| 
       
Oglasavanje Marketing
     |  
	
Linkovi
   
    | 
     
       
	 
	Kamera 
	Borisa Spremo 
	  
	 
	
	  
	    | 
   
 
  
	 
       | 
     
		
     
        
            | 
                SRBIJA | 
               Utorak, 23. maj 2017.  | 
        
     
	
		| 
		 
Nastavljaju se pregovori o formiranju nove vlade  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	 Srpska 
	napredna stranka i Socijalistička partija Srbije nastaviće razgovore o novoj 
	Vladi, a kako je najavljeno, nakon susreta Aleksandra Vučića i Ivice Dačića, 
	konkretniji rezultati tih pregovora biće poznati nakon predstojećeg vikenda. 
	Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić izjavio je da na 
	sastanku s predstavnicima koalicije okupljene oko SPS nije bilo reči o 
	sastavu nove vlade, ali da se razgovori nastavljaju. 
	Vučić je naveo da je SNS spreman da nastavi razgovore o načinu učešća SPS-a 
	i njihovih koalicionih partnera u vladi. 
	"Nakon vikenda sve će biti jasnije i sve ćemo rešiti u rekordnom roku", 
	kazao je Vučić. 
	On je ocenio da su iz SPS-a korektno reagovali na predloge koji će biti 
	sastavni deo nove vlade, pre svega kada je reč o ekonomiji i javnom sektoru. 
	"U SPS-u razumeju u kojoj se situaciji Srbija nalazi", kazao je Vučić i 
	dodao da naprednjaci žele da ujedine Srbiju i da im nije cilj vladavina 
	jedne stranke, iako bi po broju mandata to mogli. 
	"Vlada će biti tim, ma ko bio u njoj. Tražio sam od SPS-a da više nema feuda 
	u vladi i da ne postoje ministri koje niko ne sme da pita šta su radili", 
	rekao je on. 
	Vučić je izrazio zadovoljstvo saradnjom sa socijalistima u prethodnoj vladi. 
	"Mislim da je Dačić bolji političar od mene i da bi on neke stvari rekao 
	šarmantnije", rekao je Vučić. 
	Predsednik SPS-a Ivica Dačić rekao je da je SPS spreman da pomogne dalje 
	jačanje države, da su razgovarali o tome šta dalje učiniti, i da nije bilo 
	nesuglasica. 
	"Nećemo reći 'to je program SNS i nema nikakve veze sa nama', već ćemo 
	preuzeti odgovornost za sve političke pluseve i minuse koji iz toga mogu da 
	proizađu", rekao je Dačić i dodao da je postignut visok stepen saglasnosti i 
	da najbitniji strateški ciljevi treba da ostanu članstvo u EU i saradnja sa 
	Rusijom. 
	SNS su na sastanku predstavljali Vučić i funkcioneri te partije Nikola 
	Selaković, Zorana Mihjalović i Bratislav Gašić, a koaliciju SPS-PUPS-JS 
	Dačić, Dijana Vukomanović, Žarko Obradović, Milan Krkobabić i Dragan 
	Marković Palma. 
	Kako je najavljeno, naprednjaci će u cetvrtak razgovarati sa predstavnicima 
	koalicije okupljene oko Nove demokratske stranke Borisa Tadića. 
	Razgovori o formiranju nove Vlade počeli su u ponedeljak, a naprednjaci su 
	učešće u novoj vladi do sada jedino konkretno ponudili Savezu vojvođenskih 
	Mađara. 
	Predsednik Nove Srbije Velimir Ilić izjavio je da još nije razgovarao sa 
	predsednikom Srpske napredne stranke Aleksandrom Vučićem o eventualnom 
	učešću u budućoj Vladi Srbije. 
	"Vučić je premijer. Njemu je narod ukazao najveće poverenje i on pravi 
	Vladu, pa će zato biti najodgovorniji za rad te Vlade", rekao je Ilić 
	novinarima posle otvaranja Sajma građevinarstva. 
	Ilić je odbio da navede da li sebe ponovo vidi na mestu ministra 
	građevinarstva, i dodao da je sastavljanje Vlade Vučićev posao. 
	Predsednik Partije za demokratsko delovanje (PDD) Riza Haljimi izjavio je da 
	ta partija, koja je na vanrednim parlamentarnim izborima osvojila dva 
	poslanička mandata u Skupštini Srbije, još nije dobila poziv na razgovor sa 
	liderom naprednjaka Aleksandrom Vučićem. 
	Haljimi je za agenciju Beta izjavio da PDD, čija će dva poslanika biti 
	jedini predstavnici albanske manjine u Skupštini Srbije, ostaje pri stavu da 
	je zainteresovan za saradnju sa novom Vladom Srbije u oblastima koja se tiču 
	rešavanja problema na području Preševa i Bujanovca. 
	"Do sada nismo dobili nikakav poziv za razgovor, videćemo narednih dana. U 
	načelu smo već izneli naš stav, da smo zainteresovani da sa novom vladom 
	sarađujemo na resavanju problema u našem području i da očekujemo da nova 
	vlada obezbedi ozbiljniji pristup za rešavanje problema u preševskoj 
	dolini", kazao je Haljimi. 
	Na pitanje da li smatra da poziciju PDD u eventualnim razgovorima o 
	formiranju nove Vlade Srbije slabe dešavanja na Kosovu, u čijoj je Skupštini 
	nedavno pokrenut proces za ograničavanje mandata manjinama što najviše 
	pogađa Srbe na Kosovu, Haljimi je odgovorio da su "Albanci iz Preševa i 
	Bujanovca i do sada bili taoci nerešenih odnosa Beograda i Prištine". 
	"Do sada smo više puta iznosili da smo mi taoci nerešenog stanja između 
	Beograda i Prištine i da smo zbog toga dosta trpeli, ali u toku kampanje smo 
	čitavo vreme govorili da ako se sa Kosovom normalizuju odnosi, zašto se to 
	ne bi imalo pozitivnog efekta i na Albance u Preševu i Bujanovcu", kazao je 
	Haljimi. 
	PDD je jedina albanska politička partija koja je učestvovala na vanrednim 
	parlamentarnim izborima 16. marta, dok su se sve ostale albanske partije iz 
	Preševa i Bujanovca odlučile za bojkot. 
	Razgovorima sa naprednjacima nadaju se i u Stranci demokratske akcije 
	Sandžaka koja je na izborima osvojila tri mandata, rekao je portparol te 
	stranke Edin Gudžević. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 Kosovo i Albanija među prvih deset po broju azilanata  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	U Belgiji je ove godine politički azil zatražilo najviše državljana 
	Avganistana i Sirije, a na spisku među prvih deset su i pridošlice s Kosova 
	i Albanije, saopštio je belgijski Komesarijat za izbeglice i apatride u 
	Briselu. 
	U belgijskim medijima je objavljeno da su belgijske vlasti potvrdile raniju 
	meru kojom su Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, 
	Kosovo i Indija stavljeni na spisak "bezbednih zemalja". 
	"Bezbednim zemljama" smatraju se one u kojima deluju demokratske institucije, 
	pravna država i ne krše se ljudska i manjinska prava, tako da suštinski nema 
	osnova da državljani tih zemalja traže politički azil, pa je zato postupak 
	za ocenu osnovanosti zahteva za azil veoma ubrzan. 
	Agenciji Beta je u Komesarijatu za izgeblice i apatride rečeno da je potvrda 
	ove mere uobičajeni postupak. Odluka o stavljanju Srbije i drugih zemalja na 
	spisak "bezbednih" doneta je još u junu 2012. 
	U Belgiji je broj azilanata, u odnosu na mart prošle godine, porastao za 21 
	odsto, rečeno je u saopštenju belgijskog Komesarijata za izbeglice i 
	apatride. 
	Takođe je navedeno da je posle Avganistana i Sirije, azil zatražilo najviše 
	lica iz Rusije, Ukrajine i Iraka, a potom iz Konga, Gvineje, Kosova, 
	Kameruna, Irana i Albanije. 
	Dragan Blagojević,  
	Brisel 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
U Bujanovcu i Preševu velike površine još pod minama  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Direktor Centra za razminiranje Branislav Jovanović izjavio je juče da u 
	opštinama Bujanovac i Preševo mina ima na 3,3 miliona kvadratnih metara 
	zemljišta. 
	Po njegovim rečima, te površine su ograđene i obeležene, uz upozorenje za 
	meštane, još od završetka sukoba na tom području 2001. godine. 
	U Bujanovcu je, u organizaciji Koordinacionog tela Vlade Srbije za opštine 
	Preševo, Bujanovac i Medveđu, i Centra za razminiranje održana prezentacija 
	problema s minama i drugim neeksplodiranim ubojnim sredstvima. 
	Jovanović je za agenciju Beta izjavio da je u opštinama Bujanovac i Preševo 
	obeleženo devet lokacija gde se sumnja da mina ima u grupama. 
	"U opštinama Bujanovac i Preševo je od 2007. godine do danas očišćeno po oko 
	milion kvadratnih metara zemljišta koje je bilo pod 
	
	
	minama i 
	
	kasetnom municijom koju je ostala od NATO bombardovanja. U toku je 
	uklanjanje mina kod sela Cerevajka u opštini Preševo, koji je u završnoj 
	fazi uz pomoć donacije SAD", kazao je Jovanović. 
	Jovanović je naveo da Centar za razminiranje stalno ponovo obeležava 
	lokacije gde građani često uklanjaju i lome table sa upozorenjima. 
	"Na svih devet lokacija stalno obavljamo izviđanje i reizviđanje jer svaki 
	put kada izađemo na teren saznamo nešto novo, pa u skladu sa tim te lokacije 
	smanjujemo ili povećavamo", rekao je Jovanović. 
	Po podacima Opštinskog centra za vanredne situacije u Bujanovcu, od 
	zaostalih kasetnih bombi i mina u toj opštini je od 1999. godine poginulo 
	sedam osoba, a 22 su ranjene. 
	Neeksplodirane kasetne bombe, zaostale nakon NATO bombardovanja, potpuno su 
	očišćene 2012. godine sa lokacija u opštinama Preševo i Bujanovac. To je 
	finansiralo Ministarstvo inostranih poslova Norveške, a obavila Norveška 
	narodna pomoć. 
	U opštinama Bujanovac i Preševo ostala su minska polja većinom u Kopnenoj 
	zoni bezbednosti, prema Kosovu. 
	Tu su od novembra 2000. do maja 2001. godine trajali sukobi između 
	Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe i srpskih snaga 
	bezbednosti. Procenjuje se da bi za uklanjanje mina s tog područja bilo 
	potrebno šest miliona evra. 
  | 
	 
	 
	
		| 
 Vučić: Beskompromisno lečenje Srbije od samoupravljanja  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  Potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić izjavio je juče da neće 
	biti nikakvih kompromisa u lečenju Srbije od socijalističkog samoupravljanja 
	i u uspostavljanju moderne tržišne ekonomije. 
	"Neće biti kompromisa u sprovođenju najtežih ekonomskih reformi kakve nisu 
	obavljene u poslednjih 30 godina", rekao je Vučić na prijemu povodom početka 
	rada udruženja Forum Srbija-Nemačka, u galeriji Legata Rodoljuba Čolakovića 
	u Beogradu. 
	Vučić je istakao da će Srbija ispuniti svoje bolne spoljnopolitičke obaveze 
	koje su, uz unutrašnje reforme, uslov da je Nemačka prihvati kao prijatelja. 
	"Nije suština u tome koliko ćemo para dobiti od Nemačke, nego šta da uradimo 
	da bi nas prihvatili kao prijatelje, a moraćemo da uradimo mnogo bolnih 
	stvari", rekao je Vučić. 
	On je ukazao da je pred Srbijom težak put, ali da ima sigurnu budućnost. 
	"Sve je u našim rukama i sve zavisi od našeg rada i marljivosti i Nemačka će 
	nas podržati ako se budemo ponašali ozbiljno i odgovorno", kazao je Vučić. 
	Vučić je naveo i da će Srbija učiniti sve što može da do 2019. godine završi 
	pregovore sa EU. 
	Bivši nemački premijer Gerhard Šreder rekao je da je želja srpske vlade da 
	uđe u EU do 2020. godine realna, ako sprovede neophodne, teške reforme. 
	"Budućnost Srbije je u EU i to je u skladu sa željama njenih građana, 
	istorijom i identitetom Srbije. Pristupanje Srbije i drugih država zapadnog 
	Balkana je i u interesu EU, koja neće biti potpuna bez njih", kazao je 
	Šreder. 
	Šreder je naveo da postoje mnoga otvorena pitanja između Beograda i Prištine 
	ali da je on uveren da će se ta pitanja rešiti, i istakao da je Briselski 
	sporazum izuzetno važan korak za Srbiju i stabilnost Balkana. 
	"Srbija je postala faktor stabilnosti na Balkanu. Srpska vlada je u 
	poslednjih godinu i po dana suštinski popravila odnose u regionu, 
	prvenstveno sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, i to možemo zahvaliti i 
	Vučiću", rekao je Šreder. 
	Šreder je izrazio uverenje da će Nemačka biti pouzdan partner Srbiji na 
	evropskom putu, i podsetio da je njegova zemlja Srbiji od promena 2000. 
	godine dala 1,6 milijardi evra, što je više nego bilo koja druga zemlja 
	pojedinačno. 
	"Početak pregovora Srbije i EU 21. januara je istorijski trenutak. Važne su 
	i najavljene reforme koje će poboljšati uslove poslovanja u Srbiji i privući 
	investitore. Isto toliko su, takođe, važni i volja i odlučnost nove Vlade i 
	Vučića da pokrenu reforme, ali je veoma važno i da ih građani svesrdno 
	podrže", rekao je Vučić. 
	Predsednica Fondacije "Dr Zoran Đinđić" Ružica Đinđić rekla je da Zoran 
	Đinđić nikada nije bio u dilemi o značaju jačanja odnosa sa Nemačkom. 
	"On je u Nemačkoj zaokružio svoj filozofski kocept koji je u velikoj meri 
	opredelio njegovu političku praksu. Na putu priključenja Srbije Evropi 
	brutalno je zaustavljen, a protekla decenija nas uverava u životvornost 
	njegovih ideja", rekla je Ružica Đinđić. 
	Forum Srbija Nemačka je udruženje građana osnovano sa ciljem unapređenja 
	odnosa i dijaloga Srbije i Nemačke. 
	Počasni članovi Foruma su Vučić i koordinator nemačke vlade za istočnu 
	Evropu Gernot Erler. 
	Prijemu su prisustvovali nemački i srpski privrednici, političari, reditelj 
	Srdan Golubović i urednici medija. 
  | 
	 
	 
	
	
		| 
		 
U ponedeljak izveštaj o trošenju sredstava na Kosovu  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
  
	
	Anketni odbor za ispitivanje trošenja budžetskih sredstava na Kosovu i 
	Metohiji od 2000. do 2012. godine predstaviće svoj izveštaj na sednici u 
	ponedeljak, izjavio je juče predsednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović. 
	"Važno je da građani Srbije znaju kako je trošen njihov novac. Mislim da tu 
	niko ne sme da bude zaštićen i da izveštaj treba da pokaže realno stanje, 
	kako su se te stvari odvijale", rekao je Stefanović za agenciju Beta. 
	On je izrazio uverenje da će izveštaj biti predstavljen javnosti ubrzo nakon 
	usvajanja na sednici Odbora. 
	Anketni Odbor formiran je u aprilu 2013. godine i on ima 14 članova kojima 
	su u utvrđivanju činjenica pomagali zaposleni u Poreskoj upravi, Državnoj 
	revizorskoj instituciji i pravnici. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Čuganov: Izgradnja Južnog toka krajem drugog kvartala  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Rukovodilac Departmana za upravljanje projektima u Gaspromu Leonid Čuganov 
	izjavio je da će krajem drugog kvartala ove godine početi osnovni 
	građevinsko - montažni radovi na izgradnji gasovoda Južni tok. 
	"Ove godine projekat Južni tok u Srbiji prelazi u aktivnu fazu realizacije", 
	rekao je Čuganov u Novom Sadu, povodom početka regionalne rukometne "SEHA 
	Gasprom" lige. 
	U saopštenju se navodi da je Čuganov ukazao da se od 24. novembra prošle 
	godine "u punom jeku izvode pripremni radovi (na Južnom toku), završava se 
	proces regulisanja prava na zemljište za prioritetnu deonicu izgradnje i 
	vrši se državna tehnička kontrola projektne dokumentacije". 
	"U procesu projektovanja i definisanja ključnih tehničkih parametara Južnog 
	toka mi smo posebno vodili računa o pitanjima ekološke bezbednosti i 
	minimalizacije uticaja na životnu sredinu", rekao je Čuganov, a navodi se u 
	saopštenju. 
	On je dodao da Gasprom namerava da koristi najsavremeniju tehnologiju, uz 
	poštovanje najstrožih ekoloških zahteva. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Milan Panić: Znao sam recept za Dejton  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  U Beogradu je sinoć predstavljena knjiga "Milan Panić - Misija 
	mira, Dejton je moja ideja" autora Manojla Manje Vukotića, koja otkriva 
	detalje sklapanja sporazuma kojim je završen rat na prostorima bivše 
	Jugoslavije i ulozi bivšeg premijera SR Jugoslavije. 
	"Kada sam pre 30 godina došao u Srbiju, došao sam da sklopim mir i sklonim 
	sankcije. Kasnije su pisali da u tome nisam uspeo, ali kada pročitate ovu 
	knjigu videćete da sam uspeo da ih dovedem u Dejton, jer sam znao recept - 
	kako da nateraš Miloševića (Slobodan), Tuđmana (Franjo) i Izetbegovića (Alija) 
	da razgovaraju", rekao je na promociji Milan Panić koji je tim povodom 
	doputovao iz Amerike u Beograd. 
	Milan Panić je američki biznismen sprskog porekla, osnivač i dugogdišnji 
	direktor farmaceutske kompanije ICN Farmasjutikals, koji je u periodu od 
	1991-1993 bio savezni premijer. 
	"Nije bilo lako postići mir, ali to sam hteo da uradim. Kada sam došao tada 
	u Srbiju, mislio sam da sam došao na Mars", rekao je Panić i dodao "za mene 
	je bilo važno da kažem da sam uradio sve što sam mogao". 
	O tome da je Dejtonski sporazum sklopljen na inicijativu Panića, svedoče i 
	dokumenta američke obaveštajne agencije (CIA) koja su nedavno objavljena. 
	Skidanje vela tajne sa tih dokumenata, bilo je prema rečima autora, 
	neophodan razlog za nastanak knjige. 
	"Panić je nesalomivog duha, veliki patriota i borac. Uvek se borio za mir i 
	na kraju izborio. I sam Klinton (Bil) priznaje da je Dejton bio njegova 
	ideja", rekao je Manojlo Vukotić kome je ovo treća knjiga o Paniću. 
	Bivšeg mandatara, koji sada ima 85. godina, Vukotić je opisao i kao 
	vizionara, čoveka koji je znao da razgovora i za čiji je "pad odgovorna 
	razjedinjena opozicija". 
	"Milan Panić je propuštena šansa Srbije, naša sudbina bi bila drugačija da 
	smo tu šansu iskoristili", ocenio je Močilo Grubač koji je u Panićevoj vladi 
	bio ministar pravde. 
	On je naveo da je najveći uspeh te vlade bilo vraćanje nade "obeshrabljenom 
	i poniženom narodu", ali i opoziciji. 
	"Imao je smisla za politiku, znao je da uoči problem i nađe rešenje. Skoro 
	pa je tada rešio problem Kosova", rekao je Grubač. 
	Promiciji knjige prisustvovale su brojne javne ličnosti, među kojima i 
	predsednik Političkog saveta Demokratske stranke Dragoljub Mićunović, kao i 
	predstavnici crkve. 
  | 
	 
	 
     | 
		   
Oglasavanje Marketing
         |