine, 
kada i Vojska slavi svoj dan što očekujemo takođe u Takovu" - rekao je Mirković. 
Kustos Muzeja Rudničko-takovskog kraja Aleksandar Marušić objasnio je da je 
najvažnije da se uredi kuća knjaza Miloša u Gornjoj Crnući, koja je jedno vreme 
bila i prestonica Srbije, kao i objekti u istorijskom Takovu. 
"Miloševa kuća je istorijski spomenik, a liči na ruinu i prokišnjava, zbog cega 
su sva dokumenta sklonjena. Treba da se uredi i crkva u Takovu gde su se 
ustanici pričestili na Cveti 1815. godine" - rekao je Marušić. 
Saopšteno je da je Ministarstvo za kulturu odobrilo značajna sredstva za 
rekonstrukciju i uređenje tih zgrada, a u budžetu Opštine Gornji Milanovac 
planirana su sredstva za uređenje komunalnih objekata i saobraćajnica koje vode 
u Takovo. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Japanski arhitekta dobitnik Prickerove nagrade  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
  
	
	Japanski arhitekta Šigeru Ban (56) dobitnik je Prickerove nagrade za 2014. 
	godinu, priznanje koje se često naziva Nobelom za arhitekturu, objavljeno je 
	danas u Tokiju. 
	Fondacija Hajat (Hyatt), koja finansira ovu prestižnu nagradu, istakla je "eleganciju 
	i inventivan karakter" rada Šigeru Bana, koji je posebno poznat po svojim 
	skloništima za žrtve prirodnih katastrofa i nasilja. 
	"Posvećenost humanitarnim ciljevima" Šigeru Bana, koji ima biroe u Tokiju, 
	Parizu i Njujorku, predstavlja "primer za sve". 
	Nagrada se dodeljuje arhitekti koji je spoj talenta i posvećnosti i koji je 
	kroz arhitekturu dao "značajan doprinos humanosti", navodi fondacija. 
	Fondacija podseća na "njegove stalne humanitarne napore", ali i na činjenicu 
	da je "tokom 20 godina odlazio na mesta katastrofa, prirodnih ili ljudskih, 
	kako bi radio sa ljudima, volonterima, studentima na izgradnji skloništa 
	koja se mogu reciklirati, koja su jeftina i vraćaju dostojanstvo" žrtvama. 
	"Šigeru je od našeg sveta napravio jedno lepše mesto", ocenio je žiri 
	Prickerove nagrade, koju je 1979. godine ustanovio Džej Pricker. 
	"Počastvovan sam i moram biti oprezan. Moram nastaviti da slušam ljude s 
	kojima sarađujem", rekao je arhitekta koji je za nagradu saznao u Parizu. 
	Šigeru Ban je autor između ostalog katedrale od kartona na Novom Zelandu, 
	centra "Žorž Pompidu" u Mecu, ali i privremene učionice s kartonskim cevima 
	za decu žrtve zemljotresa 2008. godine u kineskoj provinciji Sečuan. 
	Nagrada, čiji novčani deo iznosi 100.000 dolara, biće mu uručena 13. juna u 
	amsterdamskom Rijks muzeju. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Razvode se Gvinet Paltrou i Kris Martin  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
	Američka glumica Gvinet Paltrou i britanski pevač Kris Martin, lider grupe 
Koldplej, saopštili su da se razvode posle više od deset godine braka, preneli 
su američki mediji. 
"Trudili smo se naporno više od godinu dana, jedan deo zajedno, jedan deo 
odvojeo, da vidimo šta je još moguće među nama, i došli smo do zaključka da, 
iako se mnogo volimo, živimo odvojeno", navodi se u pismu objavljenom na sajtu 
glumice Goop.com. 
Poruku su potpisali i Paltrou i Martin, a portparol pevača Koldpleja potvrdio je 
ove navode. 
"Mi smo pre svega roditelji dva neverovatno divna deteta, i tražimo da se 
njihova i naša privatnost poštuju o ovom teškom trenutku", dodaje se u pismu. 
Paltrou (41) i Martin (37) venčali su se 2003. godine. Imaju dvoje dece: ćerku 
Epl (9) i sina Mozesa (7). 
"Uvek smo čuvali privatnost našeg odnosa i nadamo se, dok se svesno rastajemo i 
prestajemo da budemo roditelji zajedno, da ćemo moći tako i da nastavimo", dodao 
je par. 
Dvoje umetnika retko su se u javnosti pojavljivali zajedno i nisu želeli da 
javno govore o svojoj vezi, zbog čega su često bili predmet glasina o razlazu. 
Paltrou, proglašena 2013. najlepšom ženom sveta u magazinu Pipl, stekla je veću 
popularnost ulogom u trileru "Seven" iz 1995. godine. Dobila je Oskara za ulogu 
u filmu "Zaljubljeni Šekspir". 
Martin i njegova grupa Koldplej, osnovana 1996, prodali su više od 60 miliona 
diskova u svetu. Njihov novi album "Ghost Stories" izlazi 19. maja. 
  | 
	 
	 
     | 
		   
Oglasavanje Marketing
         |