| 
       
Oglasavanje Marketing
     |  
	
Linkovi
   
    | 
     
       
	 
	Kamera 
	Borisa Spremo 
	  
	 
	
	  
	    | 
   
 
  
	 
       | 
     
		
     
        
            | 
                SRBIJA | 
               Sreda, 24. maj 2017.  | 
        
     
	
		| 
		 
Srbija će se obratiti Savetu bezbednosti UN zbog izjave Vokera  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  
	
	Srbija će iskoristiti sva pravna i politička sredstva kako bi uputila 
	protest zbog izjave Vilijama Vokera, i to će biti i tema njenog obraćanja 
	Savetu bezbednosti UN, izjavio je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić juče 
	u Jagodini. 
	Dačić je komentarišući izjavu Vilijama Vokera, bivšeg šefa Verifikacione 
	misije OEBS-a, rekao da događaji na Kosovu i Metohiji i bombardovanje koje 
	je usledilo nisu bili slučajni, već da je to bila priprema za stvaranje 
	takozvane nezavisne države Kosovo. 
	 
	  
	 
	"Voker je tada, bez bilo kakve istrage i mišljenja stručnjaka, dao izjavu da 
	je srpska vojska i policija ubila civile u selu Račak. To je bila osnova za 
	odluku o bombardovanju Srbije. Taj isti čovek danas, posle završetka svog 
	političkog mandata radi dalje za ostvarenje ciljeva 'Velike Albanije' ", 
	izjavio je Dačić.  
	Dačić je kazao da "neki političari Evrope i Amerike govore da je ta teorija 
	o velikoj Albaniji srpski izum". 
	"Vidite i sami da je o tome govorio Rama, Tači, Musliju i sada o tome govori 
	i Vilijam Voker.  
	- Cilj ovog projekta na kojem radim je za sve Albance, na Kosovu, u 
	dijaspori, u Albaniji, rekao je Voker. Radim na zajedničkom projektu na 
	njihovom ujedinjenju. Albanci u svetu su bili ujedinjeni devedesetih 
	isključivo u svrhu oslobađanja Kosova. Bio sam sa njima kada su proglasili 
	nezavisnost. Albanci su dobili i došli su zajedno da slavimo, sada je vreme 
	posle nezavisnosti, za poslednji korak, da svi budemo zajedno, da se ostvari 
	ovo dostignuće - rekao je Voker pre nekoliko dana.-  
	Srbija treba da iskoristi sva pravna i politička sredstva da svima to stavi 
	do znanja. Voker nije jedini političar ili diplomata iz tog vremena koji 
	koristi to što je radio za Kosovo u tom periodu", rekao je Dačić.  
	Dačić je kazao da su mnogi od diplomata i političara kasnije dobili posao na 
	Kosovu. 
	"Mi ćemo proučiti sve mogućnosti kako možemo najbolje pravno da delujemo, da 
	li možemo nekoga da tužimo, da li možemo politički da protestujemo, pre 
	svega u OEBS-u. Ja sam to rekao juče američkom ambasadoru", kazao je Dačić. 
	On je naglasio da će Ministarstvo spoljnih poslova predložiti Vladi Srbije 
	da se razmotre sve mogućnosti da bi se prema Vokeru primenile određene mere 
	kao što je zabrana ulaska na teritoriju Srbije. 
	"Sledeće nedelje će biti održana sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih 
	nacija na kojoj će u ime Vlade Srbije učestvovati ministarka pravde Nela 
	Kuburović. Svakako da će to biti jedna od tema našeg obraćanja svim 
	članovima Saveta bezbednosti", rekao je Dačić. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 Reforme daju rezultate, Srbija na dobrom putu  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  Evropska komesarka za unutrašnje tržište, industriju, 
	preduzetništvo i mala i srednja preduzeća Elžbijeta Bjenkovska izjavila je 
	juče da je privredni rast koji je Srbija ostvarila prošle godine rezultat 
	ambicioznih reformi koje daju rezultate. 
	Bjenkovska je na panelu o industrijskoj politici i razvoj malih i srednjih 
	preduzeća u procesu pristupanja Srbije EU, u Privrednoj komori Srbije, rekla 
	da je Srbija do sada unapredila poslovno okruženje za mala i srednja 
	preduzeća i pojednostavila procedure. 
	Dodala je da su rast i nova radna mesta potrebni i Srbiji i EU. 
	Ona je istakla da je je EU najveći trgovinski partner Srbije i da ta razmena 
	čini 50 odsto od ukupne. 
	"Trgovina Srbije i EU je u porastu i prošle godine povećana je za devet 
	odsto", istakla je ona i dodala da su "ulaganja EU u Srbiju između 2005. i 
	2015. godine bila 13 milijardi evra, što je 15 puta više od drugih 
	partnera". 
	Bjenkovska je navela da je Srbija na dobrom putu i da je zadovoljna 
	napretkom u njenom delokrugu rada. 
	Ministar privrede Goran Knežević je rekao da mala i srednja preduzeća (MSP) 
	čine najveći deo srpske privrede i doprinose sa 50 odsto rastu BDP i 
	zapošljavaju dve trećine ljudi u nefinansijskom sektoru. 
	On je rekao da je prošle godine bilo oko 17.322 više privrednih subjekata 
	nego u 2015. godini i novih 30.000 zaposlenih u sektoru MSP. 
	Kako je rekao, Srbija je zahvaljujući evropskim fondovima obezbedila do 
	danas više od 300 miliona evra povoljnih kredita za MSP, a sa današnjim 
	ugovorima od 200 miliona evra, to je oko 500 miliona evra. 
	"Sve ovo što radimo za mala i srednja preduzeća i uz industrijsku politiku 
	koju pripremamo doprineće da što pre zatvorimo pregovaračko poglavlje 20 sa 
	EU o industrijskoj politici i preduzetništvu", rekao je on. 
	Knežević je rekao da će Srbija nastojati da oblast industrijske politike i 
	malih i srednjih preduzeća uskladi sa tendecijom EU, vodeći računa o 
	specifičnostima i komparativnim prednostima Srbije. 
	Vršilac dužnosti direktora kancelarije za evropske integracije Ksenija 
	Milivojević rekla je da je Srbija otvorila pregovaračko poglavlje 20 o 
	industrijskoj politici i preduzetništvu i da će se u narednom periodu 
	pratiti primena strateških dokumenata koje Srbija ima u ovoj oblasti. 
	"Moramo da pokažemo koliko uspešno sprovodimo strategije u industrijskoj 
	politici kako se to odražava na svakodnevi život u privredi", rekla je ona i 
	dodala da je važno da rad na pregovaračim poglavljima iz privrede bude 
	komplementaran i da što pre dovede do okončanja procesa evropskih 
	integracija. 
	Ona je istakla da se radi na sveobuhvatnoj strategiji industrijske politike 
	koja će biti ključan dokument u ovom poglavlju. 
	Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je juče sa evropskom 
	komesarkom za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo i mala i 
	srednja preduzeća Elžbijetom Bjenkovskom o evropskom putu Srbije, problemima 
	u dijalogu sa Prištinom, kao i podršci EU Srbiji kroz programe za podršku 
	malim i srednjim preduzećima. 
	Kako je saopšteno iz Vlade Srbije, Vučić je evropskoj komesarki preneo da su 
	ključni spoljnopolitički prioriteti Srbije članstvo u EU, regionalna 
	saradnja i jačanje odnosa sa susedima i nastavak politike pomirenja kao i da 
	je Srbija kredibilan partner EU. 
	On je izrazio bojazan da će nedavne poruke i ideje o stvaranju velike 
	Albanije, koje dolaze iz Prištine, usporiti dijalog i ugroziti regionalnu 
	stabilnost, dodaje se u saopštenju. 
	Evropska komesarka Bjenkovska je, navodi se, istakla da je Srbija stub 
	stabilnosti u regionu i da je neophodno raditi na održavanju mira i 
	dobrosusedskih odnosa.  
	Bjenkovska je pozdravila i ekonomske promene koje je srpska vlada sprovela i 
	naglasila da je neophodno raditi na privatizaciji velikih javnih preduzeća. 
	Ona je čestitala premijeru Vučiću pobedu na predsedničkim izborima u Srbiji. 
	Vučić je istakao da veruje da je region Zapadnog Balkana spreman za dublji 
	oblik ekonomske integracije kroz uspostavljanje jedinstvenog tržišta, što bi 
	podiglo konkurentnost regiona u celini. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Gutereš zabrinut zbog prepreka u dijalogu Beograd-Priština  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izrazio 
	je zabrinutost zbog prepreka koje ometaju napredak u dijalogu 
	Beograd-Priština i sprovođenje dogovora iz dijaloga, kao i zbog porasta 
	nacionalizma. 
	U novom tromesečnom izveštaju o Unmiku koji će Savet bezbednosti UN 
	razmatrati u utorak, Gutereš je naveo da je dijalog Beograd-Priština u kojem 
	posreduje Evropska unija "najbolji dostupan mehanizam za mirno razrešenje 
	razlika u korist obe strane". 
	"Dok su lideri i u Prištini i Beogradu ponovo potvrdili svoju posvećenost 
	nastavku dijaloga, specifični koraci za napredovanje su postali ređi. 
	Napredak, za obe strane, može biti postignut samo mirnim sredstvima i bez 
	obzira na izborne cikluse i dnevnu politiku, nadam se da ćemo uskoro imati 
	dosledniji i trajniji napredak", naveo je Gutereš. 
	On je naveo da je praktično sprovođenje dogovora iz dijaloga u razmatranom 
	periodu od 16. janura do 15. aprila bilo "ekstremno sporo". 
	"Nije preduzet nijedan konkretan korak ka uspostavljanju 
	Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, dok su koraci ka 
	završenju integracije pravosuđa na severu Kosova odloženi", navodi se u 
	izveštaju. 
	Gutereš je ocenio da je "porast etničko-nacionalističkih osećanja razlog za 
	ozbiljnu zabrinutost", dodajući da postupci koji podstiču etničke podele ne 
	doprinose poboljšanju života ljudi i stabilnosti u regionu. 
	Kao jedan od problema, Gutereš je naveo da se proces mirnog povratka suočava 
	s otporom na lokalnom nivou i pozvao sve političke lidere da rade na 
	smanjenju otpora, dodajući da neki zvaničnici nastavljaju neodgovorno 
	ponašenje potpirivanjem neosnovanih glasina o umešanosti povratnika u 
	zločine tokom sukoba. 
	Generalni sekretar UN je naveo da je i dalje nepoznata sudbina nestalih 
	osoba, što je "humanitarni prioritet koji zahteva odlučnost političkog 
	liderstva s obe strane kako bi se dali odgovori porodicama koje predugo 
	čekaju". 
	Kao prvi na listi događaja koji su obeležili prethodni period, u izveštaju 
	se navodi pokušaj kosovskog predsednika Hašima Tačija da se Kosovske 
	bezbednosne snage transformišu u oružane snage promenom zakona a ne ustava, 
	što je izazvalo kontroverzu i snažno protivljenje kosovskih Srba, Beograda i 
	međunarodne zajednica, posebno SAD i NATO. 
	U izveštaju se navodi i da je Daut Haradinaj, poslanik opozicione Alijanse 
	za budućnost Kosova, zapretio ratom i "etnički čistim Kosovom" ako njegov 
	brat Ramuš, koji je bio u pritvoru u Francuskoj, bude izručen Srbiji, što je 
	naišlo na snažnu osudu međunarodne zajednice i predsednika Kosova. 
	Navodi se da su krajem marta članovi Građanske inicijative Srpska lista 
	nastavili učešće u kosovskoj skupštini i vladi, završivši petomesečni bojkot 
	koji je počeo posle usvajanja zakona u Trepči u kosovskoj skupštini. 
	Gutereš je naveo da je ohrabren što su kosovski Srvi mogli da učestvuju na 
	srpskim predsedničkim izborima bez ometanja ili incidenata na dan glasanja. 
	Na sednici Saveta bezbednosti UN u utorak Srbiju će predstavljati ministarka 
	pravde Nela Kuburović koja će, kako se očekuje govoriti i o izjavi bivšeg 
	šefa verifikacione komisije OEBS-a na Kosovu Vilijama Vokera da radi na 
	projektu ujedinjenja Albanaca, na Kosovu, u Albaniji i u dijaspori. 
  | 
	 
	 
	
		| 
 Niš dobio novu liniju Rajaner do Stokholma  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  Irska niskotarifna avio-kompanija "Rajaner" saopštila je juče 
	da je pustila u prodaju karte za letove sa niškog aerodroma do Stokholma.
	 
	U saopštenju se navodi da će avioni te kompanije početi da lete na novoj 
	liniji od oktobra, a do nedelje 14. maja u ponoć karte će se prodavati po 
	ceni od svega 19.99 evra.  
	"Rajaner" već leti sa aerodroma "Konstantin Veliki" do Berlina, Diseldorfa, 
	Brati-slave i Milana. Nova linija do Stokholma za niški aerodrom biće 12. po 
	redu. 
	Aerodrom u Nišu ove nedelje premašio je brojku od 100.000 putnika, a 
	očekivanja su da će do kraja godine imati preko 300.000 putnika. 
	 
  | 
	 
	 
	
	
		| 
		 
Prevremeni parlamentarni izbori na Kosovu  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
				
  Prevremeni parlamentarni izbori na Kosovu biće održani 11. 
	juna, saznaje agencija Beta u kabinetu predsednika Kosova. 
	Posle današnjih konsultacija sa predstavnicima političkih partija Kosova 
	predsednik Hašim Tači će tokom dana doneti odluku da izbori budu održani 11. 
	juna. 
	Tači je posle sastanka izjavio da će se vanredni paralmentarni izbori 
	održati 11. ili 18. juna, ali da je većina partija saglasna da se izbori 
	održe 11. juna. 
	Tači je o održavanju prevremenih izbora razgovarao i s predsednicom 
	Centralne izborne komisije Valjdetom Daka, koja je izrazila spremnost CIK-a 
	da uspešno organizuje prevremene izbore. 
	Skupština Kosova je u sredu izglasala nepoverenje Vladi Kosova. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Na Preševu zaplenjeni krijumčareni lekovi od milion evra  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  Carinici su na graničnom prelazu Preševo sa Makedonijom 
	zapelnili i sprečili da u Srbiju uđe tovar krijumčarenih lekova u vrednosti 
	oko milion evra, saopštila je Uprava carine. 
	Kako se navodi, tovar je otkriven u kamionu aerodromskog prevoznika iz 
	Skoplja koji je pošiljku lekova iz Indije trebalo da preveze do beogradskog 
	aerodroma, a pri čemu je kao primalac naznačena "Air Serbia" koja je 
	pošiljku trebalo da uputi u Beč, dok je kao krajnji korisnik navedena firma 
	iz Banja Luke. 
	Dodaje se da su carinici uočili brojna neslaganja, iako je tovar pratila 
	dokumentacija sa garancijom izdatom u Makedoniji i navedenom vrednošću od 
	svega 7.000 evra. 
	Službenici su za neke lekove utvrdili da ih ima više nego što je u 
	dokumentaciji prijavljeno, dok je bilo i nekih koji uopšte nisu bili 
	prijavljeni, a pronađeni su u tovaru. 
	Najviše je bilo leka za potenciju "Kamagra 100", čijih je 40.000 tabli 
	prijavljeno, a u tovaru se nalazila šest puta veća količina, odnosno ukupno 
	253.800 tabli, što znači da je otkriven višak od 213.800 tabli. Procenjena 
	vrednost "Kamagre 100" je gotovo 850.000 evra.  
	U tovaru je pronađeno i 1.000 kutija leka "Cenforce 200" koji uopšte nije 
	bio prijavljen, kao ni 500 kutija leka za probleme sa potencijom "Sildalis". 
	Vrednost tog dela neprijavljenog tovara procenjena je na 130.000 evra. 
  | 
	 
	 
	
		| 
		 
Niška opština nagradila najuspešnije mlade programere  | 
	 
	
		|   | 
	 
	
		
		
  Desetoro najuspešnijih osnovaca, polaznika kursa programiranja 
	na robotima "Kode robotić", dobilo je tablet računare od niške opštine 
	Medijane. 
	Svečanošću u Prostoru za kretivno delovanje Deli označen je kraj projekta 
	"Kode robotić" koji su zajednički realizovali organizacija "Nauči me" i 
	niški Rotari klubovi. 
	Predstavnik organizacije "Nauči me" Milan Petrović je istakao da je 
	korišćenje robota u nastavi informatike i programiranja inovacija i na nivou 
	Evrope. 
	Petrović je pozvao predstavnike grada Niša i društveno odgovorne kompanije 
	da pomognu nabavku robota, da bi više đaka tako moglo da uči programiranje. 
	Predstavnik niških Rotari klubova Nikola Pejović je rekao da je 
	interesovanje osnovaca za učešće u projektu bilo veliko, a radionice su im 
	bile zanimljive. 
	Za radionice za programiranje "Kode Robotić" prijavilo se 200 učenika iz 
	Niša, a učestvovalo je 20. 
	"Sledeće školske godine organizovaćemo nove kurseve i nastojaćemo da 
	obuhvatimo što više dece", kazao je Pejović. 
	Ove godine su učestvovala deca od petog do osmog razreda, a na jesen će biti 
	radionica i za decu od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, i za 
	srednjoškolce. 
  | 
	 
	 
     | 
		   
Oglasavanje Marketing
         |