| U FOKUSU | SRPSKA ZAJEDNICA | INTERVJU | HOROSKOP | ZDRAVLJE | KUVAR | SLAVE |

| NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |

 
 

  



 

  

ADVOKAT MIKETIC

 

EAGLE_KARATE

Stari Grad
NIKOLA TODOROVIC
 
 

  

  

 
    

Novine Toronto

 

Google        Novine Toronto
       
Oglasavanje Marketing
Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Fancy_Kafana
PETAR I MIRA RALEVIC
DISK ZDRAVLJE
Dragana Jovanovic
Korica Trans
Srecko Lucky Milidrag
COLUMBUS
Milan Tomasevic Advokat
TINO_BRELAK
ZLATA BIJELIC
SRPSKA TV
THREE BROTHERS
KURKIC MICA

Obradovich Law
DVC_ALUMINIM_VEDRAN_CVITANOVIC
HOROSKOP - HOROSKOPE

Linkovi

   
Kamera Borisa Spremo
  
SAIGON-VIETNAM
 

 
   
 
 
 
 
 
 
Aerodrom/Airport Toronto
Dolazak-Arrivals

Odlazak-Departures
Video klipovi
Info Toronto
FIND A JOB
ЋИРИЛИЦА - Latinica
 
 
Beograd - Ada Ciganlija
           - Trg Nikole Pašića
           - Novi Beograd
 
 
 
Stanje na putevima
Toronto - Don Valley
             - Gardiner/QEW

             - 401/400
Burlington/Mississauga (QEW)
Niagara (QEW/405/58)
Sarnia (402)
London (401)
Windsor (401)
Kingston (401)
Thousand Islands (401)
Ottawa - City Streets
 
  
 
Rekli su...
   
  
 
 
Inauguration of The Embassy of Universal Law
 
The Inauguration of The Embassy of Universal Law took place on Tuesday
24th of April 2017.
The Embassy of Universal law
(or The Embassy of Almightiness) has been established on the planet Earth for the
first time ever.
 

Ovde može da bude
i Vaš oglas!

 
OGLASITE VAŠU FIRMU, USLUGE, PROIZVODE I SERVISE
 
Ako nemate web sajt,
mi ćemo vam napraviti.
 
POZOVITE NAS !
1 416 892-9882
  

redakcija1@novine.ca
  
NOVINE Marketing
 

Kultura i zanimljivosti
KULTURA & ZANIMLJIVOSTI Utorak, 23. maj 2017. 
 
  

 

 

 

Crnci bojkotuju dodelu Oskara

Pet srpskih filmova na Berlinalu

Dragan Velikić dobitnik NIN-ove nagrade

Rusi spremni za film o Lenjinu sa Di Kaprijem u glavnoj ulozi

Likovna radionica povodom 120 godina od rođenja Šumanovića

Spajk Li bojkotuje ovogodišnju belo obojenu ceremoniju Oskara

Eli Goulding dolazi na novosadski Egzit

Biblioteka grada Beograda obeležila 85 godina postojanja

Umro osnivač Iglsa Glen Frej

Bivši članovi ABBA zajedno na otvaranju restorana

Tolkinovi Enti protiv seče poslednje evropske prašume

Crkva u obliku ženske cipele privlači turiste na Tajvanu
   
 
  

Crnci bojkotuju dodelu Oskara

 
oscar-bleck-whitePredsednica američke Akademije za film koja dodeljuje Oskare Čeril Bun Ajsaks izjavila je da je vreme za velike promene i to brzo posle najava bojkota ovogodišnje ceremonije zato što su nominovani samo beli umetnici.
Ajsaks je izdala saopštenje obećavajući više raznolikosti, dan nakon što su crni reditelj Spajk Li i glumica Džejda Pinket Smit objavili da neće ići na ovogodišnju dodelu Oskara zbog dominacije belih nominacija.
Nijedan crni glumac ili glumica nije nominovan za Oskara drugu godinu zaredom što je naišlo na osude preko društvenih mreža i izazvalo novu polemiku. Prošle godine nominacija samo belih glumaca podstakla je pozive na bojkot ali ne od tako istaknutih ličnosti kao što su Spajk Li i Pinket Smit. Ne zna se da li je to imalo uticaja, ali je gledanost ceremonije koju je vodio Nil Patrik Haris bila 16 odsto niža nego prethodne godine, i na šestogodišnjem minimumu. Predsednica Akademije Ajsaks se ove godine potrudila da šou bude inkluzivniji. Voditelj ceremonije 28. februara biće crni komičar Kris Rok, a producenti će biti producenti filma "Đango Unchained" Redžinald Hadlin i Dejvid Hil.
Kada su nominacije za Oskare objavljene prošlog četvrtka Ajsaks je rekla da je razočarana da su za svih 20 nominacija za glumu ponovo nominovani samo belci i obećala da će nastaviti razgovor o diverzitetu.
U novom saopštenju ona je obećala da će ispitati akademiju i intenzivirati napore za diverzifikaciju.
"Ovo je težak ali važan razgovor i vreme je za velike promene", rekla je ona i saopštenju izdatom sinoć u kome je navela da je istovremeno rastužena i frustrirana nedostatkom crnih glumaca i glumica u ovogodišnjim nominacijama. ;
"Akademija preduzima dramatične korake da izmeni sastav svog članstva. U narednim danima i nedeljama sprovešćemo reviziju regrutovanja naših članova da bi doveli do preko potrebnog diverziteta u našem prijemu članova 2016. i dalje", napisala je ona.
Od dolaska na čelo Akademije filmske umetnosti i nauke 2013. Ajsaks je radila na većem diverzitetu ali, kako je rekla, "promene se ne događaju toliko brzo koliko bismo želeli" i treba da se uradi "više, bolje i brže".
Akademija se sastoji od 6.000 članova od kojih su prema pisanju lista Los Anđeles Tajms skoro 94 odsto belci, uglavnom muškarci, crnci čine dva osto, a osobe hispano porekla manje od dva posto.
Haštag OscarsSoNjhite (TakobeliOskari) napravljen prošle godine brzo je ponovo oživeo preko interneta posle objave ovogodišnji nominacija. Reditelj Spajk Li je juče u najavi bojkota jasno rekao i da smatra da je filmska akademija samo deo problema u industriji koja ima duboko ukorenjene probleme s različitošću.
"Lakše je biti predsednik SAD kao crnac nego predsednik nekog studija", napisao je Li i rekao da prava bitka ne treba da se vodi oko dodele Oskara već u holivudskim studijima, na televizijama jer se tu odlučuje šta se pravi a šta odbacuje.

 
 
 
  

Pet srpskih filmova na Berlinalu

 
Direktor Filmskog centra Srbije Boban Jevtić izjavio je da će na 66. Međunarodnom festivalu filma u Berlinu, od 11. do 21. februara, biti prikazano pet srpskih filmova.
Jevtić je kazao da će na festivalu "Berlinale" u takmičarskom programu "Forum" biti prikazani filmovi "Vlažnost" reditelja Nikole Ljuce i dokumentarac "Dubina dva" Ognjena Glavonića.
Kako je naveo, u takmičarskom programu "Panorama" biće prikazana manjinska koprodukcija film Zrinka Ogreste "S one strane", dok će u takmičarskom programu "Perspektive Deutsćes Kino" biti prikazan kratki igrani film rediteljke Katarine Stanković "Četiri ugla kruga".
Dodao je da će na 66. filmskom festivalu u Berlinu, povodom 30. godišnjice Teddy bear festivala koji je sastavni deo tog festivala, biti prikazan i film Želimir Žilnika "Marble Aš".
Glumac Lazar Ristovski koji glumi u filmu "S one strane", kazao je da je za srpsku kinematografiju neverovatan uspeh to što će na jednom festivalu biti prikazan "toliko" srpskih filmova.
"Teško je napraviti film bez novca. Nadam se da ćemo u budućnosti imati mnogo veće budžete, kao što nam je obećalo Ministarstvo kulture i informisanja", dodao je Ristovski.
Reditelj filma "Vlažnost" Nikola Ljuca kazao je da je iznenađen što se njegovo ime nalazi u formu imena slavnih reditelja.
"Filmski centar Srbije nije radio dve godine i da nismo bili zakočeni dve godine film bi se dogodio mnogo ranije. Sumanuta je okolnost da smo prvo dobili pare u Holandiji, pa tek onda u Srbiji", kazao je Ljuca.
U filmu "Vlažnost" glume Miloš Timotijević, Tamara Krcunović i Dragan Bakem.
Reditelj Ognjen Glavonić kazao je da je filma "Dubina dva" njegov prvi dugometražni dokumentarni film, koji kombinuje "živa" svedočansta i snimke prostora na kojima su se dogodili zločini pre 17 godina.
"Dubina dva je eksperimentalni dokumentarni triler o masovnoj grobnici u predgrađu Beograda", kazao je Glavonić i dodao da je želeo da se film obraća direktno gledaočevim željama i mašti.
Međunarodni filmski festival u Berlinu otvoriće 11. februara film rediteljskog dua Džoela i Itana Koena "Hail, Ceasar", a žirijem za dodelu glavne nagrade, Zlatnog medveda, predvodiće američka glumica i trostruka Oskarovka Meril Strip.
Međunarodni filmski festival u Berlinu osnovan je 1951. godine, a od 1978. godine redovno se održava svake godine u februaru.
Smatra se najposećenijim filmskim festivalom na svetu s 274.000 prodatih ulaznica godišnje. Na festivalu se godišnje prikaže do 400 filmova, a oko 20 njih se nalazi u takmičarskom programu za Zlatnog i Srebrnog medveda.

 
 
 
  

Dragan Velikić dobitnik NIN-ove nagrade

 
Dobitnik 62. NIN-ove nagrade kritike za najbolji roman godine na srpskom jeziku je Dragan Velikić za roman "Islednik", u izdanju Laguna, saopštio je žiri.
U najužem izboru za nagradu bili su i romani "Park Logovskoj" Dane Todorović (Geopoetika), "Rajska vrata" Ljubice Arsić (Laguna), "Republika Ćopić" Vuleta Žurića (Službeni glasnik), "La Sans Parelle" Milisava Savića (Agora) i "Anđeo atentata" Svetislava Basare (Laguna).
Odluku o dobitniku nagrade doneo je žiri na današnjoj završnoj sednici u sastavu Božo Koprivica (predsednik), Mihajlo Pantić, Jasmina Vrbavac, Tamara Krstić i Zoran Paunović.
Autor nagrađenog romana Dragan Velikić kazao je da kada je napisao roman "Isledinik" znao da će to biti njegova najčitanija knjiga.
"To je moj 'Lovac u žitu'... Znao sam da će to biti moja najčitanija knjiga", kazao je Velikić.
Kako je naveo, za pisca je najvažnije da "radi na sebi", da se ne meri, da ne osluškuje... To su sve neke dečije bolesti, koje mogu biti opasne ako ih pisac ne savlada", rekao je Velikić.
Velikić je kazao da je NIN-ova nagrada, koju je dobio po drugi put, "nešto najdivnije" i da je očekivao da će "Islednik" biti nagrađen.
Član žirija Mihalo Pantić kazao je da su za nagrađeni roman, pored njega, glasali Zoran Paunović i Tamara Kristić.
Prema njegovim rečima, Velikić u romanu "Islednik" uobičajenu arhetipsku relaciju otac-sin zamenjuje preispitivanjem odnosa majke i sina presudnog za oblikovanje jedne umetničke biografije.
Pantić je kazao da Velikić u nagrađenom romanu uspeva da uspostavi ravnotežu između emocionalnog ispovednog tona i hronike minulog vremena i konkretnog prostora ispunjenog međusobno uslovljenim sudbinama, prepuštenim hirovima istorije.
"Roman Dragana Velikića 'Islednik' sugestivno je i slojevito ispripovedana priča o uslovljenosti pojedinca složenim egzistencijalnim okolnostima na koje se ne može racionalno uticati. Šta oblikuje čoveka? Na ključno pitanje celokupne modernističke književnosti, pitanje identiteta, Velikić odgovara tematizacijom najrazličitijih mogućih vidova oblikovnih uticaja", kazao je Pantić.
Kako je naveo, Velikić je tematizovao najrazličiteje uticaje na čoveka "počev od porodične priče, roditeljskih sudbina, preko porekla istorije društva, ideologije, umetnosti, geografskog prostora, do enigme genetskog nasleđa koje se razrešava u svakoj pojedinačnoj egzistenciji".
Velikić je NIN-ovu nagradu dobio i za roman "Ruski prozor" (2007).
Za 62. NIN-ovu nagradu za romane objavljene tokom 2015. godine konkurisalo je 178 romana.

 
 
 
  

Rusi spremni za film o Lenjinu sa Di Kaprijem u glavnoj ulozi

 
Vodeći ruski filmski studio "Lenfilm" saopštio je da je spreman za snimanje filma o vođi ruske revolucije Vladimiru Iljiču Lenjinu i dodao će glavna uloga biti povrena Leonardu Di Kapriju.
Izjava it tog najstarijeg ruskog filmskog studija, kako prenosi RT, usledila je nakon što je Di Kaprio, rekao da bi želeo da glumi Putina, Lenjina ili Raspućina.
"Putin je veoma, veoma, veoma interesantan lik. Voleo bih da ga glumim", rekao je Di Kaprio.Portparol "Lenfilma" Valerij Karpov podsetio je da je Di Kaprio u mladosti dosta ličio na Lenjina, da su ta poređenja bila baš česta, te da studio ima nekoliko projekata o periodu Oktobarske revolucije u kojima bi on mogao da igra.
Ruski režiser Vladimir Bortko takođe je poručio da bi voleo da snimi film s Leonardom Di Kaprijom u glavnoj ulozi.
"Di Kaprio je odličan glumac. Može da glumi šta god poželi. Sa zadovoljstvom bih snimio film s njim u glavnoj ulozi", poručio je Bortko, reditelj brojnih filmova među kojima su "Majstor i Margarita", "Idiot" i "Taras Buljba".

 
 
 
  

Likovna radionica povodom 120 godina od rođenjaŠumanovića

 
Narodni muzej Zrenjanina obeležiće 22. januara dan rođenja umetnika Save Šumanovića, likovnom radionicom za osnovce trećeg i četvrtog razreda.
Prolećni pejzaž, jedina Šumanovićeva slika u fondu zrenjaninskog muzeja biće polazna tačka za razgovor o stvaralaštvu jednog od najznačajnijih slikara 20. veka.
Potom će učenici imati mogućnost da tehnikom suvog pastela prikažu predeo sa slike u nekom drugom godišnjem dobu.
Autorka i voditeljka radionice je kustos-pedagog Nevena Dujin Grković.
Slika Prolećni pejzaž nastala je 1934. godine u periodu kada je Šumanović našao "svoj Pariz" u zavičaju.
Pre nego što je dospela u Narodni muzej Zrenjanin, pripadala je Todoru Manojloviću.

 
 
 
  

Spajk Li bojkotuje belo obojenu ceremoniju Oskara

 
Američki filmski reditelj Spajk Li i glumica Džejda Pinket Smit objavili su da neće prisustvovati ceremoniji dodele Oskara idućeg meseca u Los Anđelesu zbog tog što među nominovanim dominiraju belci.
Li je preko društvene mreže Instragam napisao da ne "može da podnese" ovaj spektakl uručivanja nagrada koji je "beo kao sneg", prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Ovo je druga godina za redom da se upućuju pozivi na na bojkot dodele oskra zbog toga što su nominovani uglavnom belci, ali Spajk Li i Džejda Pinket Smit su prvi koji su ostvarili pretnju, naveo je BBC.
Među zaobiđenima je, kako se smatra, film o američkoj hip-hop grupi "NNjA" "Straight Outta Compton" za najbolji film i afroamerički glumac Vil Smit za nominaciju za najboljeg glumca za film "Concušion" o američkoj fudbalskoj ligi "NFL".
Supruga Vila Smita, Džejda Pinket Smit je u video poruci preko Fejsbuka rekla da neće prisustvovati ceremoniji Oskara.
"Moliti za priznanje, ili čak tražiti priznanje smanjuje dostojanstvo i smanjuje moć. A mi smo dostojanstven narod i mi smo moćni", rekla je ona.
Ona i Li objavili su ovo na današnji dan, državni praznik u SAD kada se obeležava dan Martina Lutera Kinga u sećanje na velikog borca za građanska prava.
"Četrdeset belih glumaca za dve godine i nikakvog drugog ukusa. Šta, mi ne znamo da glumimo?" zapitao je Spajk Li.
Prošle godine je domaćin ceremonije bio Nil Patrik Haris i gledanost je bila 16 odsto manja nego prethodne, i na šestogodišnjem minimumu.
Ove godine je predsednica filmske akademja Čeril Bun Ajsaks probala da diversifikuje program tako da će domaćin biti crni komičar Kris Rok.
Posle objave nominacija za Oskare prošlog četvrtka internet je preplavio haštag "OscarsSoNjhite" (TakobeliOskari).

 
 
 
  

Eli Goulding dolazi na novosadski Egzit

 
Muzička superzvezda Eli Goulding (Ellie Goulding) dolazi u Srbiju i 7. jula će nastupiti na svečanom otvaranju ovogodišnjeg Egzit (Edžit) festivala, najavljeno je danas.
Pevačica Eli Goulding sa više od 17 prestižnih nagrada, multiplatinastim tiražima i tri milijarde jutjub pregleda, smatra se jednim od najpopularnijih ženskih izvođača današnjice uz Tejlor Svift, Adel i Rijanu (Rihanna), piše u najavi organizatora.
Ona je ove godine jedan od najtraženijih "hedlajnera" na najvećim svetskim festivalima kao što su Glastonberi, Lolapaluza, Siget i brojni drugi, a ove godine predvodiće i program kalifornijskog giganta Koačele (Coachella), zajedno sa Kelvinom Herisom (Calvin Harris) i ponovo okupljenim bendom Gans end rouzis (Guns'n'Roses).
Na glavnoj bini Egzita Eli Goulding će izvesti neke od svojih najvećih hitova poput "Burn", "Love Me Like You Do", "Starry Eyed" i tako dalje.
Egzit festival održaće se ove godine od 7. do 10. jula na Petrovaradinskoj tvrđavi. Nakon toga Egzit "putuje" na Jadransko more na Si dens (Sea Dance) festival od 14. do 16. jula.Pored Eli Goulding, nastupe su već potvrdili Njiz Khalifa, Bastille, Stormzy, Lost Freljuencies, Solomun, Robin Sćulz, Zomboy, Njilkinson i drugi.

 
 
 
  

Biblioteka grada Beograda obeležila 85 godina postojanja

 
Biblioteka Beograda je povodom obeležavanja Dana Biblioteke grada i 85 godina postojanja, uručila nagrade za najboljeg bibliotekara, najboljeg izdavača i načitaniju knjigu.
Za najboljeg bibliotekara nagradom "Marija Ilić Agapova" nagrađene su Svetlana Mirčov i Aleksandra Vićentijević, a nagradu "Gligorije Vozarović" za najboljeg izdavača dobila je izdavačka kuća "Evro Book".
Najčitanija knjiga savremene književnosti je roman "Pokoravanje" Mišela Uelbeka, u izdanju beogradske izdavačke kuće "Booka".
Direktorka Biblioteke Grada Beograda Jasmina Ninkov je istakla da se biblioteka nadmašila planove iz prošle godine.
"Biblioteka je u 2015. godini imala 151.424 upisana člana i oko dva miliona izdatih knjiga. Pokrenua su dva projekta 'Negujmo srpski jezik' i program 'Čitam pa šta' koji je osmišljen za promovisanje kritičko-umetničkog odnosa prema knjizi", rekla je Jasmina Ninkov.

 
 
 
  

Umro osnivač Iglsa Glen Frej

 
Glen Frej, jedan od osnivača i gitarista benda "Igls" (Eagles) umro je u 68. godini, saopštila je grupa na svom sajtu.
"Teška srca saopštavamo da je u ponedeljak u Njujorku umro naš drug, osnivač 'Iglsa', Glej Frej", navodi se u poruci. ;
Frej je umro od posledica reumatoidnog artritisa i zapaljenja pluća.
Američka grupa "Igls" je postala popularna 1970-ih godina, uz hitove "Hotel California", "Take It Easy", "Life in the First Lane".

 
 
 
  

Bivši članovi ABBA zajedno na otvaranju restorana

 
Članovi kultne švedske pop četvorke ABBA okupili su se večeras kako bi prisustvovali otvaranju jednog restorana inspirisanog mjuziklom "Mama mia", a mediji ocenjuju da je reč o retkom zajedničkom pojavljivanju muzičara nakon razlaza grupe.
Beni Anderson (Benny Anderšon), Agneta Faltskog (Agnetha Faltskog) i Ani-Frid Lingstad (Anni-Frid Lyngstad) pojavili su se na otvaranju grčke taverne svog bivšeg kolege Bjorna Ulveusa (Bjoern Ulvaeus) u kojoj su gosti pozivani da pevaju hitove ABBA-e.
Međutim, bivši članovi grupe ni večeras nisu pevali ili se fotografisali zajedno, a takođe su odbacili mogućnost da ponovo nastupaju.
Upitan o mogućnosti da se ABBA ponovo okupi, Anderson je samo kratko kazao:"Ne verujem da će se to dogoditi".

 
 
 
  

Tolkinovi Enti protiv seče poslednje evropske prašume

 
U protestni pohod centrom Varšave izašle su danas stotine Poljaka, među njima i Enti iz Tolkinovog "Gospodara prstenova", zbog planirane obimne seče drva u poljskom delu poslednje evropske prašume, Bjalovješkoj prašumi, koju su najavile nove poljske vlasti.
Oko 2.000 Poljaka, prema procenama organizatora, izašlo je na ulice poljske prestonice u "Marš Enta", na poziv nekoliko ekoloških organizacija, noseći nacionalne i zastave Evropske unije. Na čelu povorke istaknut je veliki transparent s natpisom "Još prašuma nije umrla", što je parafraza prvih reči poljske himne.
"Enti će odbraniti Poljsku", "Enta za predsednika" poručili su demonstranti, od kojih su se mnogi prerušili u to mistično oživelo rastinje iz epske fantastike "Gospodara prstenova" Džona Tolkina. Uz Ente, kao duhovite branioce Bjalovješke prašume, poslednjeg tako velikog ostatka šuma koje su nekada pokrivale celu Evropu, u pohodu protiv seče drva pojavilisu se demonstranti prerušeni u veverice, rode i druge životinje.
Pod parolom "Nije bilo vas, bila je šuma", demonstranti zahtevaju od premijerke Beate Šidlo da povuče dozvolu da limiti za seču budu pet puta veći nego do sada, što znači da će iz Bjalovješke šume u narednih deset godina moći da poseku 317.800 kubnih metara drva umesto 63.400 kubika koliko je bio desetogodišnji limit do sada.
"Pravdanje seče brigom za šumu je najobičnije licemerje i laganje ljudi. Iza toga stoje isključivo ekonomski razlozi, ali narodno blago ne može da se preračunava na novac", kazala je Katažina Jagelo iz poljske podružnice međunarodne ekološke organizacije Grinpis.
Ministarstvo životne sredine uvereno je da su u poslednjem tako velikom netaknutom šumskom kompleksu ipak potrebne intervencije čoveka, dok ekolozi upozoravaju da je poljsko-beloruska Bjalovješka prašuma dragocena i da predstavlja blago ievropske i svetske prirodne riznice upravo zato što je pošteđena aktivnostičoveka.
Prašuma, upisana zbog bogatstva flore i faune i u svetsku baštinu pod zaštitom UNESKO, obuhvata oko 1.500 kvadratnih kilometara na granici Poljske i Belorusije, od čega je 42 odsto zaštićenog rezervata na poljskoj teritoriji.
Upravo u Bjalovješkoj prašumi obnovljena je vrsta evropskih bizona, gotovo izumrla 1923. godine. Od 12 tih divljih bikova iz zooloških vrtova i zverinjaka, njegova populacija danas broji 5.200 evropskih bizona na celom svetu. U Bjalovješkoj prašumi, na poljskoj strani, na slobodi živi preko 500 jedinki.

 
 
 
  

Crkva u obliku ženske cipele privlači turiste na Tajvanu

 
Staklena crkva u obliku Pepeljugine cipele izgrađena je na Tajvanu kako bi privukla više ženskih vernika, prenosi britanska televizijska mreža Bi-Bi-Si (BBC).
Neobična crkva na jugozapadnoj obali zemlje rezultat je novog pristupa crkve na Tajvanu koja želi da privuče više žena vernika.
Građevina je visoka 16 metara i sazidana je od 320 panela plavog stakla. Izgradnja je koštala više od 600.000 dolara.
Iako je otvaranje zakazano za 8. februar, na kinesku Novu godinu, crkva u obliku cipele već privlači veliku pažnju turista.
"Verujemo da će ovakva građevina privući i turiste. Kada crkva bude gotova dizajniraćemo preko stotinu predmeta namenjenih ženama", izjavio je portparol lokalne turističke organizacije Zeng Rongfeng.
Zvaničnici navode da je izgradnja crkve posvećena lokalnoj devojci po imenu Vang kojoj su lekari 1960. godine zbog bolesti morali da amputiraju oba stopala. Nakon toga Vang je prekinula kontakt sa spoljnim svetom i ostatak života je provela u crkvi.
Lokalni zvanučnici na Tajvanu ne biraju sredstva za privlačenje većeg broja turista, navodi BBC. Iz turističke organizacije na jugozapadnoj obali već su najavili izgradnju prvog zabavnog parka za odrasle.
Park će nositi naziv "Romantični Bulevar" i biće obogaćen erotskim skulpturama i drugim sadržajima za zabavu odraslih.
Ipak, nisu svi oduševljeni idejom erotskog parka, a posebno ne centralna turistička organizacija Tajvana koja se brine da će park naškoditi reputaciji države.
"Turizam je posao, a ne edukacija ili religija", odgovaraju iz priobalskog regiona na kritike Tajpeja.

 
 
 
  

 

 
 
Oglasavanje Marketing
Novine Toronto
 

Free Downloads
 
Google - Chrome
MOZILA Firefox
MSN Messanger
Apple iTunes
Apple Quick Time Player
Adobe Flash Player

 
Java
Bit Torrent
Skype
Real Player
Win Media Player


Antivirus
AVG Antivirus FREE

  

 
Spyware

Spybot FREE
AD-Aware FREE
 
File Compress & Encrypt
Win Zip
Win Rar
 

Britic
Glas dijaspore

EURO Market
  
The Lord Byron Fundation for Balkan Studies

 
Serbia Tourist Guide
Zavicaj


Plaćanje kred. karticom
Credit Card Payment


Copyright © 1996-2017 "NOVINE Toronto"