| U FOKUSU | SRPSKA ZAJEDNICA | INTERVJU | HOROSKOP | ZDRAVLJE | KUVAR | SLAVE |

| NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |

 
 

  



 

  

ADVOKAT MIKETIC

 

EAGLE_KARATE

Stari Grad
NIKOLA TODOROVIC
 
 

  

  

 
    

Novine Toronto

 

Google        Novine Toronto
       
Oglasavanje Marketing
Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Fancy_Kafana
PETAR I MIRA RALEVIC
DISK ZDRAVLJE
Dragana Jovanovic
Korica Trans
Srecko Lucky Milidrag
COLUMBUS
Milan Tomasevic Advokat
TINO_BRELAK
ZLATA BIJELIC
SRPSKA TV
THREE BROTHERS
KURKIC MICA

Obradovich Law
DVC_ALUMINIM_VEDRAN_CVITANOVIC
HOROSKOP - HOROSKOPE

Linkovi

   
Kamera Borisa Spremo
  
SAIGON-VIETNAM
 

 
   
 
 
 
 
 
 
Aerodrom/Airport Toronto
Dolazak-Arrivals

Odlazak-Departures
Video klipovi
Info Toronto
FIND A JOB
ЋИРИЛИЦА - Latinica
 
 
Beograd - Ada Ciganlija
           - Trg Nikole Pašića
           - Novi Beograd
 
 
 
Stanje na putevima
Toronto - Don Valley
             - Gardiner/QEW

             - 401/400
Burlington/Mississauga (QEW)
Niagara (QEW/405/58)
Sarnia (402)
London (401)
Windsor (401)
Kingston (401)
Thousand Islands (401)
Ottawa - City Streets
 
  
 
Rekli su...
   
  
 
 
Inauguration of The Embassy of Universal Law
 
The Inauguration of The Embassy of Universal Law took place on Tuesday
24th of April 2017.
The Embassy of Universal law
(or The Embassy of Almightiness) has been established on the planet Earth for the
first time ever.
 

Ovde može da bude
i Vaš oglas!

 
OGLASITE VAŠU FIRMU, USLUGE, PROIZVODE I SERVISE
 
Ako nemate web sajt,
mi ćemo vam napraviti.
 
POZOVITE NAS !
1 416 892-9882
  

redakcija1@novine.ca
  
NOVINE Marketing
 

SVET Utorak, 23. maj 2017. 
 
  

 

 

 

Rezolucija SE o masovnom špijuniranju SAD

Stota godišnjica genocida na Jermenima

Gasprom ocenjuje optužbe Evropske komisije neosnovanim

U Eritreji najveća cenzura

Protest zbog smrti crnca u policijskom pritvoru

Dve erupcije vulkana u Čileu, evakuisano 1.500 ljudi

Žak Širak najpopularniji predsednik Francuske

Klinton i Rubio favoriti za predsedničke nominacije
   
 
 
  

Rezolucija SE o masovnom špijuniranju SAD

 
Edward-Snowden SE

Parlamentarna skupština Saveta Evrope je velikom većinom glasova usvojila Rezoluciju o masovnom špijuniranju kojom se izražava duboka zabrinutost zbog prakse masovnog špijuniranja koju koriste bezbednosne službe SAD i pojedinih zemalja članica.
PS SE je duboko zabrinuta praksom masovnog špijuniranja koje koriste američka bezbednosna agencija NSA i bezbednosne agencije pojedinih zemalja članica Saveta Evrope kako bi sakupljale, skladištile i analizirale podatke o privatnim licima, navodi se u rezoluciji koju je pripremio holandski poslanik Piter Omcig.
U pojedinim zemljama "industrija masovnog špijuniranja" toliko je napredovala da preti demokratskim načelima, kao i slobodnom i otvorenom karakteru zapadnog društva. Ovakva praksa nije u skladu sa poštovanjem osnovnih ljudskih prava jer ugrozava pravo na privatnost, pravo na slobodu govora i pravo na informaciju, navodi se u tekstu Rezolucije.
Skupština navodi da je ciljano špijuniranje potencijalnih terorista opravdano kako bi se predupredili zločini, ali istovremeno naglasava da masovno špijuniranje nije donelo velike rezultate u borbi protiv terorizma.
"Borba protiv terorizma koja se zasniva na masovnom špijuniranju predstavlja traženje igle u plastu sena. Kada su svi meta, onda nemate pravu metu", izjavio je izvestilac Piter Omcig.
Izvestilac iz Holandije upozorio je da su politički lideri izgubili kontrolu nad svojim bezbednosnim službama, kao i da velike svetske kompanije poput Gugla i Majkrosofta sarađuju sa američkom bezbednosnom agencijom, što upotrebu interneta čini još nebezbednijom.
U Rezoluciji se navodi da bezbednosne agencije koriste, čak i same stvaraju, nedostatke i prečice u bezbednosti interneta koje potom koriste za špijunažu. Takve prečice, ističe se, lako mogu zloupotrebiti teroristi ili drugi sajber kriminalci.
Usvojenom Rezolucijom o masovnom špijuniranju Savet Evrope poziva svoje članice i zemlje posmatrače da sačuvaju osnovna prava i slobode svojih građana, kao što je pravo na privatnost u digitalnom dobu.
PS SE naglašava da prikupljanje informacija o privatnim licima može biti dozvoljeno samo u slučaju da postoji sudski nalog i opravdana sumnja da je takva akcija potrebna. Istovremeno, PS SE traži prestanak prakse postojanja tajnih sudova.
Mora postojati bolja zakonska i parlamentarna kontrola bezbednosnih službi, kao i bolja zaštita uzbunjivača poput bivšeg američkog obaveštajca Edvarda Snoudena, navodi se u tekstu.
PS SE poziva na izradu međunarodnog kodeksa za upravljanje bezbednosnim službama.
PS SE je sakupljala dokaze o postojanju masovnog špijuniranja od prošle godine. U aprilu 2014. godine bivši američki obaveštajac Edvard Snouden obratio se poslanicima video linkom iz Moskve. On je tada naglasio da američka bezbednosna agencija špijunira i nevladine organizacije, poput Amnesti internešenela, kako u SAD, tako i širom sveta.
 

 
 
  

Stota godišnjica genocida na Jermenima

 
Stota godišnjica masovnog ubistva Jermena za vreme Otomanskog carstva biće obeležena u petak, 24. aprila.
U Jerevanu se očekuje dolazak više stotina hiljada ljudi na komemoraciju, među kojima će biti i ruski predsednik Vladimir Putin i francuski predsednik Fransoa Oland.
"Genocid nad Jermnima nije tragedija samo našeg naroda, već zločin svetskih razmera proiv civilizacije i čevečnosti", rekao je predsednik Jermenije Serž Sarkisijan uoči godišnjice.
Istoričari procenjuju da je do 1,5 miliona Jermena ubijeno za vreme i posle Prvog svetskog rata u Turskoj, što mnogi ocenjuju kao prvi genocid u 20. veku. Turska negira da je reč o genocidu, uz ocenu da je broj žrtava preuveličan i da su nastradali žrtve građanskog rata i nemira posle raspada Otomanskog carstva što je dovelo do gubitaka na obe strane.
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je nedavno da Jermeni koji traže da Turska prizna da je pre stotinak godina počinila genocid nad Jermenima, ne traže istinu, već da se bore za poene u borbi protiv Turske.
Erdogan je rekao da su Jermeni odbacili brojne turske pozive da se zajednički istraži i dokumentuje šta se stvarno dogodilo.
On je prošle godine, uoči 99. godišnjice stradanja Jermena, uputio saučešće porodicama žrtava, što je prvi takav potez jednog turskog zvaničnika povodom događaja iz 1915. godine.
 
 
 
  

Gasprom ocenjuje optužbe Evropske komisije neosnovanim

 
Ruski gasni gigant Gasprom nazvao je "neosnovanim" optužbe Evropske komisije da zloupotrebljava dominantan tržišni položaj, navodeći da se "strogo pridržava" važećih propisa i deluje "potpuno u skladu sa standardima" u tom sektoru.
"Gasprom smatra da su primedbe Evropske komisije neosnovane", naveo je Gasprom u saopštenju.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov odvojeno je osudio praksu EU prema Rusiji oko energetskih pitanja i rekao da je ona "nedopustiva".
"Gasprom se strogo pridržava svih međunarodnih propisa i zakona kao i nacionalnih zakona zemalja u kojima posluje. Praksa Gasproma na evropskom tržištu, uključujući principe određivanja cena, potpuno su u skladu sa standardima koje poštuju drugi proizvođači i izvoznici prirodnog gasa", naveo je Gasprom u saopštenju.
Ruska kompanija izrazila je nadu da će njena "legitimna prava i interesi" biti uzeti u obzir i da će EU takođe uzeti u obzir činjenicu da je sedište grupe van evropske nadležnosti.
Evropska komisija zvanično je uputila Gaspromu zamerke o zloupotrebi dominantnog tržišnog položaja, utvrđenih na osnovu istrage otvorene u avgustu 2012.
EU zamera Gaspromu da je stvorio veštačke prepreke i sprečio protok gasa iz nekih zemalja centralne i istočne Evrope ka drugim zemljama Unije, i da zatvara tržište gasa da bi mogao da određuje cene koje EU smatra "nepravednim".
Gasprom ima 12 nedelja da odgovori i može da traži da bude saslušan da bi izložio svoje argumente.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su ugovori na snazi između Gasproma i evropskih zemalja zaključeni u potpunoj saglasnosti sa tada važećim zakonima EU.
Lavrov je ukazao da su se evropski zakoni zatim promenili usvajanjem pravila o konkurenciji, koje Moskva već duže vreme osporava i koje Brisel želi da primeni na ranije potpisane sporazume. "To je apsolutno nedopustivo", rekao je Lavrov.
 
 
 
  

U Eritreji najveća cenzura

 
Afrička država Eritreja premašila je Severnu Koreju na listi zemalja s najvećom cenzurom koju objavljuje američka nezavisna organizacija Komitet za zaštitu novinara (KPJ).
Na listi zemalja s najvećim ograničenjima posle Eritreje slede Severna Koreja, Saudijska Arabija, Etiopija, Azerbejdžan, Vijetnam, Iran, Kina, Mjanmar i Kuba.
KPJ je listu sačinio na osnovu istraživanja o upotrebi različitih oblika ograničavanja izveštavanja - hapšenja, represivnih zakona, zlostavljanja novinara i ograničenja pristupa internetu.
Predsednik Eritreje Isaias Aferverki je uspeo da suzbije nezavino izveštavanje, stvorivši medijsku klimu toliko opresivnu da su čak i novinari državnih medija u stalnom strahu od hapšenja, navodi CPJ.
KPJ navodi da su u Eritreji najmanje 23 novinara u zatvoru pri čemu nijednom nije suđeno niti su podignute optužbe. U toj zemlji je rad dozvoljen samo državnim medijima, a poslednji strani izveštač je proteran 2007. godine.
Ta organziacija dodaje da u Eritreji i Severnoj Koreji ima i najmanje korisnika interneta i mobilnih telefona.
KPJ navdi da su u Severnoj Koreji izuzetno ograničeni izvori za nezavisne vesti. Skoro čitav sadržaj u 12 glavnih listova, 20 časopisa i televizijskih i radio programa dolazi od Korejske centralne novinske agencije koja pokriva saopštenja i aktivnosti rukovodstva zemlje.
 
 
 
  

Protest zbog smrti crnca u policijskom pritvoru

 
Više stotina ljudi je izašlo na ulice Baltimora tražeći odgovore u vezi sa smrću crnca Fredija Greja, koji je zadobio povredu kičme dok je bio u policijskom pritvoru.
Policija je 25-godišnjeg Greja uhapsila 12. aprila, pošto je počeo da beži kada je video policajce u kvartu poznatom po trgovini narkoticima.
Greju su stavljene lisice i smešten je u policijsko vozilo. U jednom momentu tokom vožnje vezali su mu i noge jer je, kako je policija saopštila, počeo da "besni".
Policijski komesar Entoni Bets izjavio je da je Grej zatražio inhalator i nekoliko puta tražio medicinsku pomoć. Odveden je u bolnicu, gde je u nedelju umro zbog povrede kičme, dobijene pod još nerazjašnjenim okolnostima.
Grej je umro u trenutku kada u zemlji vladaju sve veće nezadovoljstvo i tenzije zbog više ljudi koje su prethodnih meseci ubili policajci u nekoliko američkih gradova. Neki od njih su bili crnci, i nenaoružani.
Sinoć je na policijskoj barikadi u Baltimoru jedna grupa ljudi bacala konzerve na policajce, dok je druga grupa demonstranata prošetala ulicama do gradske opštine, povremeno blokirajući raskrsnice i ometajući saobraćaj, uz povike "Nema pravde, nema mira". Tri osobe su privedene, ali protest je prošao uglavnom mirno.
Demonstranti su tražili odgovore šta se desilo dokom hapšenja, odgovornost i promenu ponašanja policajaca koji patroliraju u širem centru Baltimora.
 
 
 
  

Dve erupcije vulkana u Čileu, evakuisano 1.500 ljudi

 
Najmanje 1.500 ljudi evakuisano je na jugu Čilea zbog erupcije vulkana Kalbuko, javile su agencije.
Prva erupcija zabeležena je u sredu, a druga u četvrtak, zbog čega je u tom delu Čilea proglašena uzbuna i evakuisano stanovništvo u krugu od 20 kilometara.
Kalbuko je u oblasti Los Lagos, gde se nalazi i popularna turistička destinacija Puerto Varas. Vanredna situacija je proglašena i na jugu Argentine, u oblasti koja se nalazi oko 100 kilometara od vulkana.
Lokalni mediji su javili da je vulkan izbacivao pepeo i dim nekoliko kilometara u vis. Avio saobraćaj je od juče obustavljen.
Vulkan Kalbuko nije bio aktivan 43 godine.
Čile leži u Pacifičkom pojasu i ima drugi najveći lanac vulkana nakon Indonezije.
 
 
 
  

Žak Širak najpopularniji predsednik Francuske

 
Bivši predsednik Francuske Žak Širak, koji se povukao iz političkog života 2007. godine, najpopularniji je šef države, rezultati su najnovije ankete objavljene u francuskim medijima.
Za Širaka se izjasnilo 33 odsto ispitanih Francuza, navodi se u anketi agencije Info i dodaje da ga Francuzi najviše vole zbog njegovog odbijanja da zajedno sa SAD vojno interveniše u Iraku 2003. godine.
Posle Širaka, najpopularniji je pokojni predsednik Fransoa Miterana s 21 odsto glasova, potom Šarl de Gol sa 17 odsto, dok Žorž Pompidu i Valeri Žiskar D'Esten dele četvrto mesto sa po osam odsto.
Nikola Sarkozi uživa popularnost kod sedam odsto Francuza, dok je sadašnji, socijalistički predsednik Fransoa Oland, na poslednjem mestu s pet odsto.
Najpopularniji premijer je Lionel Žospen, kojeg smatraju "Širakovim naslednikom", potom se nalaze premijeri Alen Žipe, Dominik de Vilpen i Žan-Pjer Rafaren.
Sadašnji premijer Manuel Vals se ne pominje u istraživanju javnog mnjenja.
 
 
 
  

Klinton i Rubio favoriti za predsedničke nominacije

 
Članica Demokratske stranke Hilari Klinton i republikanac Marko Rubio imaju najveće šanse da dobiju nominaciju svojih stranaka za predsedničke izbore sledeće godine, pokazali su rezultati ankete.
Bivša državna sekretarka ima 60 odsto podrške demokrata, a vodi i u odnosu na sve republikanske kandidate osima senatora Rubija s kojim je poravnata, navodi univerzitet Kvinipek koji je sproveo anketu.
Među kandidatima za republikansku nominaciju Rubio ima 15 odsto podrške, sin i brat bivših predsednika Džeb Buš 13 odsto, guverner Viskonsina Skot Voker 11 odsto, senator iz Teksasa Ted Kruz devet odsto, a senator iz Kentakija Rand Pol osam odsto, pri čemu Buš i Voker još nisu zvanično objavili ulazak u trku.
Buš ima najveći postotak republikanskih glasača koji nikako ne bi glasali za njega - 17 odsto, a sledeći je guverner Nju Džersija Kris Kristi i potom Pol sa 10 odsto.
Hilari Klinton ima podršku 60 odsto demokratskih glasača, posle nje je potpredsednik Džo Bajdan sa 10 i senator iz Vermonta Berni Sanders sa odam odsto. Zasad je jedino Klintonova zvanično objavila kandidaturu.
Kada se posmatra ukupno biračko telo, u duelu Klinton - Rubio odnos je 45:43, s Bušom 46:39, s Vokerom 46:41, s Kristijem 45:40, s Polom 48:41.
 
 
 
  

 

 
 
Oglasavanje Marketing
Novine Toronto
 

Free Downloads
 
Google - Chrome
MOZILA Firefox
MSN Messanger
Apple iTunes
Apple Quick Time Player
Adobe Flash Player

 
Java
Bit Torrent
Skype
Real Player
Win Media Player


Antivirus
AVG Antivirus FREE

  

 
Spyware

Spybot FREE
AD-Aware FREE
 
File Compress & Encrypt
Win Zip
Win Rar
 

Britic
Glas dijaspore

EURO Market
  
The Lord Byron Fundation for Balkan Studies

 
Serbia Tourist Guide
Zavicaj


Plaćanje kred. karticom
Credit Card Payment


Copyright © 1996-2017 "NOVINE Toronto"