| 
       
Oglasavanje Marketing
     |  
	
Linkovi
   
    | 
     
       
	 
	Kamera 
	Borisa Spremo 
	  
	 
	
	  
	    | 
   
 
  
	 
       | 
     
		
Kultura i zanimljivosti
     
        
            | 
                KULTURA 
				& ZANIMLJIVOSTI | 
               Utorak, 23. maj 2017.  | 
        
     
	
		| 
		 Pokretne slike - Doba mutanta  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	 “Iks-Men: 
	Dani buduće prošlosti”(“Dž-Men: Days of Future Past”,) režija: Brajan 
	Singer, glavne uloge: Hju Džekman, Dženifer Lorens, Džejms Mek Evoj, Majkl 
	Fasbender, Patrik Stjuart, Jan Mek Kelen 
	 
	Holivudski mutanti i zombiji su poslednjih godina zaposeli velike ekrane. 
	Iskreno, ja ih ne viđam samo u “multipleksima”, nego i u stvarnom životu. 
	Oni su tu, među nama. Ovo je doba mutanta! 
	Uđite samo u vozila javnog prevoza za vreme “špice” pa ćete shvatiti o čemu 
	govorim. Ne treba da se otiskujete na galaktička putovanja “Zvezdanim 
	stazama”. Bioskop je za mene oaza za sanjanje otvorenih čiju, a “sabvej” ili 
	autobus mesto košmarnog buđenja i naglog otrežnjenja. 
	Biti različit po svaku cenu danas nije samo “kul” i stvar imidža, nego način 
	i svrha življenja To će, bojim se, naposletku preskupo koštati civilizaciju 
	savremenog “homo sapiensa”. Čovečanstvo je zaista prešlo tačku sa koje više 
	nema povratka, ne samo zbog globalnog otopljavanja. Distopijska budućnost je 
	već počela!  
	Holivudsku letnju paradu mutanta poveo je “Čudesni Spajdermen 2”, kojem se 
	potom priključila “Godzila”, a štafetnu palicu su sada prezeli “Iks-meni”! 
	“Marvelovski” super-mutanti su naprečac postali ovonedeljni “razbijači” 
	bioskopskih blagajni, sa plenom od 91 milion dolara za premijerni vikend 
	prikazivanja u Severnoj Americi. 
	“Dani buduće prošlosti” je dosad najambiciozniji i najskuplji film ovog 
	serijala, koji je u prethodnih šest epizoda inkasirao 2,3 milijarde dolara 
	širom sveta! Nije teško odgonetnuti gde je potrošen silan novac od preko 200 
	miliona dolara za produkciju ovog filma: naravno, na famozni “CGI” – 
	kompjuterski generisane pokretne slike.  
	Za razliku od “marvelovskih” kolega Hulka ili Kapetana Amerike, likovi “Iks-Mena”, 
	izuzev možda Volverina, nisu toliko poznati širokoj publici. Oni su kopilad 
	i pastorčad komičnog stripa!  
	Međutim, tim mutanata studija “Foks” je sada katapultiran u mega-ligu “blokbastera”, 
	sa “sajens fikšn” pričom koja sadrži putovanje kroz vreme. Ovu filmsku modu 
	je pre ravno 3 decenije lansirao vizionarski holivudski Kanađanin Džejms 
	Kameron sa svojim antologijskim “Terminatorom”.  
	“Dani buduće prošlosti” okupljaju celu kohortu mutanata sa nadprirodnim 
	sposobnostima. Tu su stari znanci, koji se u filmu pojavljuju u mlađem i 
	starijem dobu : Profesor Iks (Patrik Stjuart/Džejms Mek Evoj), Magneto (Jan 
	Mek Kelen/Majkl Fasbender), Volverin (Hju Džekman), Mistik (Dženifer Lorens), 
	Kiti Prajd (Kanađanka Elen Pejdž), Storm (Hali Beri)… Njima su se ovog puta 
	pridružili neki novi mutantski klinci – debitanti: Bišop (Omar Saj), Blink 
	(Fen Bingbing), Sanspot (Adan Kanto), te susper-brzi Kviksilver ( Evan 
	Piters), koji je “ukrao šou”. 
	Zasnovani na specijalnom dvobroju “Iks-men” stripa iz 1981. godine, ”Dani 
	buduće prošlosti” započinju u “matriksovsko- terminatorskoj” post-apokaliptičnoj 
	budućnosti. Neuništivi i nemilosrdni roboti-ratnici, zvani Sentineli, 
	sprovode sistematsku egzekuciju mutantske rase, dovodeći ih do same ivice 
	totalnog istrebljenja.  
	Da bi se odbranili od terora robota i izbegli sudnji dan, zakleti 
	neprijatelji Profesor Iks i Magneto se ujedinjuju sa ostalim preživelim 
	mutantima, sa planom da pošalju čeličnog Volverina natrag u prošlost, u 
	1970-te. Njihov plan je da promene tok događaja i spreče stvaranje tih 
	ubilačkih mašina, čiju produkciju je odobrio niko drugi nego tadašnji 
	američki predsednik Ričard Nikson, koji je u istoriji ostao upamćen po 
	vijetnamskom debaklu Amerike i aferi “Votergejt” . “Triki Dik” je dakle, 
	kriv za sve!  
	Sedmo izdanje “Iks-Mena” je najinteligentniji i ujedno najsofisticiraniji 
	super-herojski film proizveden u Holivudu poslednjih godina, što mu baš i 
	nije neka preporuka za uspeh na “boks-ofisima”. Naime, bioskopska publika ne 
	voli da misli, nego hoće prvenstveno da bude zabavljena. 
	”Dani buduće prošlosti” je provokativni “miks” lucidnosti i akcije, 
	istovremeno i spektakularan i ozbiljan. Ovo delo reditelja Brajana Singera, 
	koji se ponovo vratio univerzumu kojeg je kreirao početkom 2000.-tih, nije 
	klasični letnji holivudski “fleš&treš“.  
	To je retka vrsta “blokbastera”, koji se dotiče “filozofskih” tema 
	paralelnih realnosti, uloge sudbine i posledica koje mogu nastati u 
	budućnosti kada je prošlost izmenjena. Takođe, film je i socijalni komentar 
	o rasizmu, genocidu i ljudskoj nepromišljenosti i netolerantnosti. 
	Sa najavljenom novom epizodom, koja stiže kroz dva leta, “Iks-Meni” su 
	uspeli da se izbore za svoju svetlu perspektivu u Holivudu! 
	 
	Bojan Ž. Bosiljčić 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 Rašić ponovo ekskluzivni fotograf Rolingstonsa  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Fotograf Brajan Rašić biće ekskluzivni fotograf grupe Rolingstouns (The 
	Rolling Stones) na svetskoj turneji koja je prošle noći nastavljena velikim 
	koncertom u Oslu. 
	"Juče sam radio prvi koncert posto je bio važan njima, prvi nastup Mika (Džegera) 
	posle tragedije i sve je prošlo u najboljem redu, bili su super", rekao je 
	Beti Branislav Brajan Rašić. 
	Roling Stouns su u martu prekinuli svetsku turneju zbog samoubistva devojke 
	Mika Džegera, modne kreatorke Loren Skot (L'Njren Scott), a sinoćni koncert 
	u Oslu, pred 23.000 ljudi označio je nastavak svetske turneje. 
	Brajan Rašić je fotograf Roling Stounsa od 2006. godine, a Beti je rekao da 
	je sinoć potpisao ugovor sa bendom da, kao jedini fotograf, prati celu 
	turneju koja je u toku. 
	"Srećan sam da su ponovo u Evropi i da radimo", rekao je Rašić, inače 
	Beograđanin, koji je u Londonu napravio bogatu karijeru rok-fotografa. 
	Stonsi su odsvirali rasprodat koncert pred 23.000 ljudi u Telenorovoj areni. 
	Džeger nije spominjao smrt svoje devojke, modne kreatorke Loren Skot (L'Njren 
	Scott), ali se pokazao dobrim u korišćenju norveškog jezika u obraćanju 
	publici između pesama. 
	"Ovo je bila velika rokenrol predstava", rekao je jedan od posetilaca, Jan 
	Martin Šulc (Jan Martin Sćultz), koji je došao sa dva prijatelja na koncert. 
	Svi su oni nekoliko puta gledali Roling Stounse i prisećali se velike 
	Džegerove energije na sceni. 
	"Video sam ih u Gotenburgu 1982. godine, i mislio sam kako deluju matoro. 
	Večeras nisu delovali matoro", rekao je Šulc. 
	Bend je svirao pesme iz poluvekovne karijere, uključujući "You Can't Alnjays 
	Get Njhat You Njant" u pratnji Omladinskog hora "Edvard Grig" iz Bergena. 
	Koncert je završen vatrometom. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 Bogataš dao milion dolara za put u svemir  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Anonimni bogataš dao je gotovo milion dolara (700.000 evra) kako bi sedeo 
	pored američkog glumca Leonarda DiKaprija na putu u svemir, prenose američki 
	mediji. 
	To ekscentrično putovanje biće 2015. godina u svemirskoj letelici SpejsŠipTu 
	(SpaceShipTnjo) kompanije Virdžin Galaktik (Virgin Galactic). 
	Prodaja te specijalne karte upriličena je za vreme održavanja humanitarne 
	svečanosti dobrotvorne organizacije AmfAr, koja se svake godine organizuje u 
	okviru Međunarodnog filmskog festivala u Kanu. 
	Svemirska letelica može da primi šest putnika i članova posade. Pored 
	DiKaprija, za putovanje u svemir prijavilo se 700 osoba koje su kartu 
	platile unapred. Među njima su Andželina Džoli, Ešton Kučer i Džastin Biber. 
	Kompanija Virdžin Galaktik predviđa slanje putnika u svemir kako bi iz 
	daljine mogli da posmatraju Zemlju i nakratko osete bestežinsko stanje. 
  | 
	 
	 
	
		| 
 
Vrste izumiru brže no što se mislilo  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Vrste biljaka i životinja postaju istrebljene najmanje 1.000 puta brže nego 
	u vremena kada ljudi nije bilo na sceni, i svet je sada na ivici šestog 
	velikog izumiranja vrsta, navodi se u jednoj novoj američkoj studiji. 
	U ovom dokumentu razmatraju se nekadašnja i sadašnja brzina izumiranja, a 
	nalaz glasi da je tempo izumiranja u prošlosti bio sporiji nego što su 
	naučnici mislili. 
	Vrste sada išcezavaju sa lica zemlje oko 10 puta brže nego što su biolozi 
	verovali, rekao je glavni autor studije Stjuart Pim sa Univerziteta Đuk. 
	"Na ivici smo šestog velikog izumiranja vrsta. A da li ćemo to da izbegnemo 
	ili ne, zavisi od naših postupaka", rekao je Pim. 
	Istraživanje je objavljeno danas u magazinu Sajens, a spoljni eksperti ga 
	smatraju veoma bitnim. 
	Pimova studija usredsredila se ne na brojke nego na ritam nestajanja vrsta. 
	Izračunala je "tempo izumiranja" kako bi se videlo koliko vrsta od ukupno 
	milion išcezne svake godine. 
	Pim je 1995. godine izračunao da je pre dolaska ljudi na istorijsku scenu 
	tempo izumiranja iznosio oko jedan. Ali kada se u obzir uzeta nova 
	istraživanja, Pim je tempo preinačio na oko 0,1. 
	Tempo izumiranja u sadašnjici je od oko 100 do 1.000, rekao je Pim. 
	Razni su uzroci nestajanja vrsta, ali na prvom mestu je gubitak staništa - 
	vrste nemaju mesta da žive pošto ih ljudi menjaju i grade na njima sopstvene 
	objekte. 
	Tu je i nadolazak invazivnih vrsta koje ugrožavaju domaće vrste, klimatske 
	promene i preterani lov na ribe. 
	U praistoriji je bilo pet velikih izumiranja vrsta, koje se obično povezuju 
	sa padovima gigantskih meterora. 
	U jednom takvom išceznuću pre oko 66 miliona godina, nestali su svi 
	dinosaurusi i tri četvrtine svih vrsta na Zemlji. Pre oko 252 miliona godina, 
	takozvano Veliko umiranje zbrisalo je sa Zemlje oko 90 odsto vrsta. 
  | 
	 
	 
	
		| 
Kina širi umetnost kopiranja na arhitekturu | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Poznata po svojim kopijama zpadnih proizvoda - od šampanjca, do patika, Kina 
	širi umešnost kopiranja na arhitekturu, s minijaturnim Ajfelovim kulama, "novom 
	Sfingom iz Gaze" i evropskih sela. 
	Kopije spomenika, za koje je skovana nova reč "duplitektura", iznenađuju 
	strance, ali mnogi Kinezi ih pozdravljaju. 
	"Mislim da je to dobra stvar. Mogu da vidim spomenike iz mesta gde nikad 
	nisam bio" - rekao je jedan 32-godišnji Kinez u parku u jugoistočnom gradu 
	Čungkingu gde su replike Mikelanđelovog "Davida", "Mislioca" Ogista Rodena, 
	i gigantskih glava četvorice američkih predsednika sa planine Rašmor. 
	Na drugom mestu u toj jugoistočnoj kineskoj metropoli, red belih zgrada sa 
	elegantnim lukovima izazvalo je polemiku zbog frapantne sličnosti s jednim 
	pekinškim kompleksom, delom englesko-iračke arhitetkice Zahe Hadid. 
	Kopiranje se "radi u Kini", rekao je jedan kineski sudija u penziji 
	prolazeći ispred tih zgrada. "Mislim da je to dobra stvar, možemo da naučimo 
	iz iskustva drugih', rekao je on. 
	Direktor projekta Zahe Hadid u Pekingu je optužio izvođace kopije za 
	plagijat, prenose mediji. 
	Moda kopiranja arhitekture razvila se paralelno s komercijalizacijom 
	nekretnina poslednjih decenija u Kini, a posebno se kopiraju konstrukcije 
	koje podsećaju na prestiž i uspeh, objašnjava Amerikanka Bjanka Bokser, 
	autorka knjige "Kopije originala: Arhitektnonske imitacije u savremenoj Kini". 
	Među projektima koji najviše iznenađuju je slikovito austrijsko selo Halstat, 
	koje je na Uneskovom spisku svetske baštine. Kuće pastelnih boja uz azurno 
	alpsko jezero reprodukovane su u južnoj kineskoj provinciji Guangdong. 
	Čak je i kineska zvanična novinska agencija Sinhua pisala o "smelom primeru 
	kulture kineskih falsifikata". 
	Hangžu pokazuje sklonost ka Francuskoj s nekoliko pariskih spomenika, 
	uključujući Ajfelovu kulu, fontanu iz dvorca u Versaju i jedno malo, tipično 
	francusko selo. 
	Severna provincija Hebej od pre nekoliko dana ima impozantnu imitaciju 
	Sfinge iz Gize, ali ta monumentalna građevina trebalo bi da bude srušena 
	zbog žalbe egipatskog ministarstva, prenela je prošlog vikenda kineska 
	štampa. 
	Šangaj je izgradio "grad na Temzi" u jednom predgrađu gde su statua Čerčila, 
	crkva iz Bristola i čak i lažni čuvari Bekingemske palate. 
	U predgrađu Pekinga nalazi se kompleks sa zlatnim kupolama, inspirasnim 
	Kremljem iz Moskve, kao i dvorac po ugledu na dvorac Mezon Lafit zapadno od 
	Pariza, delo arhitekte Fransoa Mansara. 
	Iako te imitacije izazivaju dosta podsmeha, Bjanka Bokser kaže da daju ugled 
	tim mestima, uz malu cenu investicije. 
	"U SAD one koji kopiraju, smatraju lopovima bez mašte. U Kini slika 
	falsfikatora je više iznijansirana - kopiranje može biti dokaz talenta, a 
	može biti i vrlo praktično rešenje problema", rekla je ona. 
	Bjanka Bokser je rekla da izvođači žele da daju i neki poseban pečat svom 
	projektu, a investiroi-vlasnici da delo odrazi njihov stil života i 
	ekonomski uspeh. 
	"Jedno od najboljih rešenja je da se kopiraju spomenici koji podsećaju na 
	aristokratski ili rafinirani način života", rekla je ona i navela Versaj, 
	Veneciju i Belu kuću kao modele cenjene u Kini. 
	Ta tendencija se vidi i po masovnoj proizvodnji falsifikata kao što su 
	italijanske tašne, švajcarski satovi, francusko vino, holivudski filmovi, 
	"ajfon" ili čak i kopijha radnje "Epla" u Kunmingu, na jugozapadu Kine. 
	U Dafenu, predgrađu Šendžena, grada u punom razvoju, čitava armija slikara 
	kopira remek-dela od Vinsenta Van Goga, do Džeksona Poloka. 
	U Parku u Čungkingu su smanjeni modeli Njujorka, kanala iz Venecije, kao i 
	replika Isusa iz Rio de Žaneira. 
	"U pogledu poštovanja kreativnosti drugih, to nije dobro, ali za Kinu koja 
	je još u razvoju, to je korisno", rekao je jedan mladić šetajući parkom i 
	ocenio da, kad Kina bude dovoljno razvijena, neće biti više trzišta za 
	falsifikate. 
  | 
	 
	 
	
	
		| 
		 
Noć muzeja 7. juna  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
  
	
	Manifestacija Noć muzeja biće organizovana u gradovima Srbije 7. juna, nakon 
	što je prethodni datum, 17. maj, protekao u prikupljanju pomoći za ugrožene 
	u poplavama koje su u tom periodu zadesile Srbiju. 
	Kako su najavili organizatori, u programu će učestvovati muzeji, galerije i 
	ustanove kulture u Beogradu, Novom Sadu i brojnim drugim mestima u Srbiji, a 
	deo priloga biće namenjen obnovi muzeja oštećenim u poplavama. 
	Karte za 17. maj važiće i za 7. jun, a oni koji su sprečeni da to veče 
	provedu u muzejima, mogu da vrate kupljene ulaznice do ponedeljka, 2. juna, 
	dodaje se u saopštenju. 
	Nove ulaznice za 11. nacionalnu Noć muzeja od danas su u prodaji po ceni od 
	400 dinara, odnosno 450 dinara na dan manifestacije, a u Beogradu će 
	istovremeno važiti i kao putna isprava u javnom prevozu od 17 sati do ponoći, 
	naveli su organizatori. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Mikser od 5. do 8 juna na 40 lokacija u Beogradu  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
	Ovogodišnji Mikser festival, najveća regionalna smotra kreativnosti i 
inovacija, održaće se od 5. do 8. juna na 40 lokacija u Beogradu pod sloganom "Održiva 
utopija", a kroz ceo program provejavaće znak solidarnosti. 
Ambasador Švajcarske Žan Danijel Ruh naveo je da činjenica da se Švajcarksa 
priključila festivalu govori da je Beograd prepoznat kao kulturna luka Evrope. 
"Švajcarska je uvek nastojala da sve kreativno u Srbiji podrži jer je 
kreativnost važna kao i ekonomija. To što podržavamo Misker je način da 
doprinesemo razvoju kreativnog duha", kazao je Ruh. 
Ruh je najavio i dolazak grupe umetnika iz Švajcarske, među kojima je i balerina 
Meri Kerolaj Hominal, koja se okrenula performansima. 
Ona će, kako je naveo, posetiocima ponuditi telo kao platno za izražavanje kroz 
reči, crteže ili pomeranje ekstremiteta. 
Ambasador je naveo da je veza Švacjarske i Srbije jaka i zbog velikog broja 
građana koji žive u njegovoj zemlji. Dodao je da su i poplave produbile 
solidarnost i vezanost dva naroda, pa je u akcijama za pomoć ugroženima u Srbiji 
prikupljeno tri miliona franaka. 
Kreativni direktorka festivala Maja Lalić rekla je je cilj festivala koji se 
treći put održava u Savamali, da temu "Održiva utopija" aktualizuje i stavi u 
funkciju građanske solidarnosti i udruživanja. 
Misker je okupio 1.000 stvaralaca koji će nastupiti sa idejom da kreiraju 
smernice za razvoj kvarta, preispita mesto kulture, umentosti, gradajanskog 
aktivizma i samoorganziacije u društvu. 
Prema njenim rečima, program "Pametni gradovi", jedan od deset, imaće deo koji 
se bavi preispitivanjima sadašnje koncepcije planiranja gradova i trenutnom 
načinu pristupanja toj temi. 
Umetnici će kroz različite debate, konkretne projekte i radionice pokušati da 
pokrenu inicijativu kojom arhitekte, urbanisti, građevinske firme, stručnjaci iz 
oblasti građevine mogu da uskoče u pomoć tokom procesa obnove koji sledi. 
Lalić je rekla da ove godine ima i dosta gostiju iz inostranstva, posebno kada 
je u pitanju savremeni performans, pa će u okviru programa umetnosti društva 
delovati veliki broj umetnika. 
U okviru muzičkog programa Miksera na dve bine nastupiće više od 50 izvođača, 
koji predstavljaju selekciju najboljih muzičara domaće scene, ali i gosti iz 
regiona. 
Premijeru na Mikseru imaće novi muzičko-scenski projekat "Secret Life", koji 
čine članovi grupa Vrooom, Svi na pod i Darknjood Dub kao i novi regionalni 
projekat Vasil Hadžimanov feat. East Beat. 
Posetioci će moći da vide i čuju Zemlju gruva, Svi na pod, Obojeni program, Evu 
Braun i Veliki prezir, Kandu, Kodžu i Nebojšu, Jarbole, i I plej. 
Bice tu kako je najavljeno dosta izvođača za ljubitelje hip-hop muzike 
elektronskog zvuka. Mikser će ugostiti dva regionalna benda - "Let 3" iz Rijeke 
i "Dvadesetoricu" iz Sarajeva. 
Sav prihod od muzičkog dela festivala biće uplaćen u humanitrane stvrhe. 
  | 
	 
	 
	
		| 
 Napadnut Bred Pit na premijeri Grdane  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
	Američki glumac Bred Pit napadnut je i udaren u lice dok je potpisivao 
autograme na holivudskoj premijeri fima "Grdana" (Maleficent) u kojem igra 
njegova partnerka Anđelina Džoli, saopštila je policija Los Anđelesa. 
Kako prenosi Si-En-En (CNN), Bred Pit je potpisivao autograme ispred bioskopa u 
Holivudu kada je jedan čovek preskočio ogradu i udario ga u lice. 
Glumac nije povređen, a policija je privela osumnjičenog, 25-godišnjeg Vitalija 
Sedijuka. 
Sedijuk je i ranije napadao poznate osobe na crvenom tepihu. Glumac Vil Smit ga 
je 2012. godine udario kad je pokušao da ga poljubi. 
On je 2013. godine istrčao na pozornicu na dodeli Gremija pre nego što je 
pevačica Adel trebalo da primi nagradu, a ove godine je na jednom skupu pokušao 
da zagrli Leonarda DiKaprija, javlja CNN. 
Bred Pit i Anđelina Džoli su nakon napada nastavili crvenim tepihom kao da se 
ništa nije dogodilo. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Festival srpskog kratkog filma u Vašingtonu  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
	Srpsko kulturno društvo Krug Orfelin organizuje u Vašingtonu dvodnevni 
Festival srpskog savremenog kratkog i dokumentarnog filma, čiji je prihod 
namenjen fondovima za postradale od poplava u Srbiji. 
Selektor festivala Vladimir Perović, reditelj iz Beograda, izabrao je 11 filmova 
koji će biti prikazani 29. maja i 1. juna u art-bioskopu Avalon, najstarijem i 
najuglednijem nezavisnom bioskopu u Vašingtonu. 
Programom manifestacije objavljenom na sajtu Kruga Orfelin, predviđeno je da 1. 
juna bude prikazan i film "Spasovdan" autora Dobrivoja i Dobrile Pantelić iz 
Donjih Brezovica kod Krupnja. Film je snimljen 2008. godine u selu Krzava, 
opstina Krupanj, a govori o starici koja svoju slavu Spasovdan slavi - bez 
gostiju. 
Dobrila i Dobrivoje Pantelić snimili su oko 100 filmova sa kojima su redovno 
nagrađivani na domaćim i međunarodnim festivalima etno filma. Svoje prve video 
zapise napravili su pre tridesetak godina, beležeći na filmsku traku narodne 
običaje iz svog kraja. 
Ovo je peti Festival srpskog dokumentarnog i kratkog filma koji Krug Orfelin 
organizuje u Vašingtonu. 
Srpsko kulturno društvo Krug Orfelin osnovano je u Vašingtonu 2004. godine sa 
ciljem da američkoj i internacionalnoj publici u glavnom gradu Sjedninjenih 
Država omogući dodir sa umetnicima i autorima iz Srbije. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Kim i Kanje na medenom mesecu u Irskoj  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
	Kim Kardašijan i Kanje Vest u Irskoj će provesti medeni mesec, posle 
nedavnog venčanja u Italiji, prenose irski mediji. 
Rijaliti šou zvezda (33) i njen suprug reper (36) juče su stigli svojim 
privatnim avionom na aerodrom u Korku, na jugu Irske. 
Kako piše irski Indipendent, Kim i Kanje su se zatim s pratnjom i obezbeđenjem 
limuzinama uputili ka luksuznom posedu Kastelmartir u južnoj oblasti Munster, 
gde će provesti romantični petodnevni odmor. 
Dvoje američkih zvezda venčali su se u subotu na privatnoj svečanosti u Firenci. 
Oni će u Irskoj ostati do petka, a zatim se privatnim avionom vraćaju u SAD. 
Ovo je prvi brak za Vesta i treći za Kardašijanovu. 
Prema ocenama nekih medija, par bi, zahvaljujući ovom venčanju, od sponzorstava 
i prodaje ekskluzivnih fotografija ceremonije, mogao da zaradi 15 miliona evra. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Otvoren konkurs Međunarodnog salona stripa  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
  
	
	Studentski kulturni centar u Beogradu objavio je danas konkurs za izbor 
	učesnika Međunarodnog salona stripa koji će biti održan u Beogradu od 25. do 
	28. septembra 2014. godine, a rok za prijavu radova je 15. avgust. 
	Kako je u konkursu navedeno, umetnici i autori svih uzrasta treba da pošalju 
	jedan rad do četiri table u originalu ili dobroj kopiji, na srpskom ili 
	engleskom jeziku, a tema, žanr i autorski pristup nisu zadati. 
	Prijava za konkurs može biti preuzeta sa internet prezentacije www.skc.rs, a 
	rad treba da bude poslat na adresu SKC, Srećna galerija (Međunarodni salon 
	stripa), Kralja Milana 48, 11000 Beograd, Srbija. 
	Međunarodni salon stripa biće održan 12. put, a organizatori će nagraditi 
	najuspešnije takmičare uzrasta do 15 godina, dok će najboljim zrelim 
	autorima biti dodeljene nagrade žirija, prijatelja salona i sponzora. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Dugalić otovorio Sterijino pozorje  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
	Sterijino pozorje je 59. put otvoreno u ponedeljak u Novom Sadu, a besedu na 
otvaranju održao je jedan od članova žirija festivala, glumac Nebojša Dugalić, 
posvetivši je žrtvama poplava i važnim jubilejima. 
Sterijino pozorje počelo je minutom ćutanja za žrtve poplavnog talasa u Srbiji, 
kao i apelom organizatora da se priključe učesnicima i radnicima ovog festivala 
i doniraju pomoć nastradalima. 
Dugalić je u besedi poručio da kao i što su dela velikih pisaca neprolazna, tako 
i "mi koji još uvek imamo glas treba da ga damo onima koji više nisu sa nama, 
jer će tako i oni ostati neprolazni". 
On je svoju besedu na otvaranju posvetio i 450. godišnjici od rođenja pisca 
Viljema Šekspira, kao i 150. godišnjici rođenja Branislava Nušića. 
"Kako oni koji se danas usuđuju da delotvore da ikakvu neprolaznost prilože, ako 
ne nauče kako se duguje Šekspiru i Nušiću", rekao je Dugalić. 
Nakon svečane besede odigrana je i prva predstava u takmičarskoj selekciji 
Nacionalne drame i pozorišta i to "Unosno mesto" u režiji Egona Savina i 
izvođenju Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda. 
U takmičarskoj selekciji Nacionalne drame i pozorišta biće ukupno izvedeno devet 
predstava, dok će međunarodna selekcija "Krugovi" predstaviti tri ostvarenja. 
Režiser Ljuboslav Majera biće ove godine predsednik žirija, a sa njim će o 
najboljim predstavama odlučivati, osim Dugalića i rediteljka Anđelka Nikolić, 
pozorišni kritičar Boban Jevtić i književnik Slobodan Tišma. 
Planiran je i veliki broj pratećih programa, među kojima i izložba 14. 
međunarodno trijenale "Pozorište u fotografskoj umetnosti", kao i Pozorje 
mladih, na kojem će biti izvedene predstave studenata akademija iz regiona. 
Sterijino pozorje ove godine će trajati od 26. maja do 3. juna u Novom Sadu. 
  | 
	 
	 
     | 
		   
Oglasavanje Marketing
         |