| U FOKUSU | SRPSKA ZAJEDNICA | INTERVJU | HOROSKOP | ZDRAVLJE | KUVAR | SLAVE |

| NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |

 
 

  



 

  

ADVOKAT MIKETIC

 

EAGLE_KARATE

Stari Grad
NIKOLA TODOROVIC
 
 

  

  

 
    

Novine Toronto

 

Google        Novine Toronto
       
Oglasavanje Marketing
Gordana Stajic - Svetlana Litvinjenko
Fancy_Kafana
PETAR I MIRA RALEVIC
DISK ZDRAVLJE
Dragana Jovanovic
Korica Trans
Srecko Lucky Milidrag
COLUMBUS
Milan Tomasevic Advokat
TINO_BRELAK
ZLATA BIJELIC
SRPSKA TV
THREE BROTHERS
KURKIC MICA

Obradovich Law
DVC_ALUMINIM_VEDRAN_CVITANOVIC
SPOMENICI
HOROSKOP - HOROSKOPE

Linkovi

   
Kamera Borisa Spremo
  
SAIGON-VIETNAM
 

 
   
 
 
 
 
 
 
Aerodrom/Airport Toronto
Dolazak-Arrivals

Odlazak-Departures
Video klipovi
Info Toronto
FIND A JOB
ЋИРИЛИЦА - Latinica
 
 
Beograd - Ada Ciganlija
           - Trg Nikole Pašića
           - Novi Beograd
 
 
 
Stanje na putevima
Toronto - Don Valley
             - Gardiner/QEW

             - 401/400
Burlington/Mississauga (QEW)
Niagara (QEW/405/58)
Sarnia (402)
London (401)
Windsor (401)
Kingston (401)
Thousand Islands (401)
Ottawa - City Streets
 
  
 
Rekli su...
   
  
 
 
Inauguration of The Embassy of Universal Law
 
The Inauguration of The Embassy of Universal Law took place on Tuesday
24th of April 2017.
The Embassy of Universal law
(or The Embassy of Almightiness) has been established on the planet Earth for the
first time ever.
 

Ovde može da bude
i Vaš oglas!

 
OGLASITE VAŠU FIRMU, USLUGE, PROIZVODE I SERVISE
 
Ako nemate web sajt,
mi ćemo vam napraviti.
 
POZOVITE NAS !
1 416 892-9882
  

redakcija1@novine.ca
  
NOVINE Marketing
 

REGION Petak, 9. jun 2017. 
 
  

 

 

 

Bivši terorista OVK Talet Džaferi predsednik Sobranja

Dodik: Kada bi Centralna banka ubacila u promet 1,2 milijarde evra…

Danas odluka o članstvu u NATO

Petrov: Plenković ruši vladu

Ne može biti radikalnih promena ustavnog uređenja BiH

NDH u Jasenovcu nanela ranu srpskom narodu, a svom narodu ljagu

Dodika ne bi začudilo da međunarodna zajednica podrži formiranje 'Velike Albanije'
   
 
 
  

Bivši terorista OVK Talet Džaferi predsednik Sobranja

 
Poslanici parlamentarne većine u Sobranju Makedonije samoinicijativno su juče izabrali poslanika DUI Talata Džaferija, člana terorista OVK, za predsednika parlamenta, nakon što je presedavajući Trajko Veljanovski prekinuo konstitutivni sednicu.
Sednicu je nastavio poslanik druge po snazi stranke SDSM Ferid Muhić koji je pozvao poslanike da glasaju za izbor novog predsednika parlamenta.

Talat Dzafer

Dok je trajalo glasanje na kojem je 61 od 67 poslanika parlamentarne većine koju čine SDSM Zoran Zaeva, i albanskih stranaka Dui, Besa i Alijanse za Albance glasalo za izbor Džaferija, poslanici pojedinačno najače stranke VMRO DPMNE Nikole Gruevskog su uzvikivali: "Ovo je Puč" i pevali makedonsku himnu.
Talat Džaferi je potpisao svečanu izjavu Muhiću, koji je drugi najstariji poslanik u Sobranju, i dao izjavu na albanskom jeziku.
Džaferi je za Televiziju Telma rekao da njegov izbor nikako nije puč, jer ga je izabrala parlamentarna većina i optužio predsednika države Đorđa Ivanova da je on počinio puč odbijanjem da Zaevu poveri mandat za formiranje vlade.
Nakon izbora Džaferija, pristalice VMRO DPMNE, koji danima protestuju pred parlamentom su uspeli da uđu u zgradu Sobranja pored polcijaca koji se nalaze ispred. Džaferi je prekinuo konferenciju za novinare nakon što su demonstranti počeli da ulaze u zgradu. Lider SDSM je nakon parlamentarnih izbora formirao parlamentarnu većinu sa albanskim partijama, ali su ga predsednik države Đorđe Ivanov i pojedinačno najveća stranka u Sobranju, VMRO DPMNE Nikole Gruevskog, sprečavali od početka marta da formira vladu.

 
 
 
  

Dodik: Kada bi Centralna banka ubacila u promet 1,2 milijarde evra…

 
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik je izneo da Centralna banka BiH ima 1,2 milijarde evra "realnog novca" koji može ubaciti u platni promet i ojačati budžete svih nivoa vlasti u BiH.
Dodik je naglasio da se, za razliku od BiH, Nemačka i Srbija zadužuju kod svojih centralnih banaka.
"Mi imamo milijardu i 200 miliona evra novca sa realnim pokrićem, deponovanih kod stranih banaka, a idemo kod stranih banaka da se zadužujemo. BiH neće uspeti ukoliko ne odbaci politiku da stranci odlučuju u tom segmentu", rekao je Dodik novinarima na Jahorini.
Po njegovim rečima, neophodno je da domaći kadrovi preuzmu rukovođenje Centralnom bankom BiH, koja, kako je ocenio, nema nikakve druge funkcije, osim puke statistike.
Po Dejtonskom sporazumu, u BiH je uspostavljen "karensi bord" - "monetarni odbor", jer je domaća valuta - konvertibilna marka fiksnim kursom vezana za evro, što znači da Centralna banka BiH može štampati novac samo ako ima stopostotno pokriće u evrima.
Dodik smatra da bi stavljanje u opticaj 1,2 milijarde maraka bitno uticalo na kamatne stope u BiH, koje su sada oko šest posto, dok nemačka privreda ima negativne kamate.
Uz to, rekao je on, zemlje evrozone su, da bi spasle svoju privredu, putem Evropske centralne banke štampale 1.400 milijardi eura po 70 milijardi evra mesečno i plasirale ih javnom sektoru.
Dodik je kazao da su u ozbiljnoj fazi razgovori o restrukturiranju svih dugova budžeta, i računa budžeta lokalnih zajednica u RS, što se očekuje do kraja avgusta, posle čega bi RS bila u budžetskom suficitu od 500 miliona KM.
On je najavio i da bi ove godine trebalo izgraditi 36 kilometara auto-puta i dodao da bi donošenje novog Zakona BiH o akcizama, kojim se predviđa poskupljenje goriva za 15 pfenga po litru, trebalo da reši obezbeđenje novca za auto-puteve.

 
 
 
  

Danas odluka o članstvu u NATO

 
Skupština Crne Gore danas će usvojiti Protokol o članstvu u NATO, čime se završava nacionalna procedura pristupanja Severnoatlanskom savezu.
Protiv dnošenja odluke u Skupštini je najveći deo opozicije koja traži referendum o članstvu. Neki od njih će protestvovati na Cetinju, gde se održava sednca crnogorskog parlamenta.
Opozicioni Demokratski front (DF) pozvao je građane i opoziciju da se pridruže "mirnom protestu" na Cetinju, da poruče da je većina za referendum, te da je odluka Skupštine "neobavezujuća i ništavna za većinsku Crnu Goru".
Skupu DF-a, se međutum neće pridružiti Demos Miodraga Lekića, ni Demokrate Alekse Bečića, iako se takođe zalažu za referendum o članstvu.
Lider Demosa Miodrag Lekić smatra da pitanje članstva u Severnoatlanskom savezu "deli Crnu Goru", te da je stupanje u vojni savez "moguće i legitimno jedino na osnovu odluke na referendumu".
"Poslednji je čas da prevlada razum i da svi zajedno pokušamo da nađemo izlaz iz ove duboke političko-institucionalne krize, i da iz ovako važnog pitanja koje deli Crnu Goru, izađemo odgovorni, ozbiljni, demokratski i spremni da prevaziđemo razlike", poručio je Lekić s konferencije za medije.
Ustav ne obavezuje vlasti da raspišu referendum o pristupanju NATO. Ipak, odluka o tako važnom spoljno-političkom pitanju biće doneta u Skupštini, čijoj sednici će prisustvovati 46 od 81 poslanika, jer ukupna opozicija bojkotuje parlament od oktobarskih izbora prošle godine.
Skupština Crne Gore ipak ima dovoljnu većinu da potvrdi Protokol o stupanju u članstvo. Bojkot će privremeno prekinuti Socijaldemokratska partija (SDP) nekadašnjeg predsednika parlamenta Ranka Krivokapića, a koja se zalaže za članstvo Crne Gore u Severnoatlanskom savezu.
U Predlogu zakona se navodi da "poučena iskustvom gubitka nezavisnosti nakon Prvog svetskog rata, Crna Gora mora u postojećim geopolitičkim okolnostima da racionalno sagleda sve mogućnosti i donese odluku koja će na najcelishodniji i ekonomski najopravdaniji način da zaštiti njene nacionalne i bezbednosne interese".
Nakon potvrđivanja Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u od strane svih država članica Alijanse, Crnoj Gori će biti upućen i formalni poziv da pristupi toj organizaciji deponovanjem instrumenta o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora kod Vlade Sjedinjenih Američkih Država, koja je depozitar Ugovora, piše u Predlogu zakona.
Ugovorom se strane obavezuju da rešavaju svaki međunarodni spor u koji bi mogle da budu uključene, mirnim sredstvima, i da se u međunarodnim odnosima uzdržavaju od pretnje silom ili upotrebe sile na bilo koji način nespojiv s ciljevima Ujedinjenih nacija, navodi se, između ostalog, u Predlogu zakona.
Na osnovu Povelje NATO, u tekstu piše i da su se strane saglasile da će se smatrati da oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi predstavlja napad na sve njih, te da će shodno tome, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, pojedinačno i zajedno, preduzeti potrebne mere, uključujući upotrebu oružane sile, radi ponovnog uspostavljanja i održavanja bezbednosti.
Sednica Skupštine zakazana je za petak u 14 sati, a protest Fronta za 13 sati, takođe na Cetinju.

 
 
 
  

Petrov: Plenković ruši vladu

 
Predsednik Mosta i Sabora Hrvatske Božo Petrov ocenio je da je premijer i lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković odlukom da smeni trojicu ministara iz Mosta krenuo u rušenje vlade.
"Ovim činom kreće se u rušenje vlade. HDZ za godinu dana drugi put ruši sopstvenu vladu", rekao je Petrov novinarima posle neočekivane odluke premijera da zatraži smenjivanje trojice ministara iz Mosta, koalicionog partnera HDZ-a u vladi.
Razlog je to što su trojica Mostovih ministara - unutrašnjih poslova Vlaha Orepića, pravde Anta Šprlju i životne sredine Slavena Dobrovića - glasali protiv predloga da vlada odbije zahtev opozicije za pokretanje poverenja miistru finansija Zdravku Mariću.
Četvrti ministar iz redova Mosta, Ivan Kovačić nije bio na sednici vlade, ali je u izjavi Tportalu rekao da podržava stav Mostovih mininistara.
Petrov je rekao da Mostovi ministri nisu glasali protiv vlade, već protiv Marića i da neće rušiti vladu i istakao da je Plenković taj "koji treba da odgovori hoće li je rušiti".
"Most snosi odgovornost za svoje ministre, a ministar finansija Zdravko Marić je odgovornost HDZ-a", rekao je Petrov.
On je ocenio da je reč o "ishritrenom potezu" i da Plenković "pokušava da razreši trojicu ministra Mosta iza kojih stoje rezultati".
Opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP) predložila je pokretanje pitanja poverenja u Saboru ministru finansija Zdravku Mariću zbog krize u Agrokoru. SDP tvrdi da Marić ne može da obavlja tu funkciju s obzirom da je pre dolaska u vladu bio na funkciji izvršnog direktora za strategiju i tržište kapitala u posrnulom hrvatskom koncernu Agrokor.
Premijer Plenković je na sednici vlade odbacio sve kritike na račun Zdravka Marića, posebno one koja se tiče eventualnog sukoba interesa ministra finansija.
"Vrlo jasno govorimo da je činjenica da je jedno vreme bio zaposlen u Agrokoru, ali nije mogao znati niti ima odgovornost za ove procese koji su se odvili u proteklim mesecima i sedmicama", dodao je.
On je naglasio da vlada "vrlo jasno i argumentovano odgovara i na aluzije koje se odnose na eventualni sukob interesa ministra Marića, njegovu ulogu u donošenju određenih odluka u okviru Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) kad je reč o kreditnim programima za deo kompanija u koncernu 'Agrokor' tokom 2016.godine".
Koaliciona vlada HDZ-a i Mosta ima 20 ministara od koji su 16 iz HDZ-a, a četiri iz Mosta.
Reč je o prvoj velikoj krizi vlasti u Hrvatskoj od formiranja koalicione vlade HDZ-a i Mosta u jesen prošle godine. Mediji ocenjuju da je izvesno da će Hrvatska na nove izbore ukoliko premijer Andrej Plenković ne krene u preslagivanje parlamentrane većine, jer je teško verovati da će Most olako preći preko razrešnja svojih ministara.
Premijeru je za većinu u parlamentu potrebno 76 glasova poslanika, a mogao bi da računa na neke manje političke stranke.
 
 
 
  

Ne može biti radikalnih promena ustavnog uređenja BiH

 
redsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Mladen Ivanić izjavio je da ne može biti velikih i krupnih promena ustavnog uređenja BiH, jer bi otvaranje te teme dovelo do novih političkih, pa i drugih vrsta sukoba.
On je naveo da bi otvaranje teme radikalnih ustavnih promena u BiH dovelo do "tri vizije BiH", dodavši da bi jedna od vizija, koju zagovara političko Sarajevo, značila BiH bez entiteta, što je nerealno i što Srbi nikada neće prihvatiti.
"Druga je dogovoreni raspad BiH, a sasvim sam siguran da uslovi za takvo nešto ne postoje, pogotovo nije moguće saglasnošću i dogovorom. Siguran sam u narednih 20 godina da to nije moguće bez rata, a nikome ne bih savetovao da ide u tu vrstu sukoba", istakao je Ivanić za banjalučke Nezavisne novine.
Na kraju, dodao je on, postoje zahtevi Hrvata u BiH, koji traže neku vrstu entiteta, odnosno u poslednje vreme, posebnu izbornu jedinicu.
Predsedavajući Predsedništva BiH smatra da je moguća i potrebna reorganizacija Federacije BiH, ocenivši da "ne vidi smisao postojanja tolikog broja kantona (deset)" u tom bh. entitetu.
"Mislim da je logičnije da se tu stvari pojednostave, ali ne verujem da će za to postojati politička saglasnost. Zapravo, mislim da u narednim mesecima ulazimo u ozbiljnu političku krizu unutar Federacije BiH", naveo je Ivanić.
Prema njegovim rečima, glavni kamen spoticanja među strankama u Federaciji BiH je promena Izbornog zakona, ali da postoji nepoverenje i u raznim drugim oblastima.
Ivanić je ocenio da HDZ BiH smatra da će izmene Izbornog zakona, koje bi onemogućile da se hrvatski član Predsedništva BiH bira većinski bošnjačkim glasovima, biti preduslov iole normalnog rada u vremenu koje dolazi.
Istovremeno, kazao je Ivanić, SDA je toliko međusobno podeljena da niko iz te stranke nema hrabrosti da se upusti u ozbiljniju priču o Izbornom zakonu.
"Dosta sam pesimističan, iako bih voleo da se partneri dogovore…Prevashodno mislim da lideri iz bošnjačkog naroda moraju dati jasan odgovor na strah koji postoji kod Hrvata da će im neko drugi birati predstavnike. Ne budu li Hrvati unutar Federacije zadovoljni, najveće posledice će imati upravo Federacija BiH u celini, a od toga niko nema koristi", zaključio je predsedavajući Predsedništva BiH.

 
 
 
  

NDH u Jasenovcu nanela ranu srpskom narodu, a svom narodu ljagu

 
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irinej izjavio je nedelju u Donjoj Gradini, u BIH, da je Nezavisna Država Hrvatska (HND) zločinima u ustaškom logoru Jasenovac srpskom narodu nanela ranu koja nikada neće biti isceljena.
"Oni koji su naneli tu ranu, i svom narodu naneli su ljagu koju istorija neće moći opravdati", kazao je Irinej, dodavši da je posebno tragično da je zločine u Jasenovcu odobravala, a i podsticala Katolička crkva.
Navodeći da je u Donjoj Gradini "zemlja oblivena krvlju" nevino stradalih u Drugom svetskom ratu, on je istakao da se srpska stratišta prostiru od Velebita preko Jadovna do Jasenovca, u kojima su stradali oni čija je jedina krivica bila što su pripadali drugom narodu i svojoj veri.
"Poruku koju su nam ostavili oni koji su stradali je da čuvamo svoju veru, a sa njom da čuvamo svoje jedinstvo, da budemo sjedinjeni i ujedinjeni u dobru za sve ljude dobre volje", istakao je patrijarh Irinej.
Prema njegovim rečima, "samo ujedinjeni i sjedinjeni u dobru možemo opstati kao narod".
"Posebno nas zabrinjava što i danas čujemo neke povike, neke izjave koje su ravne apokaliptičkim danima našeg naroda. Nadamo se da će dobra strana sveta koji živimo pobediti", istakao je patrijarh Irinej.
Patrijarh Irinej i vladika banjalučki Jefrem prethodno su služili parastos za srpske jasenovačke žrtve na grobnom polju "Hrastovi", a potom su molitve za stradale Jevreje i Rome održali predstavnici jevrejske i romske zajednice.
U Donjoj Gradina održava se komemoracija povodom Dana sećanja na žrtve ustaškog zločina u koncentracionom logoru Jasenovac, kojoj prisustvuju najvši zvaničnici RS, predstavnici Vlade Srbije, predsedavajući Predsedništva BiH Mladen Ivanić, pripadnici Vojske Srbije, predstavnici međunarodne zajednice u BiH, Jevrejske zajednice u BiH, potomci jasenovačkih žrtava i mnogobrojni građani.
Logor Donja Gradina formiran je 1942. godine u sistemu ustaškog logora Jasenovac, a bio je aktivan sve do završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine i sloma Nezavisne Države Hrvatske.
Donja Gradina je bila jedno od najvećih stratišta jasenovačkog logora gde je ubijeno stotine hiljada Srba, Jevreja, Roma i antifašista.
 
 
 
  

Dodika ne bi začudilo da međunarodna zajednica podrži formiranje 'Velike Albanije'

 
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik je izjavio da ga "ne bi začudilo" da međunarona zajednica podrži Albance i u nameri da formiraju "Veliku Albaniju".
"Postoji uverenje kod mnogih političara u regionu i Evropi da podrška Albanicima, koja je data kroz rešavanje pitanja Kosova, pa i podrška koja je data Albancima u Makedoniji, govori o tome da postoji sklonost šire međunarodne zajednice, pre svega, zapadnih zemalja da podrže Albance u svim njihovim zahtevima", rekao je Dodik.
Istakao je da RS i dalje podržava politiku Srbije koja se odnosi na njen teritorijalni integritet, ističući da tako bosnskohercegovački entitet smatra neprihvatljivim proglašenje nezavisnosti Kosova, što je potvrđeno i činjenicom nepriznavanja te nezavisnosti.
"Naš stav je isključivo vezan za podršku teritorijalnom integritetu Srbije.
Govori se o tome da se Albanija meša u teritorijalne interese drugih zemalja, i Albanci su naučeni da se na Balkanu tako ponašaju, što mi odbacujemo", kazao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Komentarišući navode medija o pretenzijama za stvaranje "Velike Albanije", predsednik RS je ocenio da biti za to ili protiv toga ne znači da se taj proces može i zaustaviti.
Dodik smatra da Albanci nameravaju da urade upravo tako nešto, dodavši da "ako je takva ideja došla od premijera Albanije ili samoproglašenog Kosova, onda je to daleko ozbiljnije od nekog neformalnog skupa istomišljenika".

 
 
 
  

 

 
 
Oglasavanje Marketing
Novine Toronto
 

Free Downloads
 
Google - Chrome
MOZILA Firefox
MSN Messanger
Apple iTunes
Apple Quick Time Player
Adobe Flash Player

 
Java
Bit Torrent
Skype
Real Player
Win Media Player


Antivirus
AVG Antivirus FREE

  

 
Spyware

Spybot FREE
AD-Aware FREE
 
File Compress & Encrypt
Win Zip
Win Rar
 

Britic
Glas dijaspore

EURO Market
  
The Lord Byron Fundation for Balkan Studies

 
Serbia Tourist Guide
Zavicaj


Plaćanje kred. karticom
Credit Card Payment


Copyright © 1996-2017 "NOVINE Toronto"