| 
       
Oglasavanje Marketing
     |  
	
Linkovi
   
    | 
     
       
	 
	Kamera 
	Borisa Spremo 
	  
	 
	
	  
	    | 
   
 
  
	 
       | 
     
		
     
        
            | 
                SVET | 
               Utorak, 23. maj 2017.  | 
        
     
	
		| 
		 
Svaki treći čovek na svetu debeo  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	 Skoro 
	trećina svetskog stanovništva danas ima prekomernu težinu, a nijedna zemlja 
	nije uspela da smanji stope gojaznosti u poslednje tri decenije, pokazalo je 
	istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu Lanset. 
	Taj izveštaj, sačinjen na osnovu 1.700 istraživanja iz 188 zemalja sveta, 
	sprovedenih od 1980. do 2013, pokazao je da su dve milijarde ljudi širom 
	sveta danas prekomerno teški ili gojazni. 
	Najveća stopa prekomerne težine je na Bliskom istoku i u Severnoj Africi, 
	gde skoro 60 odsto muškaraca i 65 odsto žena ima probleme sa težinom. 
	U SAD živi 13 odsto ukupne svetske populacije debelih, što je procentualno 
	više nego u bilo kojoj drugoj zemlji. U Kini i Indiji zajedno živi oko 15 
	odsto debelog stanovništva sveta. 
	"To su veoma sumorne cinjenice", rekao je naučnik Kristofer Marej sa 
	Univerziteta u Vašingtonu, koji je vodio to istraživanje. 
	"Kada smo shvatili da nijedna zemlja na svetu nije zabeležila značajan pad 
	stope gojaznosti, to nam je pokazalo koliko je to veliki izazov", kazao je 
	on. 
	On je rekao i da su naučnici uočili vezu između težine i porasta dijabetesa, 
	kao i stope obolevanja od raka, pogotovo raka pankreasa. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Gugl napravio kola bez volana  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  Gugl je napravio kola kojima se upravlja bez volana, i 
	napraviće ih još stotinu, rekao je Sergej Brin, suosnivač ovog tehnološkog 
	giganta. 
	Kako je izjavio na jednoj tehnološkoj konferenciju u Južnoj Kaliforniji, 
	Gugl će napraviti 100 prototipskih vozila koja će da voze sama - što znači 
	da u njima nema volana, ali ni kočnica i papučice za gas. 
	Umesto svega toga, postoje samo dugmad za "kreni" i "stani". 
	Kada se pritisne "kreni", funkciju vožnje preuzima kombinacija senzora i 
	kompjuterskog proračunavanja. 
	Gugl je do sada prešao na stotine hiljada kilometara vozilima "leksus SUV" i 
	"tojota priuzes" sa ovom specijalnom opremom. 
	To su prvi prototipovi automobila bez volana koje je Gugl napravio za sebe. 
	Ova vozila neće biti na prodaju, i nije verovatno da će se Gugl baviti 
	proizvodnjom automobila. 
	Kompanija je na svom blogu ukazala da bi radije to radila u partnerstvo s 
	drugim firmama. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 Forbs: Merkel opet najmoćnija žena sveta  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Nemačka kancelarka Angela Merkel i dalje je najmoćnija žena sveta, ispred 
	predsednice Američke centralne banke Dženet Jelen, navodi časopis Forbs u 
	svojoj godišnjoj listi objavljenoj danas. 
	Ovo je četvrti put za redom da se Merkel nalazi na vrhu liste najmoćnijih 
	zena sveta, i deveti put i 11 godina. 
	Filantrop i privrednica, Amerikanka Melinda Gejts je na trećem mestu 
	najuticajnijih, kao i prošle godine, brazilska predsednica Dilma Rusef je sa 
	drugog prešla na četvrto mesto, a Kristin Lagard, direktorka MMF-a sa sedmog 
	se popela na peto mesto. 
	Hilari Klinton je na šestom, nova šefica Dženeral Motorsa Meri Bara sedmom, 
	a Mišel Obama na osmom mestu iste liste. 
	Na toj listi nalazi se 18 novih imena, među kojima i Jelen, kao i devet 
	šefica država koje upravljaju zemljama sa ukupno 641 milionom stanovnika. 
	Najmlađa osoba na Forbsovoj listi opet je pevačica Lejdi Gaga (28), a 
	najstarija britanska kraljica Elizabeta (88). 
	Uticaj 100 najmoćnijih žena sveta Forbs je odredio na osnovu njihovog novca, 
	međijske moći i sfera uticaja. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Snouden radio kao tajni agent  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Edvard Snouden, koji je otkrio podatke o razmere američkog špijuniranja i 
	elektronskog nadzora, rekao je za jednu američku televiziju da je prošao 
	kroz "obuku za špijuna" i da je radio kao tajni agent u inostrastvu za CIA. 
	Bivši saradnkik američke Nacionalne bezbednosne agencije (NSA) obelodanio je 
	tajne podatke o masovnom prisluškivanju i elektronskom nadzoru američke 
	vlade koji pokazuju da je američka vlada sakupljala informacije o milionima 
	telefonskih poziva i i-mejlova građana i drugih, pozivajući se na svoju 
	interpretaciju zakona. 
	"Prošao sam kroz obuku za špijuna u tradicionalnom smislu te rečei. Živeo 
	sam i radio tajno u inostranstvu i pravio se da imam posao koji nisam imao. 
	Dali su mi lažno ime", rekao je Snouden u intervjuu za američku televiziju 
	En-Bi-Si Njuz (NBC Nenjs) čiji su odlomci objavljeni juče. 
	Ovo je njegov prvi intervju za neki američki medij koji je dao iz Moskve, 
	gde je u avgustu prošle godine dobio status izbeglice na godinu dana. On je 
	želeo da ospori rasprostranjene tvrdnje, za koje kaže potiču iz Vašingtona, 
	da je samo bio "analitičar". 
	Američka vlada, rekao je Snouden, pokušava u prvi plan da stavi poziciju 
	koju je imao u toku svoje karijere da bi prikrila njegovu celu biografiju. 
	Rekao je da je tajno radio u inostranstvu za američku Centralnu obaveštajnu 
	agenciju (CIA) i za Nacionalnu bezbednosnu agenciju (NSA). 
	"Radio sam i za vojnu obaveštajnu službu (DIA) kao predavač na Akademiji za 
	kontrašpijunažu gde sam razvio izvore i metode za osiguranje naših 
	informacija i naših sugrađana u najneprijateljskijim okruženjima na planeti", 
	dodao je Snouden. 
	"Prema tome, kada kažu da sam adminsitrator osnovnog sistema, da ne znam o 
	čemu govorim, mislim da je to malo varljivo", rekao je on u intervjuu. 
	Snouden je u SAD optužen za špijunažu i krađu državnih dokumenata. 
	Njegova otkrića koja proističu iz ukradenih dokumenata doveli su nepriliku 
	američku vladu i zategli njene odnose sa zemljama saveznicama koje su bile 
	ogorčene kada su saznale da Vašington snima čak i privatne razgovore nekih 
	od njihovih vođa. 
	Ta okrića takođe su podstakla živu debatu unutar SAD o koristi, granicama i 
	moralu takvih programa nadžora. 
	Neki Amerikanci i poslanici smatraju Snoudena izdajnikom i kriminalcem koji 
	dovodi u opasnost nacionalnu bezbednost. 
  | 
	 
	 
	
		| 
Pobede nacionalističkih i antievropskih partija  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Nacionalni front u Francuskoj i UKIP u Velikoj Britaniji bile su pravi 
	strujni udar na juče okončanim izborima za Evropski parlament, na kojima su 
	proevropske demokratske stranke ukupno zadržale ubedljivu većinu, ali su sad 
	svi saglasni da se "mora odrediti nova budućnost Evropske unije". 
	To je izjavio predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, jasno 
	ciljajući na nužnost da se učine suštinske promene naročito u politici 
	izvlačenja EU iz ekonomske i socijalne krize i uz snažno opredeljenje za sve 
	mere koje će dovesti do trajnijeg rasta proizvodnje i otvaranja novih radnih 
	mesta, ali i daljeg ekonomskog, pa i političkog ujedinjavanja EU, pre svega 
	zemalja koje imaju zajedničku valutu evro. 
	Do izbornog prodora ekstremne desnice i pobede krajnje levice, kao u Grčkoj, 
	u zemljama EU došlo je zbog osećaja građana da se mere ozdravljenja privreda 
	svode na konsolidaciju vladajućeg finansijskog kapitala i stezanje kaiša za 
	narod, da su obični ljudi zapostavljeni od "daleke briselske birokratije", 
	prepušteni osiromašenju, gubitku posla i sve većoj nesigurnosti zbog 
	kriminala i terorizma. 
	Nemoć da se stane na put sve većem prilivu ilegalnih emigranata iz Afrike i 
	Azije u južne zemlje EU, a koji potom odlaze u sve zemlje Unije, što je 
	pripisivano i nesposobnosti nacionalnih vlada i EU, činjenica je koju su 
	snažno koristile krajnje desničarske i populističke stranke u mnogim 
	zemljama evropske dvadesetosmorice. 
	S obrazloženjem da "otimaju poslove i snižavaju nadnice", iza toga je, 
	međutim, stajalo i protivljenje dolasku radnika iz novih siromašnijih država 
	u bogate članice EU, kao i zahtev da Evropska unija više ne prima u članstvo 
	nove zemlje, a naročito Tursku. 
	To je sinoć u raspravi na francuskoj televiziji vidno naglasio potpredsednik 
	Nacionalnog fronta Florijan Filipo. 
	Nema sumnje da će se ova, prema strancima i posebno muslimanima odbojna 
	stranka, i u Evropskom parlamentu zalagati za žestoke mere protiv imigracije 
	i ulaska novih zemalja u članstvo EU. 
	Predsednica Nacionalnog fronta Marin le Pen, koja traži izlazak Francuske iz 
	EU i napuštanje evra, već je stavila do znanja da želi da u EP formira 
	koaliciju zajedno s nacionalistima austrijske Narodne stranke, holandskog 
	populiste Gerta Vildersa, belgijskim separatistima i srodnim strankama, 
	poput danske antiimigracione Narodne partije koja je pobedila na izborima. 
	Glavni kandidat Evropske narodne partije (EPP), koja okuplja stranke na 
	desnici u EP, za novog predsednika Evropske komisije Žan-Klod Junker je 
	izjavio da "krajnja desnica nije pobedila, već su ubedljivo najjače 
	proevropske snage". 
	Ali, nijedna od grupacija demokratske desnice, socijalista ili liberala nema 
	većinu u EP i sad je nužno da se unutar parlamenta EU stvori zbijenija snaga 
	- ako ne baš ideološki, a ono po hitno nužnom jasnom političkom programu - 
	za obezbeđenje "nove političke budućnosti EU", na temelju izbornih pouka. 
	Da to neće ići lako pokazuju već naznake da, iako su Junker i stranke 
	desnice dobile najviše mesta u EP, kandidat socijalista Martin Šulc kaže da 
	Junker ne može automatski postati kandidat za predsednika izvršnog tela EU 
	zato što nema većinu. 
	Barozo je stavio do znanja da bi zato šefovi država ili vlada EU, koji se 
	sastaju u Briselu da bi razmotrili ishod i posledice izbora za EP, 
	uključujući to da "imaju na umu" čija grupacija i kandidat su dobili najviše 
	glasova, mogli zaključiti da budući predsednik Evropske komisije treba da 
	bude i neka nezavisna ličnost. 
	Tome se protive svi kandidati grupacija u EP, naglašavajući da bi to bilo 
	nedemokratski, protiv volje građana koji su izašli na izbore, ali već ranije 
	se spominjalo da bi kao "jahači iz senke" za položaj čelnika Evropske 
	komisije mogli da se pojave direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristin 
	Lagard, danska premijerka Hele Torning-Šmit, bivši generalni sekretar 
	Svetske trgovinske organizacije Paskal Lami, mada bi prednost trebalo da ima 
	žena. 
	Uspon nacionalista, krajnje desnice, krajnje levice, pa i neonacista i 
	rasista na evropskim izborima, "politički je zemljotres", ocena je nemačkog 
	lista Frankfurter algemajne cajtung i mnogih drugih komentatora. 
	Ipak, poruke pobednika grčkih izbora, prvaka krajnje levičarske stranke 
	Siriza Aleksisa Ciprasa, kao i pobede socijalista u Portugalu i Rumuniji, uz 
	neočekivani uspeh španske stranke proizišle iz pokreta "Ozlojeđenih", govore 
	da će glavne snage u EP i u vlasti članica Unije morati da uvaže žestoke 
	kritike i onih koji smatraju da je dosadašnja politika "stezanja kaiša" bar 
	delom bila pogubna za veliki deo naroda na jugu Evrope i ugušila privredni 
	rast i otvaranje radnih mesta. 
	To su predočili i sami glavni ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda, a 
	francuski premijer manuel Vals je u poruci Francuzima naglasio da "Francuska 
	mora da se reformiše" i da su "previše dugo i levica i desnica izbegavale da 
	se temeljito uhvate u koštac sa stvarnošću". 
	Zalog izbora za EP bile su i nedoumice oko toga da li će velika slobodna 
	trgovinska i ekonomska zona, o kojoj pregovaraju EU i SAD, dati veću korist 
	Amerikancima, hoće li Evropska centralna banka uticati na to da se smanji 
	nerealno velika vrednost evra koja koči evropski izvoz. 
	Takođe, i hoće li ekonomskim ratom s Rusijom zbog ukrajinske krize najveću 
	štetu pretrpeti Evropa, da li je moguće zaustaviti masovnu ilegalnu 
	imigraciju iz Afrike i Azije. 
	 
	Dragan Blagojević,  
	Brisel 
  | 
	 
	 
	
	
		| 
		 
EU koči izgradnju gasovoda Južni tok  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
  
	
	Bugarska izgradnjom dela gasovoda Južni tok krši pravila Evropske unije i 
	Evropska komisija će pokrenuti mere da to ne dozvoli, saopštio je oko ponoći 
	u utorak, predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, rekavši da je o 
	tome obavestio i lidere zemalja Evropske unije koji su zasedali u Briselu. 
	Barozo je to izjavio na konferenciji za štampu i dodao je to stavio do 
	znanja i bugarskom premijeru Plamenu Orešarskom s kojim je razgovarao o u 
	Briselu. 
	On je odgovarajući na pitanje novinara kako gleda na činjenicu da Bugarska 
	kreće u izgradnju Južnog toka na svojoj teritoriji uz saradnju sa 
	zvaničnikom ruske kompanije koji je na spisku ličnosti kojima je uskraćena 
	dozvola za putovanje u EU. 
	Barozo je podvukao da je vođama EU preneo potrebu da sve članice Unije budu 
	jedinstvene oko energetske bezbednosti i, kako je istakao, "niko na samitu 
	to nije osporio". 
	Dodao je da je liderima Unije predočio da su neki sporazumi koji su 
	sklopljeni ili o kojima se pregovara u protivrečnosti s zakonima EU, 
	napomenuvši da će Evropska komisija "s tim u vezi stupiti u dejstvo". 
	Barozo je rekao da je bugarskom premijeru Orešarskom stavio do znanja da 
	pravila unutrašnjeg tržišta EU moraju biti poštovana, "ne samo zato što je 
	Evropska komisija čuvar odredbi Ugovora EU, već i zato što se dovodi u 
	opasnost energetska bezbednost Bugarske i EU, ako se ti propisi ne poštuju". 
	"Mi smo potpuno upoznati s tom situacijom, to mesecima pratimo i evropski 
	komesar za energiju Ginter Etinger je u kontaktu s bugarskim ministrom 
	energetike, a ja i na samitu EU nisam ostavio sumnje da će Evropska komisija 
	delovati uvek kad smo ubeđeni da pravila unutrašnjeg tržišta, a konkretno 
	pravila za energiju, nisu ispoštovana", kazao je Barozo. 
	"A to važi za ugovor Bugarske" o izgradnji gasovoda Južni tok, zaključio je 
	on. 
	Dragan Blagojević,  
	Brisel 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Ponovo sumnje u podatke o nestalom malezijskom avionu  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Još jednom se menja mesto potrage za putničkim avionom iz Malezije, nestalim 
	početkom marta, jer u oblasti Indijskog okeana gde se pretpostavlja da je 
	pao, nije nađeno ništa. 
	Australijska agencija koja koordinira potragu je juče saopštila da su 
	istražitelji angažovani u potrazi za nestalim avionom, isključili mogućnost 
	da je oblast u kojoj su u Indijskom okeanu registrovani zvučni signali, 
	mesto gde je taj avion pao. Pretragom dna okeana u toj oblasti nije nađeno 
	ništa. 
	Robotska podmornica američke Ratne mornarice "blufin 21" je u sredu završila 
	misiju na jugu Indijskog okeana nakon snimanja 850 kvadratnih kilometara dna, 
	saopštio je Koordinacioni centar. 
	"To područje se sada može isključiti kao mesto gde se završio let" nestalog 
	aviona, navodi se u saopštenju. 
	Podvodna potraga za avionom koji je nestalo 8. marta sa 239 ljudi na putu od 
	Kuala Lumpura za Peking, biće obustavljena dva meseca jer se čka moćniji 
	sonar. 
	Taj sonar će pretražiti mnogo širi prostor, od 56.000 kvadratnih kilometara, 
	koji je analizom satelitskih podataka definisan kao podmorje iznad kojeg je 
	najverovatnije bio završni deo putanje tog aviona. 
	Satelitski podaci su naveli vlasti na stav da je "boing 777" "Malejža 
	erlajnsa" čiji nijedan deo nije nađen ni na kopnu, ni na površini, niti na 
	dnu okeana, naglo pomenio kurs i, umesto na sever, ka Pekingu, odleteo ka 
	pustom jugu Indijskog okeana. 
  | 
	 
	 
     | 
		   
Oglasavanje Marketing
         |