| 
       
Oglasavanje Marketing
     |  
	
Linkovi
   
    | 
     
       
	 
	Kamera 
	Borisa Spremo 
	  
	 
	
	  
	    | 
   
 
  
	 
       | 
     
		
     
     
        
            | 
                KANADA | 
               Utorak, 23. maj 2017.  | 
        
     
	
		| 
		 Tužena agencija za elektronsku špijunažu  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	 Vankuverska 
	Asocijacije za građanske slobode podnela je tužbu protiv CSEC, 
	Communications Security Establishment Canada, jer smatraju da bi zbog 
	kršenja prava na privatnost, svaki korisnik mobilnog telefona, smartfona, 
	laptopa ili tableta u poslednjih 13 godina trebalo da dobije nadoknadu od 
	nacionalne agencije za elektronsku špijunažu. 
	Tužba je podneta u ime svih korisnika bežičnih sredstava komunikacije od 
	2001. godine naovamo. 
	U Asocijaciji naglašavaju da u ovom konkretnom slučaju nije važno da li će i 
	na koji način doći do obeštećenja, već je osnovna namera ovog procesa da 
	ustavna prava građana budu zaštićena. 
	Agencija, naime, nema dozvolu da namerno prikuplja ili analizira podatke iz 
	komunikcije korisnika, ali ministar odbrane može da im izda pisano 
	ovlašćenje za nenameran pristup informacijama.  
	Agencija CSEC tvrdi da sve radiu skladu sa zakonom. 
	Pre nego što dođe do ovog sudskog procesa, potrebno je prvo da ga Federalni 
	sud odobri. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 Higijena u bolnicama nije na zadovoljavajućem nivou  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Procenjuje se da u Kanadi oko 220 hiljada pacijenata bude zaraženo nekom 
	bakterijom tokom lečenja u ovdašnjim bolnicama.  
	To je zato što čistoća u bolnicama nije na zadovoljavajućem nivou, smatraju 
	dr Dik Zutman, specijalista za infektivne bolesti i profesor na Medicinskom 
	fakultetu Univerziteta Kvins u Kingstonu,Ontario, i njegov tim, koji su 
	sproveli studiju o čistoći u bolnicama. 
	Rezulati su dobijeni na osnovu onlajn ankete, sprovedene tokom 2012. i prve 
	polovine 2013. godine, u kojoj su učestvovali zaposleni iz 119 bolnica iz 
	čitave zemlje, koji su svi zaduženi za borbu protiv infekcija u svojim 
	institucijama. 
	Anketa je imala za cilj da proveri u kojoj meri se rad timova za održavanje 
	čistoće odvija u skladu sa programima za zaštitu od infekcija u bolnicama, a 
	pitanja su se odnosila na obrazovanje osoblja, čistoću u bolnicama i stopom 
	obolevanja pacijenata od C-difisil, MRSA i stafilokoknih infekcija. 
	Istraživanje je pokazalo da svega tri petine zaposlenih koji su direktno 
	zaduženi za kontrolu, smatra da je u njihovim bolnicama čistoća na 
	zadovoljavajućem nivou. Svaki treći anketirani smatra da higijeničari nisu u 
	dovoljnoj meri obučeni kako treba da rade da bi sve bilo čisto i 
	dezinfikovano u skladu sa standardima. 
	Kampanja za čiste ruke dala je izuzetno pozitivne rezultate, pošto se ističe 
	da se taj osnovni higijentski uslov sada ispunjava u gotovo devedeset odsto 
	slučajeva. „Ako se zna da je na početku to bilo svega trideset odsto, onda 
	zaista treba biti zadovoljan postignutim“, istakao je dr Zutman. Međutim, on 
	smatra da se o okruženju ne vodi onoliko računa koliko bi trebalo. Ako se 
	zna da se za te svrhe izdvaja tri do pet odsto operativnog budžeta, što su u 
	suštini stotine miliona dolara, onda bi bilo sasvim logično očekivati da i 
	efekti budu podjednako visoki. Iskustva nekih bolnica su pokazala da rešenja 
	mogu pre svega da se pronađu u boljoj organizaciji i domaćinskom odnosu 
	prema higijeni prostora u kojem se boravi. 
	Sa svim ovim navodima slažu se i u nacionalnom Institutu za bezbednost 
	pacijenata. Oni kažu da svako treba da radi svoj posao, pa onda ne bilo 
	ničeg spornog i pacijenti bi se lečili u bolnicama, a ne bi se u njima 
	dodatno razboljevali i inficirali. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 Brazoova karijera ide silaznom, a Trudoova uzlaznom 
		putanjom  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	U protekle dve godine, koliko je proteklo od spektakularnog humanitarnog 
	boks meča između tadašnjeg senatora Patrika Brazoa i tadašnjeg poslanika 
	Liberalne stranke Džastina Trudoa, njihovi putevi su se umnogome izmenili, i 
	to u suprotnim smerovima – Brazoova karijera krenula je silaznom, a Trudoova 
	uzlaznom putanjom. 
	Ovih dana Brazo iščekuje rasprave o svojim spornim troškovima, a Trudo je 
	prošle subote imao čast da održi pozdravni govor na ovogodišnjem 
	humanitarnom boks meču, čiji prihod je takođe namenjen za borbu protiv raka. 
	Upravo ih je taj govor na neki način ponovo približio. Trudo je naime, 
	obraćajući se publici, upotrebio jedan nepristojan pridev koji je publika 
	burno pozdravilaali se, zbog tog prideva, sada i o njemu u medijima govori u 
	blago negativnom kontekstu.  
	Budući da je on lider Liberalne stranke, konzervativci su iskoristili ovaj 
	incident da dovedu u pitanje Trudoovo rasuđivanje. 
	Trudo se odmah u ponedeljak i izvinio javnosti za pogrešno i neodmereno 
	izabranu reč, ali priznaje da mu je od svega najteže pala grdnja koju je 
	dobio od svoje supruge Sofi. 
  | 
	 
	 
	
		| 
 
BLIC VESTI  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	TORONTO – Objavljena je ovogodišnja ontarijska sanšajn lista, sa 
	imenima državnih službenika čija primanja iz prošle godine premašuju stotinu 
	hiljada dolara. Na listi je skoro 98 hiljada imena, a prvi je Tom Mičel, 
	predsednik i izvršni direktor Ontario Ponjer Generation, sa 1,71 miliona 
	dolara. Prosek primanja sa liste je, inače, 127.433 dolara. 
	 
	VANKUVER – Svetska organizacija Skajtreks, Skytradž, svake godine na 
	osnovu mišljenja putnika iz svih zemalja sveta dodeljuje nagrade najboljim 
	svetskim aerodromima. Ove godine, među prvih deset na listi našao se i 
	vankuverski aerodrom, pored aerodroma u Singapuru, Seulu, Minhenu, Hongkongu, 
	Amsterdamu, Tokiju, Pekingu, Cirihu i Londonu. 
	 
	VANKUVER – Iako je na međuvladinom panelu o klimatskim promenama 
	ponovo skrenuta pažnja da ima previše nepovoljnih i pretećih faktora po živi 
	svet na planeti, Tom Pederson, direktor Instituta za klimatske solucije, 
	Univerzitet Viktorija, predviđa svetliju i perspektivniju budućnost za 
	planetu, jer smatra da ne smemo gubiti nadu da će se društvo dozvati pameti. 
	 
	OTAVA – Od ponedeljka su cene poštanskih usluga porasle za 35 odsto, 
	tako da pojedinačna marka sada košta jedan dolar. 
	 
	PIS RIVER, Alberta – Najnoviji izveštaj albertanskog regulatornog tela 
	za energetiku, načinjen zbog prigovora ljudi koji žive u okolini, potencira 
	da isparenja iz rafinerije u severozapadnoj Alberti treba što više da se 
	eliminišu jer mogu izazvati zdravstvene probleme. Majk Hadema, portparol 
	Grinpisa Kanada, ističe da izveštaj najzad potvrđuje ono što su ljudi iz tog 
	regiona tvrdili već godinama. 
	 
	TORONTO – Ontarijski nastavnički penzioni fond ostvario je prihod u 
	iznosu od 5,1 milijardi, prvi u poslednjih deset godina. 
	 
	OTAVA – Premijer Stiven Harper kaže da je iznenađen saznanjem da 
	Kvebek ima posebna pravila za izbor sudija Vrhovnog suda Kanade, drugačija 
	nego što važe za ostale provincije. Ovo je vezano za slučaj bezuspešnog 
	kandidovanja sudije Marka Nadona, a sporna kvebečka pravila važe od 1875. 
	godine. 
	 
	OTAVA – Statistička služba je objavila da je ekonomija u januaru 
	porasla za 0,5 odsto, što je više nego što je očekivano i predviđano. 
	Najveći rast zabeležen je u proizvodnji robe, a potom u rudarstvu, 
	eksploataciji nafte i gasa i građevinarstvu. 
	 
	TORONTO – RCMP je na osnovu prijave Fonda za penzijsko osiguranje, 
	podigla optužnicu protiv Boba Mugtusidisa, 70, pod sumnjom da je nastavio da 
	prima penziju svoje majke petnaest godina posle njene smrti. Procenjuje se 
	da je on time ostvario nelegalnu dobit od gotovo dve stotine hiljada dolara. 
	 
	VANKUVER – Izvršni direktor korporacije Telus Daren Entvistl iznenada 
	je podneo ostavku na svoju funkciju. Njega će, od početka maja, zameniti 
	dugogodišnji rukovodilac Džo Natal. 
	 
	OTAVA – Nakon što je usnimljeno da nekoliko pripadnika RCMP-a 
	izvrgava podsmehu i ruglu telefonsku pritužbu na porodični incident, 
	ministar za javnu bezbednost Stiven Blejni je istakao komesaru te službe 
	Bobu Polsonu da građani očekuju da se služba prema njima odnosi u svakom 
	trenutku profesionalno i sa dužnim poštovanjem. Slučaj nekorektnog ponašanja 
	mauntija Oksfordu, Nova Skotija, prijavila je žena koja se javila da im se 
	požali. 
	 
	TORONTO – Krajzler je u Kanadi povukao preko 42 hiljade sportskih 
	automobila i to zbog korozije može da oteža korišćenje vozila. Na spisku se 
	nalaze i džip grand čiroki i dodž durango, modeli od 2011 - 2014. godine. 
	 
	SASKATUN – Oko 3.500 prasića i svinja stradalo je u velikom požaru na 
	farmi svinja Big skaj, blizu Lanigana, najvećoj u provinciji i drugoj po 
	veličini u zemlji. Na sreću, među ljudima nema povređenih, a uzrok požara se 
	ispituje. 
	 
	TORONTO – Torontski Zoološki vrt raspisao je konkurs jer traže ime za 
	ženku, mladunče gorile rođenu pre skoro tri meseca. Predlozi mogu da se daju 
	preko vebsajta, a poželjna su afrička imena i to na slovo N, jer je običaj 
	da prinova dobije ime na isto slovo kojim počinje i majčino ime (Ngozi je 
	majka). Konkurs traje do 22. aprila. 
	 
	TORONTO – U okviru svečanosti koje će se održati idućeg leta povodom 
	Panameričkih igara u Torontu, biće i originalna dela kanadske pozorišne 
	ikone Roberta Lepadža i filmskog stvaraoca Veronike Tenant. 
	 
	TORONTO – Zainteresovani mogu da dobiju na poklon kuću staru oko 125 
	godina, koja se nalazi na uglu ulica Izabela i Džarvis, na mestu gde treba 
	uskoro da počne gradnja novog modernog objekta. Investitori su prvo želeli 
	da kuća bude sastavni deo novog objekta, međutim, njena restauracija bi 
	previše koštala, pa je gradska većnica Kristin Vong Tam ponudila kuću na 
	poklon. Uslov je samo da se kuća odnese sa lokacije do početka gradnje novog 
	objekta. 
	 
	TORONTO – Predstavnici Prvih nacija sa severozapada Ontarija odlučili 
	su da se Strategijom zelenog svetla bore protiv porodičnog nasilja i nasilja 
	prema ženama, zbog toga što je kod njih zelena boja simbol ozdravljenja i 
	spiritualne veze sa majkom zemljom. Karen Kedžik, žena koja je osmislila 
	strategiju, kaže da cilj nije samo da se podigne svest, već i da se prikupe 
	sredstva za kupovinu raznih sistema za bezbednost i organizovanje časova 
	samoodbrane za žene. 
	 
	EDMONTON – Bivša premijerka Alberte Alison Redford lično je naložila 
	izgradnju luksuznog premijerskog apartmana na 11. spratu Federalne zgrade 
	koja se sada renovira u Edmontonu, prenosi CBC njuz. 
	 
	TORONTO – Ontarijski tužilac Boni Lisik će izvršiti proveru i do 
	jeseni sačiniti izveštaj o ugovorima za bezbednost na Panameričkim igrama, 
	koje će idućeg leta biti održane u Torontu. Ugovori su sporni zbog toga što 
	će privatnoj agenciji, ogranku jedne američke firme za bezbednost, biti 
	isplaćen 81 milion dolara. 
	 
	OTAVA – Članovi porodica vojnika poginulih u Avganistanu dobili su 
	pozivnicu Ministarstva odbrane da u Otavi prisustvuju svečanosti povodom 
	Nacionalnog dana poštovanja, 9. maja, ali o sopstvenom trošku, izveštava CTV 
	njuz. 
	 
	TORONTO – Gradonačelnik najvećeg kanadskog grada Rob Ford, ne 
	prestaje da privlači pažnju svojim ’biserima’. U sredu je, tako, glasao 
	protiv predloga gradskog veća da se jedna ulica u Torontu nazove po Nelsonu 
	Mandeli i da se uputi čestitka učesnicima Olimpijskih i Paraolimpijskih 
	igara u Sočiju. Njegov glas je bio jedini protiv, a kako je objasnio, 
	verovatno je pritisnuo pogrešno dugme. 
	 
	OTAVA – Izveštaj Centra za političku alternativu pokazuje da 86 
	najbogatijih kanadskih porodica sve značajnije uvećava svoje bogatstvo i da 
	sada poseduju onoliko koliko i 11,4 miliona najsiromašnijih stanovnika. U 
	izveštaju stoji i da bi oni mogli da kupe bukvalno sve u Nju Brunsviku i još 
	da im ostane 40 milijardi dolara. 
	 
	OTAVA – Tina Feron i njen suprug Lijam Mekgi imaju sada čemu da se 
	raduju. On je pre dve godine oboleo od raka i uspeo da se izvuče, a supruga 
	je za prvi i jedini do sada tiket Loto maksa dobila premiju od 48 miliona 
	dolara. 
  | 
	 
	 
	
		| 
 Jezik kao prepreka u zdravstvu  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  Studija ontarijskog Centra za istraživanje zdravlja u gradovima, 
	bavila se problemom sporazumevanja između pacijenata i lekara. 
	Poznato je, naime, da u provinciji ima puno žitelja koji ne govore ni 
	engleski ni francuski, i da je poprilična verovatnoća da lekar kod koga 
	treba da odu ne govori njihov maternji jezik.  
	To je stoga što tek oko petine lekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti može 
	da se sporazumeva na nekom drugom jeziku, pred dva službena, a da čak manje 
	od četiri odsto lekara zna neki od najrasprostranjenijih stranih jezika u 
	provinciji. 
	Autorka ove studije Dženifer Sirs naglašava da je ovo veoma ozbiljan 
	problem, pošto je komunikacija između pacijenta i lekara osnova za pružanje 
	zaštite i pomoći.  
	Kada se oni ne razumeju, onda se dešava i da pacijenti prolaze kroz 
	nepotrebne analize, pa borave u bolnicama duže nego što bi trebalo, samo da 
	se otkrije uzrok njihovih zdravstvenih tegoba.  
	U nekim slučajevima jezički problem može biti i opasan po život pacijenta. 
	Istraživanje je, ipak, pokazalo da u naseljima u kojima živi stanovništvo 
	koje ne govori ni engleski ni francuski, ima lekara koji poznaju njihov 
	jezik. Ukoliko to nije slučaj, onda pacijenti do lekara odlaze sa svojim 
	detetom, rođakom ili prijateljem koji će im biti prevodilac, ili putuju do 
	najbližeg lekara sa kojim će moći sami da se sporazumeju. 
	Sirsova pominje dva načina za rešavanje ovakvih jezičkih barijera – 
	pacijenti bi trebalo da porade i da nauče osnovne stvari na engleskom ili 
	francuskom jeziku, dok bi nadležni službe mogle da pomognu tako što bi 
	podstakle obrazovanje lekara koji znaju jezike imigranata, ili dovođenje na 
	praksu lekara obrazovanih u inostranstvu.  
	Ona ističe i da bi pacijentima umnogome pomoglo i informisanje, odnosno da 
	svima budu dostupni podaci gde radi lekar koji razume i govori njihov jezik. 
	Među imigrantima koji ne govore ni engleski ni francuski, u Ontariju ima 
	najviše Kineza, a slede oni koji govore italijanski, pendžabi, portugalski, 
	španski, hindu, vijetnamski, tamilski, arapski i persijski. 
  | 
	 
	 
	
	
		| 
		 
Proslavljeni violinista ostavljen na sred aerodroma  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
  
	
	Proslavljeni izraelsko-američki violinista, dobrotvor i osoba koja zbog 
	preležane dečje paralize u detinjstvu ne može da se kreće bez štaka ili 
	skutera, Ajzak Perlmen, ovih dana nije na torontskom aerodromu dobio pomoć 
	koju je trebalo. 
	Naime, pošto je bio na spisku putnika kojima je potrebna asistencija, po 
	sletanju aviona, službenik je trebalo da mu pomogne da sa prtljagom stigne 
	do izlaza iz aerodromske zgrade.  
	Službenik ga je, međutim, iznenada ostavio na pola puta da se sam snalazi, 
	sa obrazloženjem da ima posla na drugim letovima. 
	Perlmenu nije bilo ni malo lako, sa dve manje i jednom većom torbom oko 
	skutera, violinom i parom štaka. Na kraju je uz pomoć jednog policajca 
	stigao do izlaznih vrata, gde ga je čekala osoba iz organizacije koncerta. 
	Perlmen je kasnije dobio izvinjenje nadležnih, obećanje da će ispitati kako 
	je i zbog čega došlo do nemile scene, mada, on kaže da bi više voleo da do 
	toga nije uopšte moralo da dođe, tim više što do sada nije imao nikakvih 
	problema na tom istom Pirson aerodromu. 
	Inače, Perlmen je u Toronto doputovao kako bi održao humanitarni koncert. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Veliki strah kosmonauta Hadfelda  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
	enzionisani kosmonaut Kris Hadfeld je, u intervjuu za CBC-jev Morning edišn, 
izjavio da se tokom priprema za let najviše od svega plašio da neće uživati 
tokom boravka u svemiru. 
Hadfeld objašnjava da taj njegov strah verovatno potiče otud što je iščekivanje 
na ostvarenje dečačke želje trajalo predugo, čak 26 godina.  
On je, naime, još kao devetogodišnji dečak odlučio da će postati kosmonaut i od 
tada sve vreme radio u tom pravcu. 
Bivši kosmonaut potencira da, na njegovu ogromnu radost, nije bilo mesta 
strahovanju. Ispostavilo se da je sve što je u kosmosu doživeo i video na 
najpozitivniji način prevazišlo sva njegova očekivanja. 
  | 
	 
	 
	
		| 
 Do veće cifre za kuću uz pomoć srećnog broja  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
	Interesantna studija profesorke Nikol Forten, sa Univerziteta Britanska 
Kolumbija, i njenih kolega, pokazuje da sujeverje utiče na cenu kuće. 
Stručnjaci su analizirali prodaju oko 117 hiljada kuća u periodu od 2000. do 
2005. godine. U oblastima u kojima su kupci kineskog porekla, na primer, razlika 
u cenama stambenog prostora na kućnim brojevima sa cifrom 4 i cifrom 8 je oko 
pet odsto.  
Naravno, skuplje su kuće koje na kraju imaju cifru 8, zato što se u kineskom 
jeziku on vezuje za prosperitet. Broj 4, pak, izgovara se tako da asocira na reč 
’smrt’. 
Profesorka Forten čak navodi primere ljudi koji su tražili i dobili dozvolu da 
promene kućni broj, ne bi li učinili mesto srećnijim.  
Kada se zna da je u Kanadi oko pet odsto populacije kineskog porekla, onda 
postaje jasnije zbog čega kućni broj može biti prednost, ili mana, pri prodaji 
kuće. Čak i kod ljudi koji nisu previše sujeverni ovakvo verovanje počne da 
deluje. 
Koautor studije, Endru Hil, sa Univerziteta Južna Karolina, ističe da, sa 
stanovišta investitora, nije svejedno da li će dobiti više ili manje novca za 
ono što grade. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Nije lopov pošto nema plave oči  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
	Sud u St. Džonu oslobodio je Šona Fremptona optužbi da je počinio oružanu 
pljačku jedne prodavnice u tom gradu, i to zbog neodgovarajuće boje očiju. 
Prodavačica, koja je i glavni svedok, svedočeći na sudu je izjavila da je sasvim 
sigurna da je on pljačkaš, ali je istakla da je osoba koja je pljačkala radnju 
imala plave oči. 
Pošto su Fremptonove oči smeđe, sud ga je oslobodio optužbi. 
Ovo je već drugi slučaj da je došlo do ovakvog preokreta, da je Frempton 
optužen, pa oslobođen krivice. Pre dve godine je sud povukao optužnicu zato što 
su svedoci izmenili svoju priču. 
  | 
	 
	 
     | 
		   
Oglasavanje Marketing
         |