| U FOKUSU | SRPSKA ZAJEDNICA | INTERVJU | HOROSKOP | ZDRAVLJE | KUVAR | SLAVE |

| NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |

 
 

  



 

  

ADVOKAT MIKETIC

 

EAGLE_KARATE

Stari Grad
NIKOLA TODOROVIC
 
 

  

  

 
    

Novine Toronto

 

Google        Novine Toronto
       
Oglasavanje Marketing
Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Fancy_Kafana
PETAR I MIRA RALEVIC
DISK ZDRAVLJE
Dragana Jovanovic
Korica Trans
Srecko Lucky Milidrag
COLUMBUS
Milan Tomasevic Advokat
TINO_BRELAK
ZLATA BIJELIC
SRPSKA TV
THREE BROTHERS
KURKIC MICA

Obradovich Law
DVC_ALUMINIM_VEDRAN_CVITANOVIC
HOROSKOP - HOROSKOPE

Linkovi

   
Kamera Borisa Spremo
  
SAIGON-VIETNAM
 

 
   
 
 
 
 
 
 
Aerodrom/Airport Toronto
Dolazak-Arrivals

Odlazak-Departures
Video klipovi
Info Toronto
FIND A JOB
ЋИРИЛИЦА - Latinica
 
 
Beograd - Ada Ciganlija
           - Trg Nikole Pašića
           - Novi Beograd
 
 
 
Stanje na putevima
Toronto - Don Valley
             - Gardiner/QEW

             - 401/400
Burlington/Mississauga (QEW)
Niagara (QEW/405/58)
Sarnia (402)
London (401)
Windsor (401)
Kingston (401)
Thousand Islands (401)
Ottawa - City Streets
 
  
 
Rekli su...
   
  
 
 
Inauguration of The Embassy of Universal Law
 
The Inauguration of The Embassy of Universal Law took place on Tuesday
24th of April 2017.
The Embassy of Universal law
(or The Embassy of Almightiness) has been established on the planet Earth for the
first time ever.
 

Ovde može da bude
i Vaš oglas!

 
OGLASITE VAŠU FIRMU, USLUGE, PROIZVODE I SERVISE
 
Ako nemate web sajt,
mi ćemo vam napraviti.
 
POZOVITE NAS !
1 416 892-9882
  

redakcija1@novine.ca
  
NOVINE Marketing
 

Kultura i zanimljivosti
KULTURA & ZANIMLJIVOSTI Utorak, 23. maj 2017. 
 
  

 

 

 

Holivudski bučkuriš

Sofija Loren počasni gost na Kanskom festivalu

Više od 20 premijernih izložbi u beogradskoj Noći muzeja

Za bogate putnike Etihada spavaće sobe s kupatilom u avionu

Nova Prosvetina izdanja povodom 100 godina od Velikog rata

Jedan časopis - trostruka novost

Konkurs za filmske scenarije o Beogradu

Za dve godine otvaranje muzeja posvećenog Čaplinu

Pikasov atelje možda postane luksuzni hotel

Galebom na festival u Firenci

Film o seksualnoj aferi Dominika Stros-Kana u Kanu

Andželina Džoli kaže da će biti venčanja s Pitom
   
 
  

Holivudski bučkuriš

 
Spajdermen“Čudesni Spajdermen 2” (“The Amazing Spider-Man 2”), režija: Mark Veb, glavne uloge: Endrju Garfild, Ema Stoun, Dejn De Han, Džejmi Foks, Pol Džijamati

“Čudesni Spajdermen 2” je prošlog petka zvanično otvorio sezonu “blokbastera”, odnosno bolje rečeno festival holivudske “brejnvošing” reciklaže. Popularni “Spajdi” je razapeo svoju mrežu oko severno-američkih “multipleksa” i “ulovio” 92 miliona dolara za premijerni vikend prikazivanja.
To je, na prvi pogled, solidna zarada, ali ipak značajno manja u odnosu na pre dve godine kada je “čovek-pauk” za isti period inkasirao 137 miliona dolara na “boks-ofisima”. Za film koji je koštao 250 miliona dolara i u čiju markentišku kampanju je dodatno uloženo još 150 miliona “zelenih novčanica” ovo ni izdaleka nije odgovarajući finansijski rezultat.
Srećom, Holivud je od pre nekoliko leta u Kini našao svoju “rezervnu domovinu” i unosno tržište (čak 3,6 milijardi dolara prihoda u 2013.), pa je sasvim izvesno da će “Spajdi “ ipak uspeti da tamo nadoknadi gubitke sa domaćeg terena i ostvari debeli profit. Što se same Kine tiče, koja je širom otvorila vrata produktima američke filmske industrije, sve negativne socio-kulturološke posledice njene holivudske indoktrinacije reflektovaće se u bliskoj budućnosti u punoj razmeri.
Dakle, pokazalo se da marvelovski “Spajdermen“ nije na visini epiteta kojeg nosi. Piter Parker, koji postaje “Spajdi” kad na sebe navuče famozni crveno-plavi spandeks kostim, nije više ni čudesni ni zapanjujući! U njegovu paučinu uhvatili su se uglavnom pubertetlije svih uzrasta, kojima ne smeta razvlačenje stare žvake.
Holivud je našao milionsku armiju sledbenika u adolescentnoj publici za koju su ekranizovani komični stripovi o brojnim super-herojima “sveto štivo” američke pop-kulture. Prikazani kroz iskrivljenu holivudsku optiku, Supermen, Betmen, Spajdermen, Kapetan Amerika, Ajron Men i ostali su, svi od reda, nesavladivi i bespoštedni borci za “pravdu, slobodu, demokratiju i ljudska prava”.
Ovo agresivno sistematsko ispiranje mozgova gledalaca je ono što me posebno frapira i upućuje na gebelovsku propagandističku mašinu. Moj pokojni otac se kao golobradi maturant Prve sarajevske gimnazije 1941. godine sa puškom u ruci borio protiv fažizma, a ja se evo sada pisanom rečju borim protiv ove globalističke tiranije i nametnutog medijskog jednoumlja.
Holivudski “blokbasteri” su digitalne ekstravagancije, zasnovane na kompjuterskom inženjeringu (CGI), sa kostimiranim super-junacima nadprirodne snage i nadprirodnih sposobnosti, u kojima, ako se dublje sagleda, zapravo postoji taj fašistički elemenat arijevskog “ibermenša”, nadčoveka, koji se, eto, bori u korist Dobra. Međutim, ako se razmotri taj pojednostavljeni crno-beli, holivudsko-kaubojski koncept “gud gajsa” protiv “bed gajsa” u ovom današnjem svetu, koji je zapravo jedna velika “siva zona”, postavlja se logično pitanje: ko je, u stvari, dobar, a ko loš momak!?
U “Čudesnom Spajdermenu 2” “bed gaj” je naravno, Rus, Aleksej Sitsevič, zvani Rajno (u tumačenju Pola Džijamatija), što još jednom ukazuje na stare holivudske predrasude i paranoje, ponovo rasplamsane u ovo vreme ukrajinske krize i oživljavanja “hladnog rata”. “Spajdi” se takođe suprotstavlja i domaćim super “zloćama” - Grinu Goblinu (Dejn De Han) i Elektru (Džejmi Foks), što deluje kao intrigantni uvod za planirani “ol-star” obračun u filmu “The Sinister Six”, koji će na jednom mestu zajedno okupiti sve ljute protivnike “čoveka-pauka”!
Negativni prikazi “Čudesnog Spajdermena 2” neće, naravno, odvratiti niti obeshrabriti njegove brojne obožavaoce, koji po automatizmu i dalje hrle u bioskope. Oni će na velikim ekranima dobiti upravo ono što su i želeli, nove avanture svog omiljenog junaka, ma kako god one delovale kao “već viđeno”.
Ovaj film traje dugo (140 minuta), ali se brzo zaboravlja! Deluje zbrkano i nepovezano, kao svojevrsni holivudski “bućkuriš” i kolaž napravljen od nekoliko nepovezanih tv-epizoda. “Spajdi” se zapleo u sopstvenu mrežu, koju je, dolično prezimenu kojeg nosi, na velikim ekranima razastrao reditelj Mark Veb. Nije jasno ko je tu glavni “zloća”, da li je to “rimejk” ili “ribut”, da li je to fantazija, akcija, komedija ili romansa?
Piter Parker (Endrju Garfild) biva rastrzan između građanske dužnosti da praši turove nevaljalcima i osećanja koja gaji prema svojoj devojci Gven Stejsi (Ema Stoun), kojoj poručuje da ne želi više da se sa njom viđa jer njegov dvostruki “spajdermenski” život može biti opasan, pa čak i fatalan za nju.
91. godišnji Sten Li, kreator “Spajdermena”, nastupa u kratkoj ulozi u ovom filmu čija akcija, paradoksalno, prerasta u dosadu! Ni ovo pojavljivanje “Spajdija” u “multipleksima” ne razlikuje se suštinski od bilo kog drugog napada holivudskom “CGI” teškom artiljerijom na čula publike. Srce i duša ostaju prazni!

Bojan Ž. Bosiljčić
 
 
 
  

Sofija Loren počasni gost na Kanskom festivalu

 
Organizatori 67. Međunarodnog filmskog festivala u Kanu saopštili su da će legendarna italijanska glumica Sofija Loren biti počasni gost u novoj selekciji festivala "filmski klasici".
Sofija Loren (79) predstaviće 21 film izabran u selekciji "filmski klasici". Tu selekciju će 14. maja otvoriti film "Osam i po" Federika Felinija.
Filmska diva dobila je Zlatnu palmu 1961. godine za glavnu ulogu u filmu "Ćoćara" reditelja Vitorija de Sike. Godinu dana kasnije dobila je i Oskara za istu ulogu.
Na festivalu u okviru filmskih klasika biće prikazani između ostalih i filmovi "Pariz - Teksas" Vima Vendersa, koji ove godine slavi 30. rođendan, "Za šaku dolara" Serđa Leonea i "Poslednji metro" Fransoaa Trifoa.
Predsednica ovogodišnjeg žirija je novozelandska rediteljka Džejn Kempion, jedina žena koja je dobila Zlatnu palmu 1993. godine za film "Klavir".
U trci za najbolji film nalaze se 18 ostvarenja, među kojima su filmovi Žan-Lika Godara, Dejvida Kronenberga, braće Darden i Kena Louča.
Festival će 14. maja otvoriti film van konkurencije "Grejs od Monaka", Olivijea Dana, s Nikol Kidman u glavnoj ulozi.
Zaštitno lice festivala ove godine je italijanski glumac Marčelo Mastrojani, koji je prikazan na najavnom plakatu festivala.
Festival će biti održan od 14. do 25. maja.

 
 
 
  

Više od 20 premijernih izložbi u beogradskoj Noći muzeja

 
Manifestacija Noć muzeja biće organizovana u Beogradu 17. maja u oko 80 galerijskih i izložbenih prostora koji će posetiocima ponuditi 118 programa, najavili su danas organizatori.
Osnivač umetničko produkcijske grupe Noć muzeja Ana Jovanović rekla je na konferenciji za novinare da će više od 20 programa biti premijerno organizovano samo za tu manifestaciju.
"Posetioci će morati dobro da se pripreme, jer neće biti lako da se obiđu svi zanimljivi sadržaji", rekla je Jovanović i dodala da bi publika trebalo da obiđe one sadržaje koji će biti prvi put organizovani.
Prema njenim rečima, prvi put u Dvorskom kompleksu biće izložena maketa Vidovdanskog hrama Ivana Meštrovića, a samo te večeri biće otvoreni Muzej magije i zgrada Jadransko-podunavske banke, remek dela arhitekture u Beogradu.
Ove godine partner Noći muzeja biće Turska koja će publici predstaviti izložbe šestoro umetnika koji se bave različitim umetničkim žanrovima, od fotografije i slikarstva do autentične "ebru" tehnike slikanja na vodi.
Ambasador Turske u Srbiji Kemal Bozoj rekao je da će izložbe predstaviti Tursku i onim posetiocima koji su već putovali u tu zemlju, kao i onima za koje je potpuna nepoznanica.
"Imaćemo čast da upoznamo kulture dve zemlje, a u kulturi se i stvaraju najveće prijateljske veze", rekao je Bozoj.
Kako je najavljeno, Turska će predstaviti radove fotografa Alpa Alpera, umetnost kaligrafije i osmanskih tugri, a organizovaće i koncert violiniste Nedima Nalbantoglua.
Predsednik Krunskog saveta Dragomir Acović rekao je da će u Dvorskom kompleksu biti izložena maketa Meštrovićevog Vidovdanskog hrama koji je od nastanka do danas izazivao brojne kontroverze.
"Meštrović koji je u to vreme bio nedovoljno prepoznat kao umetnički genije, napravio je nešto što se stilski nalazi u praznom prostoru između secesije i art nuvo stila", rekao je Acović.
Direktor Etnografskog muzeja Miroslav Tasić najavio je premijernu izložbu o istorijatu masona u Srbiji, na kojoj će biti prikazan i deo antimasonske i antijevrejske postavke organizovane u Beogradu 1941. godine.
Tasić je rekao da će izložba prikazati istorijat "najstarije nevladine organizacije na svetu" i najznačajnije predstavnike masonske lože u Srbiji, kao i hram tog pokreta.
Istorijski muzej Srbije pored aktuelne izložbe "U ime naroda" u zgradi na Trgu Nikole Pašića, organizovaće u Miloševom konaku na Topčideru izložbu "Žensko lice Velikog rata", dok će Muzej grada Beograda u Konaku kneginje Ljubice prikazati mladenačke običaje i venčana odela.
U novoj zgradi Jugoslovenske kinoteke biće postavljene kulise filma "Maratonci trče počasni krug" i predstavljeni legati Žorža Skrigina, Ernesta Bošnjaka, Pavla Vujisića i Ljubiše Samardžića.
Muzej magije u Kući kralja Petra na Senjaku biće otvoren za posetioce samo u Noći muzeja, a organizatori će prikazati više od 20.000 eksponata koje koriste iluzionisti.
Ulaznice sa kojima će moći da se obiđu sve postavke koštaju 400 dinara (450 na dan manifestacije), a od 17.00 sati do ponoći važiće i kao karte u javnom prevozu na svim gradskim linijama.
U okviru 11. "Noći muzeja" u Srbiji, učestvovaće svih osam novosadskih muzeja, galerija, zavoda, arhiva i pozorišta.
U Muzeju grada Novog Sada biće izložba "Jermenska crkva u Novom Sadu, izbrisana baština", na kojoj će prvi put biti predstavljen materijal sačuvan nakon rušenja te crkve u centru Novog Sada 1963. godine.
Predstavnica Muzeja Ivana Jovanović rekla je na konferenciji za novinare da je ta izložba rezultat dugogodišnjeg istraživačkog rada, te da će biti prikazana i šira priča o jermenskoj zajednici u Novom Sadu.
Predstavnik Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode Oliver Fojkar najavio je da će u Prirodnjačkom muzeju posetioci moći da vide "prirodu i samo prirodu" u okviru 10. Međunarodne izložbe "Zaštićena planeta", kao i prošlost Vojvodine.
"Vojvodinom su nekada šetali divovi, pa ćemo specijalno za ovu priliku izložiti rogove izumrlog jelena Megalocerusa Giugantusa koji je obitavao u okolini Novog Sada. Raspon njegovih rogova dostizao je 3,5 metra", kazao je Fojkar.
Tokom večeri u Američkom kutku biće izložba o rok-festivalu Vudstok i o periodu hipi kulture, a u galeriji SANU će kroz 3D animacije biti prikazan uticaj nove tehnologije na umetnost.
Posetioci će moći da učestvuju u igri "Zalutali eksponat" i nađu pet eksponata iz pet muzeja koji su promenili mesta, i da ih vrate na pravo mesto.
Petrovaradinska tvrđava će i ove godine otvoriti prostoriju u kojoj je mehanizam njenog sata, te će moći da se vidi kako radi, kako se održava i popravlja.
Učešće u "Noći muzeja" najavio je i Festival Egizt koji će na "tajnoj lokaciji" u centru grada izvesti scenski spektakl.
Celokupan program manifestacije je na www.nocmuzeja.rs
 
 
 
  

Za bogate putnike Etihada spavaće sobe s kupatilom u avionu

 
Kompanija Etihad ervejz (Etihad Airways) uskoro će bogatim putnicima ponuditi "mini-apartmane" u avionima s kabinom za spavanje, kupatilom s tušem i - batlerom.
Ta brzorstuća aviokompanija čije je sedište u Abu Dabiju, u nedelju je najavila novu opremu u prednjem delu aviona koje očekuje narednih godina, kao deo šire, bogatije ponude za letove na dugim linijama.
Najavljeni "apartmani" za bogate putnike, koje ta kompanija naziva "rezidencijom", biće na raspolaganju za po dva putnika u avionima "Erbas A380" (Airbus A380), počev od decembra.
To je poslednja u seriji luksuznih ponuda Etihada čiji putnici u prvoj klasi tokom leta već imaju privilegije poput privatnih kuvara i dadilja.
 
 
 
  

Nova Prosvetina izdanja povodom 100 godina od Velikog rata

 
Izdavačko preduzeće "Prosveta" iz Beograda objavilo je dva nova naslova posvećena 100. godišnjici početka Prvog svetskog rata, knjige "Sarajevo 1914 - svedočenja" grupe autora i "Sarajevski Vidovdan 1914" Cvjetka Popovića.
Novi naslovi "Prosvete" bave se temom atentata na austrijskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda koji je 28. juna 1914. godine u Sarajevu izvršio Gavrilo Princip, saopštio je izdavač.
Knjigu "Sarajevo 1914 - svedočenja" čine dva velika teksta: "Bosna u lancima" Velimira Mandića iz 1919. godine i "Od Terezina do Sarajeva" iz 1930. godine koji je napisao Stevan Žakula.
"Bosna u lancima", kako je naveo izdavač, prenosi svedočenje Srbina iz Bosne o periodu pred atentat i neposredno posle njega i iz prve ruke opisuje strašan pogrom nad Srbima u Bosni i Hercegovini 1914. godine.
"Od Terezina do Sarajeva" govori o prenosu posmrtnih ostataka atentatora i zaverenika u zajedničku grobnicu "Vidovdanski heroji" na starom srpskom groblju na Koševu u Sarajevu 1920. godine, po završetku Velikog rata.
Autor knjige "Sarajevski Vidovdan 1914." Cvjetko Popović jedan je od šestorice naoružanih mladića koji su 28. juna 1914, pored Gavrila Principa, u Sarajevu čekali austrijskog nadvojvodu Franca Ferdinanda.
Cvjetko Popović i Vaso Čubrilović, najmlađi među zaverenicima, živi su dočekali kraj Prvog svetskog rata.
Popovićevu knjigu "Prosveta" je prvi put objavila 1969. godine, a ovo je njeno drugo izdanje. U knjizi je, pored ostalog, zapisano i svedočenje o jedinoj, neuzvraćenoj Principovoj ljubavi - devojci Jeleni.
 
 
 
  

Jedan časopis - trostruka novost

 
Časopis za književnost, umetnost i kulturu "Ljudi govore" donosi čitaocima u Kanadi, dijaspori i matici trostruku novost: novo uredništvo, novog izdavača i novi dvobroj.
Novi glavni i odgovorni urednik je univerzitetski profesor srpske književnosti i istorije srpske kulture iz Beograda Milo Lompar.
Operativni urednik za maticu je čačanski profesor srpskog jezika i urednik izdavačke kuće "Katena Mundi" Vladimir Dimitrijević, a operativni urednik za dijasporu naučni saradnik Centra za istočnoevropske studije Univerziteta Toronto i Insituta za književnost i umetnost iz Beograda Radomir Baturan.
"Ojačani novim urednicima... trudićemo se da opravdamo mišljenje koje nam je iz Srbije preneo doajen srpske dijaspore iz Toronta i autor kapitalne knjige 'Kroz pakao i natrag' Miro Miketić da je naš časopis, neskromno govoreći, među najboljima u matici i dijaspori", izjavio je za Betu osnivač i dosadašnji glavni i odgovorni urednik Radomir Baturan.
Iako već šest godina izlazi u Torontu časopis uređuju univerzitetski profesori, slavisti i drugi umetnici sa tri kontinenta. Urednici rubrika su: Aleksandar Petrović iz Beograda, Željko Prodanović iz Oklanda (Novi Zeland), Nebojša Radić iz Kembridža (Engleska), Dejan Ivković, Željko Rodić, Aleksandar Pekić i Nikol Marković iz regiona Toronta.
Novi izdavač časopisa je obnovljena Srpska nacionalna akademija iz Toronta, osnovana 1981. Časopis izlazi na srpskom ćirilicom, delimično i na engleskom jeziku, na knjiškom formatu i obimu do 300 strana blagodareći pretplatnicima i zadužbinarima.
U novom dvobroju biće objavljen temat iz rumunske književnosti koji je priredio jedan od najboljih pesnika u srpskoj dijaspori, dobitnik mnogih piznanja uključujući i međunarodnu nagradu "Branko Radičević" Slavomir Gvozdenović iz Temišvara.
U rubrici "Prećutana istorija" su tekstovi "Sećanje i zavet doktora Rajsa", "Mi iz 1914" i "Sokoli u borbi protiv Austro-Ugarske monarhije".
Likovni blok "Priča o umetniku" posvećen je akademskom slikaru i piscu Milanu Đokiću iz Kraljeva sa reprodukcijama njegovih dela, pesmama i kritičkim osvrtom Aleksandra Marića.
U rubrici "Poezija" su pesme Zorana Bognara i drugih pesnika, a ne izostaju ni ostale stalne rubrike: "Proza", "Eseji i kritika","Oni koji dolaze", "Duh samoporicanja", "Jezik i pismo", "Ođeci i polemike" i druge.
Na majskoj godišnjoj skupštini izabrana je i nova uprava Kluba časopisa "Ljudi govore" čiji je predsednik srpski biznismen u Kanadi Žarko Brestovac.
Najavljene su i promocije časopisa u Njujorku 25. maja, u nekoliko gradova Rumunije uključujući i Međunarodni festival poezije od 9. do 16. jula kao i u Torontu i Beogradu.
Naredni, 23. broj biće posvećen 100. godišnjici početka Prvog svetskog rata i kanadskim dobrovoljcima na srpskom frontu, a biće objavljen i blok savremene kanadske književnosti.

Milomir Niketić,
Otava
 
 
 
  

Konkurs za filmske scenarije o Beogradu

 
Produkcijska kuća Hazar Prodakšn pozvala je u sredu autore da se prijave na javni konkurs za scenarije kratkih igranih filmova dužine do 30 minuta, za omnibus igranog filma "Beograd intimno".
Tema scenarija je grad Beograd i u prvom planu mora biti autorski pogled na intime ljudi koji žive u Beogradu, naveli su organizatori konkursa.
Pravo učešća na konkursu imaju studenti dramske umetnosti, filmski amateri ili profesionalci bez obzira na dob, a radovi mogu biti poslati pod punim imenom i prezimenom ili pod šifrom.
Scenario, sinopsis, biografija autora, kontakt i eventualni predlog ekipe, reditelja ili glumaca treba da budu poslati elektronskim putem na i-mejl hazarproductionŽoutlook.com, ili na adresu Hazar Production D.O.O, Kralja Milana 4, 11.000 Beograd.
 
 
 
  

Za dve godine otvaranje muzeja posvećenog Čaplinu

 
Muzej posvećen jednom od najvećih komičara svih vremena, Čarliju Čaplinu, biće otvoren na proleće 2016. godine, u gradu Veveju u Švajcarskoj, gde je legendarni glumac proveo poslednjh 25 godina života.
Posle gotovo 14 godina dogovora i rešavanja administrativnih problema vezanih za projekat, zvanični početak radova objavljen je danas na konferenciji za novinare u Veveju.
Projektom je predviđena obnova dvorca u Veveju, izgrađenog pre više od dva veka, u kojem je Čaplin živeo sa svojom porodicom, ali i izgradnja još jedne zgrade, koja će biti muzej posvećen stvaralaštvu tog čuvenog glumca i reditelja.
"Izgradićemo nešto jedinstveno, muzej koji će biti kombinacija kulture i zabave", rekao je agenciji Frans pres jedan od glavnih autora projekta Iv Diran.
Procedura za dobijanje dozvole za gradnju trajala je sedam godina, a bilo je potrebno sačekati i okončanje jednog petogodišnjeg sudskog procesa. Njega je započeo čovek, čija je kuća u blizini budućeg muzeja, zabrinut zbog problema koje bi planirana gradnja mogla da donese sa sobom.
Današnja konferencija za novinare okupila je sve učesnike projekta, a među njima je bilo troje od ukupno osmoro dece koje je Čaplin imao sa Unom Čaplin, ćerkom američkog pisca Judžina O'Nila.
"Pošto ga je otac napustio, živeo je u potpunoj bedi, sa majkom koja je često bivala smeštena na psihijatriju. Ovaj dvorac bio je za njega kuća snova, kao što je prikazano u filmu 'Moderna vremena'", rekao je 68-godišnji Majkl Čaplin.
Dok je bio u Veveju, Čarli Čaplin živeo je krajnje povučeno, voleo je Ženevsko jezero, pored kojeg je šetao svaki dan, "čak i kada je padala kiša" priseća se Judžin Čaplin. "Moji roditelji ovde su našli sreću", dodao je on.
 
 
 
  

Pikasov atelje možda postane luksuzni hotel

 
Francuska komisija za kulturnu baštinu naredne nedelje treba da odluči o sudbini ateljea španskog slikara Pabla Pikasa u Parizu u kojem je naslikao čuvenu "Gerniku", posle najave da će ta zgrada biti pretvorena u luksuzni hotel.
Dva poslednja sprata zgrade pripadala su Pikasu i tu je imao stan i atelje u potkrovlju, podsećaju francuski mediji.
Stan i atelje su sada u vlasništvu Komore sudskih izvršitelja, koja želi da renovira zgradu i pretvori je u hotel.
"U trenutku kada je odloženo za polovinu septembra otvaranje Pikasovog muzeja, Francuska bi bila predmet velikog ismevanja kada bi Pisakov veliki atelje bio pretvoren u luksuzni hotel", izjavio je Alen Kazabona, predstavnik Nacionalnog odbora za kulturu i umetnost.
Brazilski sineasta Karlos Saura, koji je nedavno posetio Pikasov atelje gde namerava da snimi scene za svoj film o španskom umetniku "33 dias" (33 dana) izjavio je da atelje "ne sme niko da menja jer je to kultno mesto svetske baštine".
"Zaslužuje najveću pažnju države Francuske i treba da bude očuvano i zaštićeno kao većina simboličnih mesta u Parizu", rekao je brazilski umetnik.
Saura je inicijator peticije upućene premijeru Manuelu Valsu i gradonačelnici Pariza Ani Idalgo za zaštitu Pikasovog atelja.
Brojni umetnici i kulturni radnici potpisali su peticiju, među kojima su Šarlota Rempling, Pjer Leksir, Džek Lang, Pako Ibanes i Bernar Lavilije.
Pikaso (1881-1973) bio je svestrani umetnik i jedan od najvećih slikara, vajara, crtača i grafičara 20. veka. Uz Žorža Braka, jedan je od osnivača likovnog pravca kubizma.
Pikaso je najplodniji slikar svih vremena. Po "Ginisovoj knjizi rekorda", napravio je oko 13.500 slika, 100.000 grafika, 34.000 ilustracija za knjige i 300 skulptura. Ukupna vrednost njegovog opusa je 1973. godine procenjena na 750 miliona dolara.
 
 
 
  

Galebom na festival u Firenci

 
Srpsko narodno pozorište (SNP) iz Novog Sada učestvovaće sa predstavom "Galeb" na Festivalu Fabrika Evropa 2014. u Firenci, 9, 10. i 11. maja.
Predstavu je, po tekstu Antona Pavloviča Čehova, režirao Tomi Janežič. "Galeb" je višestruko nagrađen na brojnim prestižnim festivalima, uključujući Sterijino pozorje, BITEF i sarajevski MES S.
U predstavi igraju Jasna Đuričić, Filip Đurić, Dušan Jakišić, Milica Janevski, Deneš Debrei, Draginja Voganjac, Ivana Vuković, Boris Liješević, Boris Isaković, Dimitrije Dinić, Jovan Živanović
Galeb je predstava u kojoj prvi put učestvuju i profesori i studenti Akademije umetnosti u Novom Sadu.
Predstava ima četiri čina i mogla bi da predstavlja i četiri predstave, jer su činovi sadržinski, tematski i scenski zaokružene celine.
 
 
 
  

Film o seksualnoj aferi Dominika Stros-Kana u Kanu

 
Film o seksualnoj aferi bivšeg generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominika Stros-Kana biće premijerno prikazan na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu, piše pariski list Mond.
Film "Dobrodošli u Njujork" režirao je Ejbel Ferara a glavnu uogu igra Žerar Depardije.
Pozivajući se na distributersku kuću Vajld Banč (Njild Bunć), film će biti prikazan van konkurencije 17. maja u Kanu.
Datum premijernog prikazivanja filma podudara se s datumom izbijanja seksualne afere Dominika Stros-Kana, koga je 17. maja 2011. godine jedna hotelska sobarica u Njujorku optužila da je pokušao da je siluje.
Stros-Kan je kasnije oslobođen optužbe u SAD, ali je zbog te afere bio primoran da podnese ostavku na mesto šefa MMF-a.
Stros-Kan (65) bio je ministar privrede i finansija Francuske (1997-1999) i važio za kandidata socijalista za predsednika Republike.
U Francuskoj će film biti javnosti dostupan samo na internetu a ne u bioskopskim salama, osim premijere u Kanu, dodaje Mond i navodi da će jedino američki gledaoci moći da gledaju film u bioskopu.
Međunarodni filmski festival u Kanu traje od 14. do 25. maja.
 
 
 
  

Andželina Džoli kaže da će biti venčanja s Pitom

 
Američka glumica Andželina Džoli potvrdila je za jedan francuski list da će se ona i njen dugogodišnji partner Bred Pit venčati, ali nije rekla kada.
"Još smo vereni ali to (venčanje) je projekat na koji mislimo", rekla je američka zvezda za list Parizjen (Parisien).
Ova njena izjava ponovo će podstaći glasine o skorom venčanju Džoli-Pit na njihovom imanju na jugu Francuske, koje već godinama kruže i podstiču opsadu paparaca.
Par ima imanje Miraval na jugu Francuske gde provodi deo godine i proizvodi roze vino.
"Osećamo se malo Francuzima. Deca još više, oni bolje govore vaš jezik nego mi", rekla je glumica koja se nalazi u Francuskoj da bi učestvovala u promociji svog poslednjeg filma "Maleficient" Dizni produkcije koji izlazi 28. maja.
Ona je takođe rekla da planira da snimi film sa svojim budućim suprugom.
"Napisala sam scenario za film u kome bi Bred i ja bili u naslovnim ulogama. Jako na to mislimo", rekla je ona.
 
 
 
  

 

 
 
Oglasavanje Marketing
Novine Toronto
 

Free Downloads
 
Google - Chrome
MOZILA Firefox
MSN Messanger
Apple iTunes
Apple Quick Time Player
Adobe Flash Player

 
Java
Bit Torrent
Skype
Real Player
Win Media Player


Antivirus
AVG Antivirus FREE

  

 
Spyware

Spybot FREE
AD-Aware FREE
 
File Compress & Encrypt
Win Zip
Win Rar
 

Britic
Glas dijaspore

EURO Market
  
The Lord Byron Fundation for Balkan Studies

 
Serbia Tourist Guide
Zavicaj


Plaćanje kred. karticom
Credit Card Payment


Copyright © 1996-2017 "NOVINE Toronto"